Connect with us

EKONOMIJA

POVEĆANA I CIJENA STRUJE U REGIONU ZA GRUPE POTROŠAČA U KOJIMA SU MLINOVI

Brašno ponovo poskupjelo, moguće novo povećanje cijene hljeba

Samo tri dana nakon što su počele da važe nove cijene hljeba, pekari su od mlinara i uvoznika dobili nove, značajno više cijene brašna

Pšenično hljebno brašno ponovo je poskupjelo na regionalnom tržištu tokom ove sedmice, a crnogorski pekari su od uvoznika i dobavljača dobile nove cijene koje su uvaćane za oko 15 odsto, što će značiti moguće novo poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda, pišu “Vijesti”.

Ovo novo poskupljenje brašna, peto u posljednjih pola godine, desilo se taman kada su pekari, nakon pregovorima sa trgovcima i Vladom krajem decembra,povećali cijene osnovne vrste hljeba od 500 do 600 grama na 65 centi a koja je počela da važi od 10. januara.

Novo poskupljenje je u potpunosti poremetilo dogovoreni iznos marži, odnosno poništilo zaradu pekara.

Glavni razlog za novo poskupljenje, prema informacijama “Vijesti”, pored konstantnog rasta cijena pšenice, jeste povećanje cijena električne enrgije u regionu i za 40 odsto za grupe potrošača u kojima se nalaze mlinovi za žitarice.

Mlinari su zatim te veće troškove prelili na cijene brašna i svojim kupcima dostavili nove cijene.

Prema informacijama “Vijesti”, veleprodajna cijena vreće pšeničnog brašna tip-500 od 25 kilograma prije Nove godine iznosila je 10 eura, dok bi prema novom cijenovniku ona iznosila 11,6 eura.

Odnosno, kilogram brašna u veleprodaji je povećan sa 40,6 na 46,6 centi. Tako da bi nova cijena vekne hljeba trebalo da iznosi 70 centi, da bi pekari pokrili troškove uz minimalnu zaradu.

Nova maloprodajna cijena vreće od 25 kilograma ovog tipa brašna, povećana je na oko 13 eura, odnosno na 52 centa po kilogramu.

Prema informacijama “Vijesti” pekari su već juče počeli nove međusobne konsultacije i analize novih cijena i tržišta, a vjerovatno će ponovo tražiti pregovore sa trgovcima i Vladom. Dosadašnji problem je bio taj što na tržištu cijene brašna i energenata rastu brže nego što oni uspiju da se dogovore.

Iz Produktne berze u Novom Sadu, najvećeg regionalnog tržišta žitarica i uljarica, u svojoj analizi od prije nekoliko dana za “Vijesti” su saopštili da će cijene pšenice ostati na rekordno visokom iznosu sve do naredne žetve na ljeto ove godine. Tada bi se mogao očekivati pad cijena ali samo ukoliko glabalni prinosi žitarica budu veći nego prethodnih godina.

Cijene žitarica, uljarica i stočne hrane konstantno rastu već od kraja 2020. godine zbog niskih prinosa širom svijeta uslijed suša tokom 2020. i 2021. godine.

Posljednjih mjeseci dodatni razlog za rast cijena je i taj što Kina kupuje značajne veće količine žitarica i uljarica na berzama u Evropi i Americi, nego što je to radila prethodnih godina.

Novi problem je što su sada cijene električne enrgije za industrijske mlinove značajno povećane uslijed energetske krize u regionu i Evropi, a važiće do kraja ove godine.

Zbog povećanja cijena brašna tokom proljeća prošle godine Vlada je u julu donijela uredbu kojom je odredila maksimalnu cijenu vekne osnovne vrste hljeba na 50 centi.

Uredba je važila do 31. decembra, a u međuvremenu su cijene brašna povećane za više od 40 odsto. Zbog toga su pekari bili u značajnom gubitku.

Vlada je krajem decembra odlučila da više ne produžava uredbu o ograničavanju cijena, već da ih prepusti tržištu. Većina pekara je povećala cijene osnovne vekne na 65 centi, a samo tri dana kasnije dobili su nove značajno veće cijene brašna.

Može li se pokrenuti mlinarska industrija u Crnoj Gori?

Cijene električne energije jedino nisu povećane u Crnoj Gori, ali je domaća mlinarska industrije proteklih godina skoro potpuno zamrla zbog tada niskih uvoznih cijena brašna.

Ovo poskupljenje struje za mlinarsku industriju u regionu možda bi se moglo iskoristiti za obnovu rada nekih mlinova u Crnoj Gori. Problem je i što je PDV na pšenicu 21 odsto a na uvoz brašna sedam odsto, pa se do sada više isplatilo uvoziti brašno nego ga mljeti u Crnoj Gori.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije