DRUŠTVO
BEČIĆ ŽRIJEBANJEM ODREDIO TRAJANJE MANDATA
Bojan Baća iz Berana novi član Savjeta RTCG
Njega je predložio da bude član Univerzitet Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić jutros je u vili Gorica žrijebanjem odredio trajanje mandata novom Savjetu Radio Televizije Crne Gore.

Foto: Savo Prelević (Vijesti)
U sastavu Savjeta je i naš sugrađanin, doktor sociologije, Bojan Baća. Njega je predložio da bude član Univerzitet Crne Gore.
Predviđeno je da pet godina mandat traje za pet članova Savjeta, četiri godine će tu poziciju pokrivati tri, a tri godine dva člana Savjeta.
Članovi Savjeta na pet godina biće Predrag Marsenić, Veselin Drljević, Milica Špajak i Filip Lazović, na četiri godine su izabrani Amina Murić, Marijana Camović Veličković i Žarko Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.
Bečić je poželio sreću novoizabranim članovima Savjeta, naglasivši da su građani i javnost bili nestrpljivi da budu izabrani, ali da su bili dužni da poštuju proceduru i da u transparentnom procesu izaberu novi Savjet.

Foto: Savo Prelević (Vijesti)
Predsjednik Skupštine je istakao da je pred novim Savjetom velika odgovornost i obaveza i podsjetio da je rad RTCG u prethodnom periodu bio predmet kritike i u izvještajima Evropske komisije.
Baća doktorirao sociologiju na univerzitetu Jork
Bojan Baća, kojeg je predložio Univerzitetet Crne Gore, završio je osnovne i specijalističke studije političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore (2008), nakon čega je magistrirao sociologiju i socijalnu antropologiju na Centralnoevropskom univerzitetu (2009).
Doktorirao je sociologiju na univerzitetu Jork (2018) sa fokusom na sociologiju politike, kulture i medija, dok je specijalističku godinu na doktorskim studijama, iz oblasti civilnog društva i društvenih pokreta završio na Univerzitetu u Geteborgu.
Svoje akademsko radno iskustvo započeo je na Univerzitetu Donja Gorica kao asistent u nastavi na predmetima: Moderne političke ideologije, Politička kultura, Sociologija umjetnosti, Politička antropologija, Savremena politička teorija i Film i ideologija (2009-2011). Zatim je na Univerzitetu Jork bio asistent u nastavi na predmetima: Uvod u sociologiju, Klasične sociološke teorije i Savremene sociološke teorije (2011-2018). Na istom univerzitetu radio je i kao istraživač saradnik na brojnim projektima u domenu digitalne sociologije (2011- 2018), gdje i dalje radi u svojstvu eksternog naučnog saradnika u Laboratoriji za digitalno građanstvo.
Po završenim doktorskim studijama, svoj naučnoistraživački rad nastavio je kao postdoktorand u Centru za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu i Centru za napredne studije Univerziteta u Rijeci (2018-2019), Institutu za sociološke studije Karlovog univerziteta i Institutu za napredne studije Novog evropskog koledža (2019-2020), kao i na Institutu za sociologiju Univerziteta u Hajdelbergu i Programu za umjetnost, nauku i biznis pri Akademiji Šlos Solitud (2020-2021).
Osim brojnih nagrada za akademska postignuća na svim nivoima studija, za svoj naučnoistraživački rad nagrađen je prestižnom nagradom Danubius koju dodjeljuju Austrijsko ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanje i Institut za Dunavsku regiju i Centralnu Evropu najboljim mladim naučnicima iz 14 zemalja dunavskog regiona, kao i nagradom CANU za najboljeg mladog naučnika iz oblast i humanističkih i društvenih nauka.
Naučni radovi su mu objavljeni u vodećim međunarodnim akademskim časopisima poput Antipode i Europe-Asia Studies, kao i u zbornicima prestižnih istraživača poput Routledge, Rowman & Littlefield, Columbia University Press i Ibidem Verlag. Trenutno uređuje, zajedno sa Kenetom Morisonom, tematski broj njemačkog naučnog časopisa Comparative Southeast European Studies (nekadašnji Sudosteuropa) o političkim promjenama u Crnoj Gori. Kao ekspert iz oblasti civilnog društva, demokratizacije i medija, pisao je o Crnoj Gori za programe Fridom Hausa – Sloboda u svijetu (2017-2021) i Nacije u tranziciji (2017-2018), za projekat Varijeteti demokratije V -Dem Instituta (2013-2021), te za USAID-ov, program Indeks održivosti organizacija civilnog društva (2010-2015), kao i za Indeks transformacije koji izdaje fondacija Bertelsman (2011-2015). Radio je i kao koordinator istraživanja u Centru za demokratsku tranziciju (2009-2015). Bio je redovni kolumnista dnevnika Vijesti (2011-2014), kao i kritičar časopisa Filaž (2010-2012).
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
















