Connect with us

EKONOMIJA

POVEĆANA I CIJENA STRUJE U REGIONU ZA GRUPE POTROŠAČA U KOJIMA SU MLINOVI

Brašno ponovo poskupjelo, moguće novo povećanje cijene hljeba

Samo tri dana nakon što su počele da važe nove cijene hljeba, pekari su od mlinara i uvoznika dobili nove, značajno više cijene brašna

Pšenično hljebno brašno ponovo je poskupjelo na regionalnom tržištu tokom ove sedmice, a crnogorski pekari su od uvoznika i dobavljača dobile nove cijene koje su uvaćane za oko 15 odsto, što će značiti moguće novo poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda, pišu “Vijesti”.

Ovo novo poskupljenje brašna, peto u posljednjih pola godine, desilo se taman kada su pekari, nakon pregovorima sa trgovcima i Vladom krajem decembra,povećali cijene osnovne vrste hljeba od 500 do 600 grama na 65 centi a koja je počela da važi od 10. januara.

Novo poskupljenje je u potpunosti poremetilo dogovoreni iznos marži, odnosno poništilo zaradu pekara.

Glavni razlog za novo poskupljenje, prema informacijama “Vijesti”, pored konstantnog rasta cijena pšenice, jeste povećanje cijena električne enrgije u regionu i za 40 odsto za grupe potrošača u kojima se nalaze mlinovi za žitarice.

Mlinari su zatim te veće troškove prelili na cijene brašna i svojim kupcima dostavili nove cijene.

Prema informacijama “Vijesti”, veleprodajna cijena vreće pšeničnog brašna tip-500 od 25 kilograma prije Nove godine iznosila je 10 eura, dok bi prema novom cijenovniku ona iznosila 11,6 eura.

Odnosno, kilogram brašna u veleprodaji je povećan sa 40,6 na 46,6 centi. Tako da bi nova cijena vekne hljeba trebalo da iznosi 70 centi, da bi pekari pokrili troškove uz minimalnu zaradu.

Nova maloprodajna cijena vreće od 25 kilograma ovog tipa brašna, povećana je na oko 13 eura, odnosno na 52 centa po kilogramu.

Prema informacijama “Vijesti” pekari su već juče počeli nove međusobne konsultacije i analize novih cijena i tržišta, a vjerovatno će ponovo tražiti pregovore sa trgovcima i Vladom. Dosadašnji problem je bio taj što na tržištu cijene brašna i energenata rastu brže nego što oni uspiju da se dogovore.

Iz Produktne berze u Novom Sadu, najvećeg regionalnog tržišta žitarica i uljarica, u svojoj analizi od prije nekoliko dana za “Vijesti” su saopštili da će cijene pšenice ostati na rekordno visokom iznosu sve do naredne žetve na ljeto ove godine. Tada bi se mogao očekivati pad cijena ali samo ukoliko glabalni prinosi žitarica budu veći nego prethodnih godina.

Cijene žitarica, uljarica i stočne hrane konstantno rastu već od kraja 2020. godine zbog niskih prinosa širom svijeta uslijed suša tokom 2020. i 2021. godine.

Posljednjih mjeseci dodatni razlog za rast cijena je i taj što Kina kupuje značajne veće količine žitarica i uljarica na berzama u Evropi i Americi, nego što je to radila prethodnih godina.

Novi problem je što su sada cijene električne enrgije za industrijske mlinove značajno povećane uslijed energetske krize u regionu i Evropi, a važiće do kraja ove godine.

Zbog povećanja cijena brašna tokom proljeća prošle godine Vlada je u julu donijela uredbu kojom je odredila maksimalnu cijenu vekne osnovne vrste hljeba na 50 centi.

Uredba je važila do 31. decembra, a u međuvremenu su cijene brašna povećane za više od 40 odsto. Zbog toga su pekari bili u značajnom gubitku.

Vlada je krajem decembra odlučila da više ne produžava uredbu o ograničavanju cijena, već da ih prepusti tržištu. Većina pekara je povećala cijene osnovne vekne na 65 centi, a samo tri dana kasnije dobili su nove značajno veće cijene brašna.

Može li se pokrenuti mlinarska industrija u Crnoj Gori?

Cijene električne energije jedino nisu povećane u Crnoj Gori, ali je domaća mlinarska industrije proteklih godina skoro potpuno zamrla zbog tada niskih uvoznih cijena brašna.

Ovo poskupljenje struje za mlinarsku industriju u regionu možda bi se moglo iskoristiti za obnovu rada nekih mlinova u Crnoj Gori. Problem je i što je PDV na pšenicu 21 odsto a na uvoz brašna sedam odsto, pa se do sada više isplatilo uvoziti brašno nego ga mljeti u Crnoj Gori.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije