EKONOMIJA
POVEĆANA I CIJENA STRUJE U REGIONU ZA GRUPE POTROŠAČA U KOJIMA SU MLINOVI
Brašno ponovo poskupjelo, moguće novo povećanje cijene hljeba
Samo tri dana nakon što su počele da važe nove cijene hljeba, pekari su od mlinara i uvoznika dobili nove, značajno više cijene brašna

Pšenično hljebno brašno ponovo je poskupjelo na regionalnom tržištu tokom ove sedmice, a crnogorski pekari su od uvoznika i dobavljača dobile nove cijene koje su uvaćane za oko 15 odsto, što će značiti moguće novo poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda, pišu “Vijesti”.
Ovo novo poskupljenje brašna, peto u posljednjih pola godine, desilo se taman kada su pekari, nakon pregovorima sa trgovcima i Vladom krajem decembra,povećali cijene osnovne vrste hljeba od 500 do 600 grama na 65 centi a koja je počela da važi od 10. januara.
Novo poskupljenje je u potpunosti poremetilo dogovoreni iznos marži, odnosno poništilo zaradu pekara.
Glavni razlog za novo poskupljenje, prema informacijama “Vijesti”, pored konstantnog rasta cijena pšenice, jeste povećanje cijena električne enrgije u regionu i za 40 odsto za grupe potrošača u kojima se nalaze mlinovi za žitarice.
Mlinari su zatim te veće troškove prelili na cijene brašna i svojim kupcima dostavili nove cijene.
Prema informacijama “Vijesti”, veleprodajna cijena vreće pšeničnog brašna tip-500 od 25 kilograma prije Nove godine iznosila je 10 eura, dok bi prema novom cijenovniku ona iznosila 11,6 eura.
Odnosno, kilogram brašna u veleprodaji je povećan sa 40,6 na 46,6 centi. Tako da bi nova cijena vekne hljeba trebalo da iznosi 70 centi, da bi pekari pokrili troškove uz minimalnu zaradu.
Nova maloprodajna cijena vreće od 25 kilograma ovog tipa brašna, povećana je na oko 13 eura, odnosno na 52 centa po kilogramu.
Prema informacijama “Vijesti” pekari su već juče počeli nove međusobne konsultacije i analize novih cijena i tržišta, a vjerovatno će ponovo tražiti pregovore sa trgovcima i Vladom. Dosadašnji problem je bio taj što na tržištu cijene brašna i energenata rastu brže nego što oni uspiju da se dogovore.
Iz Produktne berze u Novom Sadu, najvećeg regionalnog tržišta žitarica i uljarica, u svojoj analizi od prije nekoliko dana za “Vijesti” su saopštili da će cijene pšenice ostati na rekordno visokom iznosu sve do naredne žetve na ljeto ove godine. Tada bi se mogao očekivati pad cijena ali samo ukoliko glabalni prinosi žitarica budu veći nego prethodnih godina.
Cijene žitarica, uljarica i stočne hrane konstantno rastu već od kraja 2020. godine zbog niskih prinosa širom svijeta uslijed suša tokom 2020. i 2021. godine.
Posljednjih mjeseci dodatni razlog za rast cijena je i taj što Kina kupuje značajne veće količine žitarica i uljarica na berzama u Evropi i Americi, nego što je to radila prethodnih godina.
Novi problem je što su sada cijene električne enrgije za industrijske mlinove značajno povećane uslijed energetske krize u regionu i Evropi, a važiće do kraja ove godine.
Zbog povećanja cijena brašna tokom proljeća prošle godine Vlada je u julu donijela uredbu kojom je odredila maksimalnu cijenu vekne osnovne vrste hljeba na 50 centi.
Uredba je važila do 31. decembra, a u međuvremenu su cijene brašna povećane za više od 40 odsto. Zbog toga su pekari bili u značajnom gubitku.
Vlada je krajem decembra odlučila da više ne produžava uredbu o ograničavanju cijena, već da ih prepusti tržištu. Većina pekara je povećala cijene osnovne vekne na 65 centi, a samo tri dana kasnije dobili su nove značajno veće cijene brašna.
Može li se pokrenuti mlinarska industrija u Crnoj Gori?
Cijene električne energije jedino nisu povećane u Crnoj Gori, ali je domaća mlinarska industrije proteklih godina skoro potpuno zamrla zbog tada niskih uvoznih cijena brašna.
Ovo poskupljenje struje za mlinarsku industriju u regionu možda bi se moglo iskoristiti za obnovu rada nekih mlinova u Crnoj Gori. Problem je i što je PDV na pšenicu 21 odsto a na uvoz brašna sedam odsto, pa se do sada više isplatilo uvoziti brašno nego ga mljeti u Crnoj Gori.
EKONOMIJA
Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene
„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.
“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.
On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.
“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.
Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.
“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.
Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.
On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.
Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.
“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.
Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.
“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.
Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.
“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.
Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.
“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.
“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.
Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda
Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.
“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.
Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.
“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.
EKONOMIJA
Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.
Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.
Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.
U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.
U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.
Ima akcije u više društava.
EKONOMIJA
Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.
Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.
Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.
„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.
Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.
Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.
- HRONIKA4 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- HRONIKA4 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA2 дана ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA2 сата ranije
Berane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
- HRONIKA3 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO4 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić