DRUŠTVO
BEČIĆ ŽRIJEBANJEM ODREDIO TRAJANJE MANDATA
Bojan Baća iz Berana novi član Savjeta RTCG
Njega je predložio da bude član Univerzitet Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić jutros je u vili Gorica žrijebanjem odredio trajanje mandata novom Savjetu Radio Televizije Crne Gore.

Foto: Savo Prelević (Vijesti)
U sastavu Savjeta je i naš sugrađanin, doktor sociologije, Bojan Baća. Njega je predložio da bude član Univerzitet Crne Gore.
Predviđeno je da pet godina mandat traje za pet članova Savjeta, četiri godine će tu poziciju pokrivati tri, a tri godine dva člana Savjeta.
Članovi Savjeta na pet godina biće Predrag Marsenić, Veselin Drljević, Milica Špajak i Filip Lazović, na četiri godine su izabrani Amina Murić, Marijana Camović Veličković i Žarko Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.
Bečić je poželio sreću novoizabranim članovima Savjeta, naglasivši da su građani i javnost bili nestrpljivi da budu izabrani, ali da su bili dužni da poštuju proceduru i da u transparentnom procesu izaberu novi Savjet.

Foto: Savo Prelević (Vijesti)
Predsjednik Skupštine je istakao da je pred novim Savjetom velika odgovornost i obaveza i podsjetio da je rad RTCG u prethodnom periodu bio predmet kritike i u izvještajima Evropske komisije.
Baća doktorirao sociologiju na univerzitetu Jork
Bojan Baća, kojeg je predložio Univerzitetet Crne Gore, završio je osnovne i specijalističke studije političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore (2008), nakon čega je magistrirao sociologiju i socijalnu antropologiju na Centralnoevropskom univerzitetu (2009).
Doktorirao je sociologiju na univerzitetu Jork (2018) sa fokusom na sociologiju politike, kulture i medija, dok je specijalističku godinu na doktorskim studijama, iz oblasti civilnog društva i društvenih pokreta završio na Univerzitetu u Geteborgu.
Svoje akademsko radno iskustvo započeo je na Univerzitetu Donja Gorica kao asistent u nastavi na predmetima: Moderne političke ideologije, Politička kultura, Sociologija umjetnosti, Politička antropologija, Savremena politička teorija i Film i ideologija (2009-2011). Zatim je na Univerzitetu Jork bio asistent u nastavi na predmetima: Uvod u sociologiju, Klasične sociološke teorije i Savremene sociološke teorije (2011-2018). Na istom univerzitetu radio je i kao istraživač saradnik na brojnim projektima u domenu digitalne sociologije (2011- 2018), gdje i dalje radi u svojstvu eksternog naučnog saradnika u Laboratoriji za digitalno građanstvo.
Po završenim doktorskim studijama, svoj naučnoistraživački rad nastavio je kao postdoktorand u Centru za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu i Centru za napredne studije Univerziteta u Rijeci (2018-2019), Institutu za sociološke studije Karlovog univerziteta i Institutu za napredne studije Novog evropskog koledža (2019-2020), kao i na Institutu za sociologiju Univerziteta u Hajdelbergu i Programu za umjetnost, nauku i biznis pri Akademiji Šlos Solitud (2020-2021).
Osim brojnih nagrada za akademska postignuća na svim nivoima studija, za svoj naučnoistraživački rad nagrađen je prestižnom nagradom Danubius koju dodjeljuju Austrijsko ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanje i Institut za Dunavsku regiju i Centralnu Evropu najboljim mladim naučnicima iz 14 zemalja dunavskog regiona, kao i nagradom CANU za najboljeg mladog naučnika iz oblast i humanističkih i društvenih nauka.
Naučni radovi su mu objavljeni u vodećim međunarodnim akademskim časopisima poput Antipode i Europe-Asia Studies, kao i u zbornicima prestižnih istraživača poput Routledge, Rowman & Littlefield, Columbia University Press i Ibidem Verlag. Trenutno uređuje, zajedno sa Kenetom Morisonom, tematski broj njemačkog naučnog časopisa Comparative Southeast European Studies (nekadašnji Sudosteuropa) o političkim promjenama u Crnoj Gori. Kao ekspert iz oblasti civilnog društva, demokratizacije i medija, pisao je o Crnoj Gori za programe Fridom Hausa – Sloboda u svijetu (2017-2021) i Nacije u tranziciji (2017-2018), za projekat Varijeteti demokratije V -Dem Instituta (2013-2021), te za USAID-ov, program Indeks održivosti organizacija civilnog društva (2010-2015), kao i za Indeks transformacije koji izdaje fondacija Bertelsman (2011-2015). Radio je i kao koordinator istraživanja u Centru za demokratsku tranziciju (2009-2015). Bio je redovni kolumnista dnevnika Vijesti (2011-2014), kao i kritičar časopisa Filaž (2010-2012).
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















