Connect with us

DRUŠTVO

BEČIĆ ŽRIJEBANJEM ODREDIO TRAJANJE MANDATA

Bojan Baća iz Berana novi član Savjeta RTCG

Njega je predložio da bude član Univerzitet Crne Gore

Foto: PR centar

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić jutros je u vili Gorica žrijebanjem odredio trajanje mandata novom Savjetu Radio Televizije Crne Gore.

Foto: Savo Prelević (Vijesti)

U sastavu Savjeta je i naš sugrađanin, doktor sociologije, Bojan Baća. Njega je predložio da bude član Univerzitet Crne Gore.

Predviđeno je da pet godina mandat traje za pet članova Savjeta, četiri godine će tu poziciju pokrivati tri, a tri godine dva člana Savjeta.

Članovi Savjeta na pet godina biće Predrag Marsenić, Veselin Drljević, Milica Špajak i Filip Lazović, na četiri godine su izabrani Amina Murić, Marijana Camović Veličković i Žarko Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je poželio sreću novoizabranim članovima Savjeta, naglasivši da su građani i javnost bili nestrpljivi da budu izabrani, ali da su bili dužni da poštuju proceduru i da u transparentnom procesu izaberu novi Savjet.

Foto: Savo Prelević (Vijesti)

Predsjednik Skupštine je istakao da je pred novim Savjetom velika odgovornost i obaveza i podsjetio da je rad RTCG u prethodnom periodu bio predmet kritike i u izvještajima Evropske komisije.

Baća doktorirao sociologiju na univerzitetu Jork

Bojan Baća, kojeg je predložio Univerzitetet Crne Gore, završio je osnovne i specijalističke studije političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore (2008), nakon čega je magistrirao sociologiju i socijalnu antropologiju na Centralnoevropskom univerzitetu (2009).

Doktorirao je sociologiju na univerzitetu Jork (2018) sa fokusom na sociologiju politike, kulture i medija, dok je specijalističku godinu na doktorskim studijama, iz oblasti civilnog društva i društvenih pokreta završio na Univerzitetu u Geteborgu.

Svoje akademsko radno iskustvo započeo je na Univerzitetu Donja Gorica kao asistent u nastavi na predmetima: Moderne političke ideologije, Politička kultura, Sociologija umjetnosti, Politička antropologija, Savremena politička teorija i Film i ideologija (2009-2011). Zatim je na Univerzitetu Jork bio asistent u nastavi na predmetima: Uvod u sociologiju, Klasične sociološke teorije i Savremene sociološke teorije (2011-2018). Na istom univerzitetu radio je i kao istraživač saradnik na brojnim projektima u domenu digitalne sociologije (2011- 2018), gdje i dalje radi u svojstvu eksternog naučnog saradnika u Laboratoriji za digitalno građanstvo.

Po završenim doktorskim studijama, svoj naučnoistraživački rad nastavio je kao postdoktorand u Centru za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu i Centru za napredne studije Univerziteta u Rijeci (2018-2019), Institutu za sociološke studije Karlovog univerziteta i Institutu za napredne studije Novog evropskog koledža (2019-2020), kao i na Institutu za sociologiju Univerziteta u Hajdelbergu i Programu za umjetnost, nauku i biznis pri Akademiji Šlos Solitud (2020-2021).

Osim brojnih nagrada za akademska postignuća na svim nivoima studija, za svoj naučnoistraživački rad nagrađen je prestižnom nagradom Danubius koju dodjeljuju Austrijsko ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanje i Institut za Dunavsku regiju i Centralnu Evropu najboljim mladim naučnicima iz 14 zemalja dunavskog regiona, kao i nagradom CANU za najboljeg mladog naučnika iz oblast i humanističkih i društvenih nauka.

Naučni radovi su mu objavljeni u vodećim međunarodnim akademskim časopisima poput Antipode i Europe-Asia Studies, kao i u zbornicima prestižnih istraživača poput Routledge, Rowman & Littlefield, Columbia University Press i Ibidem Verlag. Trenutno uređuje, zajedno sa Kenetom Morisonom, tematski broj njemačkog naučnog časopisa Comparative Southeast European Studies (nekadašnji Sudosteuropa) o političkim promjenama u Crnoj Gori. Kao ekspert iz oblasti civilnog društva, demokratizacije i medija, pisao je o Crnoj Gori za programe Fridom Hausa – Sloboda u svijetu (2017-2021) i Nacije u tranziciji (2017-2018), za projekat Varijeteti demokratije V -Dem Instituta (2013-2021), te za USAID-ov, program Indeks održivosti organizacija civilnog društva (2010-2015), kao i za Indeks transformacije koji izdaje fondacija Bertelsman (2011-2015). Radio je i kao koordinator istraživanja u Centru za demokratsku tranziciju (2009-2015). Bio je redovni kolumnista dnevnika Vijesti (2011-2014), kao i kritičar časopisa Filaž (2010-2012).

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije