Connect with us

POLITIKA

FORMIRANJE VLADE CRNE GORE

Bošnjačka stranka bi predsjednika Skupštine i bezbjednosni sektor

U neformalnim pregovorima Bošnjačka stranka iznijela krupne zahtjeve. Partija Milana Kneževića bi u izvršnu vlast, najviše je zanimaju saobraćaj i energetika. Aleksa Bečić u pregovorima lobira da u Vladi bude i Građanski pokret URA, upozorava da bi možda čak i bezbjednost Abazovića bila ugrožena u suprotnom

Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, Foto: Skupština Crne Gore

Bošnjačka stranka je zainteresovana za poziciju predsjednika Skupštine i kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore, a prevashodno Demokratska narodna partija, zainteresovana za energetski sektor i Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI).

Ti zahtjevi su iznošeni u neformalnim pregovorima o formiranju Vlade, koji su vođeni ovih dana, a zvanični, kako je ranije saopšteno “Vijestima” iz PES-a, trebalo da počnu nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora održanih 11. juna. Rok za objavljivanje konačnih rezultata izbora istekao je sinoć u ponoć, a iz Državne izborne komisije (DIK) saopštili su da se nijesu stekli zakonski uslovi za to, jer još traju rokovi za prigovore i žalbe.

Sastao se i sa Kneževićem i Mandićem: Spajić, Foto: Pobjeda

Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić, kazao je nakon izbora da neće pregovarati s Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom (GP) URA, a da je otvoren za razgovor sa koalicijom “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG). On je rekao i da su njegovom Pokretu, koji je dobio najviše glasova na izborima, Demokrate i partije manje brojnih naroda prioritetni partneri.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, prethodnih dana sa Spajićem su se sastali predsjednik Albanskog foruma Nik Đeljošaj i lider Demokrata Aleksa Bečić, a danas su se sastali Bečić, Spajić i lider BS Ervin Ibrahimović.

Tražio da se URA uključi u izvršnu vlast: Bečić, foto: Boris Pejović

Ibrahimović je kao argument za svoje zahtjeve naveo da se mora uzeti u obzir princip da mjesto premijera vrijedi koliko i pola ministarskih pozicija, a da mjesto predsjednika Skupštine vrijedi trećinu ministarskih mjesta. Na to je Bečić pitao da li je takav princip postojao i 2016. kada je formirana vlada Duška Markovića, a u kojoj je BS imao potpredsjednika Vlade i dva ministarstva, na šta je Ibrahimović odgovorio da su sada drugačije okolnosti. Iz BS nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o njihovim zahtjevima.

Za mjesto predsjednika Skupštine, koje je tražio BS, su zainteresovane i Demokrate jer je njihov lider tu funkciju obavljao nakon izbora 2020. godine do smjene u aprilu 2021. kada je formirana manjinska Vlada uz manjinsku podršku DPS-a.

Bečić je, kako saznaju “Vijesti”, tražio da se URA uključi na neki način u izvršnu vlast, argumentujući da se njen lider i aktuelni premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović pokazao kao borac protiv kriminala. Upozorio je i da bi bila dovedena u pitanje bezbjednost Abazovića ako ostane izvan vlasti i da treba prevazići sujete, na šta je Spajić odgovorio da on nema problem sa sujetom, ali da je partija zauzela čvrst stav prema pregovorima sa GP URA.

PES optužuje lidera GP URA i aktuelnog premijera Dritana Abazovića, čija je stranka na izborima nastupila sa Demokratama da je kreirao predizbornu aferu o navodnim poslovnim vezama Spajića i “kralja kriptovaluta” Do Kvona.

Spajić se, prema informacijama “Vijesti”, odvojeno sastao i sa liderima koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem.

Knežević je tražio da ZBCG bude dio izvršne vlasti, konkretno Ministarstvo kapitalnih investicija, koje sada vodi lider BS-a Ervin Ibrahimović i dio energetskog sektora.

Očekuje se da u narednim danima Spajić, kao projektovani mandatar, predloži strukturu vlade i broj ministarstava, a prema izvoru “Vijesti”, za najkasnije 15 dana će biti jasno da li će moći da se formira vlada na taj način.

Na izborima je prema privremenim rezultatima, Pokret Evropa sad (PES) osvojio 24 mandata, koalicija “Zajedno”, koju predvodi DPS 21 mandat, ZBCG 13 mandata, koalicija Demokrata i GP URA 11 mandata, Bošnjačka stranka šest mandata, a koalicija Socijalističke narodne partije (SNP) i Demosa dva poslanička mjesta. Albanski forum je takođe osvojio dva mandata, a po jedan Albanska alijansa i Hrvatska građanska inicijativa.

“Vladu formirati do kraja jula”

Funkcioner Demokrata Danilo Šaranović rekao je da očekuje da Crna Gora krajem jula dobije operativnu vladu.

Rekao je kako se očekuje od svih aktera da odgovorno pristupe formiranju vlade, imajući u vidu stanje u kojem se država nalazi.

“Važno je da svi pozivamo na dodatnu dozu odgovornosti, jer nijedan partikularni interes ne smije prevazići potrebu da Crna Gora u najkraćem roku dobije vladu, a to je do kraja jula”, naveo je Šaranović u Bojama jutra na TV Vijesti.

Prioritet broj jedan je, kako je istakao, stvaranje preduslova za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom, odnosno jačanje tužilačkih i pravosudnih institucija.

“Vjerujem da će vlada takva i biti, u konačnom, ko će je tvoriti, zavisi od svih političkih subjekata”.

Šaranović je, na pitanje koga Demokrate očekuju u izvršnoj vlasti, podsjetio na stav te stranke da ne može biti mjesta za Demokratsku partiju socijalista.

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije