POLITIKA
Bogdanović: Ne može biti sporno da je troje sudija Ustavnog suda steklo uslove za penziju
„U skladu sa Zakonom, po sili Ustava, prestaje im sudijska funkcija“, kazao je poslanik Demokrata

Ne može biti sporno da su sudije Ustavnog suda Budimir Šćepanović, Dragana Đuranović i Desanka Lopičić u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju stekli uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, po kom osnovu im po sili Ustava, prestaje funkcija sudije, saopštio je danas šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović.
Podsjeća da je Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore propisana obaveza tog suda da o ispunjavanju uslova za starosnu penziju sudije Ustavnog suda obavijesti predlagača koji je istog sudiju predložio, šest mjeseci prije isupnjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju (član 7 stav 2), radi predlaganja novog sudije.
„Ustavni sud Crne Gore na XV sjednici održanoj dana 27. juna 2024. godine, na predlog predsjednice Ustavnog suda, kao posebnu tačku dnevnog reda razmatrao je – utvrđivanje ispunjenosti uslova za odlazak sudije u starosnu penziju. U okviru ove tačke dnevnog reda, sudije Ustavnog suda odlučivale su o utvrđivanju ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Dragane Đuranović, koja će u decembru 2024. godine, navaršiti 65 godina života i time ispuniti uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 17 stav 1 Zakona o PIO, kao i da li su ispunjeni uslovi da se predlagač – Skupština Crne Gore, u skladu sa obavezom iz člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore o tome obavijesti. Sudija Budmir Šćepanović sa navršenih 65 godina života i sudija Desnaka Lopičić sa navršenih 40 godina staža osiguranja ispunjavali su uslove za starosnu penziju (član 17 stav 1 Zakona o PIO, odnosno član 17 stav 2 Zakona o PIO). Nakon iznesenih mišljenja svih sudija glasalo se o datom predlogu predsjednice Ustavnog suda o utvrđivanju uslova za odlazak sudije Dragane Đuranović u penziju. Glasanjem (4:2) predlog nije dobio potrebnu većinu“, saopštio je Bogdanović.
Većina sudija smatrala je, ukazuje on, da se na uslove za prestanak sudijske funkcije primjenjuju odredbe Zakona o radu, a ne Zakona o PIO.
„Kako su prilikom odlučivanja četvoro od šest sudija izrazili stav da nijesu ispunjeni uslovi za obavještavanje predlagača- Skupštinu Crne Gore, jer nisu nastupili, po Zakonu o radu, uslovi za starosnu penziju, te je većinom glasova utvrđeno da Ustavni sud neće obavještavati predlagača u skladu sa članom 7 Zakona o Ustavnom sudu. Na sajtu Ustavnog suda objavljeno je saopštenje da je Ustavni sud, odlučio većinom glasova (4:2) da nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenosti uslova za sticanje straosne penzije sudija Ustavnog suda, zbog većinskog stava o primjeni Zakona o radu, a ne Zakona o PIO“, dodaje Bogdanović.
Podsjeća da se predsjednica Ustavnog odbora, poslanica Jelena Božović, 10. septembra obratila zatjevom predsjednici Ustavnog suda da Odboru dostavi podatke o datumu rođenja, radnom stažu i stažu osiguranja za sve sudije Ustavnog suda.
„Tražene podatke sudija Ustavnog suda, predsjednica Ustavnog suda, dostavila je Ustavnom odboru dana 11. decembra 2024. godine. Na predlog Ustavnog odbora, u svemu saglasno članu 154 Ustava Crne Gore i člana 17 stav 2 Zakona o PIO Skupština Crne Gore konstatovala prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović, dana 17. decembra 2024. godine, zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju“, navodi Bogdanović.
Smatra da iz svega navedenog „jasno proizilazi“ više zaključaka:
„1. Da, saglasno članu 154 stav 1 Ustava Crne Gore predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koji je izabran, između ostalog i kada ispuni uslove za starosnu penziju;
„2. Da, saglasno članu 154 stav 3 Ustava Crne Gore nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu;
„3. Da će, saglasno članu 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudije Ustavnog suda obavijestiti predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju;
„4. Da je Zakonom o PIO između ostalog propisano: Da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja (član 17 stav 1); Da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života (član 17 stav 2), kao i da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja koji se računa u efektivnom trajanju, bez obzira na godine života (član 17 stav 3).
„5. Da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore u skladu sa ustavnim, zakonskim i obavezama utvrđenim Poslovnikom Ustavnog suda za dan 27. jun 2024. godine sazvala sjednicu Ustavnog suda Crne Gore sa tačkom dnevnog reda – utvrđivanje ispunjenosti uslova za odlazak sudije u starosnu penziju.
„6. Da je Ustavni sud, većinom glasova (4:2) odlučio da nisu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija Ustavnog suda, zbog većinskog stava o primjeni Zakona o radu a ne Zakona o PIO, pri čemu je čak troje sudija imalo sopstveni interes da im funkcija sudije prestane po sili Zakona o radu – do navršene 66. godine života.
„7. Da, odredbom člana 154 stav 1 Ustava Crne Gore nije propisan obavezni odlazak sudije u starosnu penziju, već prestanak sudijske funkcije sudiji koji ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju (koji uslovi se cijene u smilsu odredbi Zakona o PIO, kao specijalnom zakonu a ne u smislu odredbi Zakona o radu;
„8. Da ne može biti sporno, da su sudije Ustavnog suda Budimir Šćepanović, Dragana Đuranović i Desanka Lopičić u skladu sa jednom od gore navednih odredbi člana 17 Zakona o PIO stekli uslove za ostvarivanje prava na straosnu penziju, po kom osnovu im po sili Ustava, prestaje funkcija sudije;
„9. Da između ostalog, odredbama člana 8 stav 1 Zakona o PIO propisano da se prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiču, ostvaruju i koriste samo pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom i ne mogu se regulisati drugim propisima“, saopštio je Bogdanović.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
POLITIKA
(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“
„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.
Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.
Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.
„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:
“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.
Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.
“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.
Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.
“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA3 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO2 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA1 дан ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom













