POLITIKA
Bogdanović: Ne može biti sporno da je troje sudija Ustavnog suda steklo uslove za penziju
„U skladu sa Zakonom, po sili Ustava, prestaje im sudijska funkcija“, kazao je poslanik Demokrata

Ne može biti sporno da su sudije Ustavnog suda Budimir Šćepanović, Dragana Đuranović i Desanka Lopičić u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju stekli uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, po kom osnovu im po sili Ustava, prestaje funkcija sudije, saopštio je danas šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović.
Podsjeća da je Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore propisana obaveza tog suda da o ispunjavanju uslova za starosnu penziju sudije Ustavnog suda obavijesti predlagača koji je istog sudiju predložio, šest mjeseci prije isupnjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju (član 7 stav 2), radi predlaganja novog sudije.
„Ustavni sud Crne Gore na XV sjednici održanoj dana 27. juna 2024. godine, na predlog predsjednice Ustavnog suda, kao posebnu tačku dnevnog reda razmatrao je – utvrđivanje ispunjenosti uslova za odlazak sudije u starosnu penziju. U okviru ove tačke dnevnog reda, sudije Ustavnog suda odlučivale su o utvrđivanju ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Dragane Đuranović, koja će u decembru 2024. godine, navaršiti 65 godina života i time ispuniti uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 17 stav 1 Zakona o PIO, kao i da li su ispunjeni uslovi da se predlagač – Skupština Crne Gore, u skladu sa obavezom iz člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore o tome obavijesti. Sudija Budmir Šćepanović sa navršenih 65 godina života i sudija Desnaka Lopičić sa navršenih 40 godina staža osiguranja ispunjavali su uslove za starosnu penziju (član 17 stav 1 Zakona o PIO, odnosno član 17 stav 2 Zakona o PIO). Nakon iznesenih mišljenja svih sudija glasalo se o datom predlogu predsjednice Ustavnog suda o utvrđivanju uslova za odlazak sudije Dragane Đuranović u penziju. Glasanjem (4:2) predlog nije dobio potrebnu većinu“, saopštio je Bogdanović.
Većina sudija smatrala je, ukazuje on, da se na uslove za prestanak sudijske funkcije primjenjuju odredbe Zakona o radu, a ne Zakona o PIO.
„Kako su prilikom odlučivanja četvoro od šest sudija izrazili stav da nijesu ispunjeni uslovi za obavještavanje predlagača- Skupštinu Crne Gore, jer nisu nastupili, po Zakonu o radu, uslovi za starosnu penziju, te je većinom glasova utvrđeno da Ustavni sud neće obavještavati predlagača u skladu sa članom 7 Zakona o Ustavnom sudu. Na sajtu Ustavnog suda objavljeno je saopštenje da je Ustavni sud, odlučio većinom glasova (4:2) da nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenosti uslova za sticanje straosne penzije sudija Ustavnog suda, zbog većinskog stava o primjeni Zakona o radu, a ne Zakona o PIO“, dodaje Bogdanović.
Podsjeća da se predsjednica Ustavnog odbora, poslanica Jelena Božović, 10. septembra obratila zatjevom predsjednici Ustavnog suda da Odboru dostavi podatke o datumu rođenja, radnom stažu i stažu osiguranja za sve sudije Ustavnog suda.
„Tražene podatke sudija Ustavnog suda, predsjednica Ustavnog suda, dostavila je Ustavnom odboru dana 11. decembra 2024. godine. Na predlog Ustavnog odbora, u svemu saglasno članu 154 Ustava Crne Gore i člana 17 stav 2 Zakona o PIO Skupština Crne Gore konstatovala prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović, dana 17. decembra 2024. godine, zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju“, navodi Bogdanović.
Smatra da iz svega navedenog „jasno proizilazi“ više zaključaka:
„1. Da, saglasno članu 154 stav 1 Ustava Crne Gore predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koji je izabran, između ostalog i kada ispuni uslove za starosnu penziju;
„2. Da, saglasno članu 154 stav 3 Ustava Crne Gore nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu;
„3. Da će, saglasno članu 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudije Ustavnog suda obavijestiti predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju;
„4. Da je Zakonom o PIO između ostalog propisano: Da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja (član 17 stav 1); Da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života (član 17 stav 2), kao i da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja koji se računa u efektivnom trajanju, bez obzira na godine života (član 17 stav 3).
„5. Da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore u skladu sa ustavnim, zakonskim i obavezama utvrđenim Poslovnikom Ustavnog suda za dan 27. jun 2024. godine sazvala sjednicu Ustavnog suda Crne Gore sa tačkom dnevnog reda – utvrđivanje ispunjenosti uslova za odlazak sudije u starosnu penziju.
„6. Da je Ustavni sud, većinom glasova (4:2) odlučio da nisu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija Ustavnog suda, zbog većinskog stava o primjeni Zakona o radu a ne Zakona o PIO, pri čemu je čak troje sudija imalo sopstveni interes da im funkcija sudije prestane po sili Zakona o radu – do navršene 66. godine života.
„7. Da, odredbom člana 154 stav 1 Ustava Crne Gore nije propisan obavezni odlazak sudije u starosnu penziju, već prestanak sudijske funkcije sudiji koji ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju (koji uslovi se cijene u smilsu odredbi Zakona o PIO, kao specijalnom zakonu a ne u smislu odredbi Zakona o radu;
„8. Da ne može biti sporno, da su sudije Ustavnog suda Budimir Šćepanović, Dragana Đuranović i Desanka Lopičić u skladu sa jednom od gore navednih odredbi člana 17 Zakona o PIO stekli uslove za ostvarivanje prava na straosnu penziju, po kom osnovu im po sili Ustava, prestaje funkcija sudije;
„9. Da između ostalog, odredbama člana 8 stav 1 Zakona o PIO propisano da se prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiču, ostvaruju i koriste samo pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom i ne mogu se regulisati drugim propisima“, saopštio je Bogdanović.
POLITIKA
Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja
SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.
Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.
Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.
– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.
Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.
Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.
Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.
POLITIKA
Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet
„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.
„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.
Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.
„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.
Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.
„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.
U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.
Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.
„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.
Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.
Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.
Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.
POLITIKA
PES napušta vlast u Pljevljima
Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.
Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.
„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.
Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.
„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.
Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.
„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.
HRONIKA1 дан ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA1 дан ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista (45) u saobraćajnoj nesreći u na putu Risan-Dragulj











