Pšenično hljebno brašno ponovo je poskupjelo na regionalnom tržištu tokom ove sedmice, a crnogorski pekari su od uvoznika i dobavljača dobile nove cijene koje su uvaćane za oko 15 odsto, što će značiti moguće novo poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda, pišu “Vijesti”.

Ovo novo poskupljenje brašna, peto u posljednjih pola godine, desilo se taman kada su pekari, nakon pregovorima sa trgovcima i Vladom krajem decembra,povećali cijene osnovne vrste hljeba od 500 do 600 grama na 65 centi a koja je počela da važi od 10. januara.

Novo poskupljenje je u potpunosti poremetilo dogovoreni iznos marži, odnosno poništilo zaradu pekara.

Glavni razlog za novo poskupljenje, prema informacijama “Vijesti”, pored konstantnog rasta cijena pšenice, jeste povećanje cijena električne enrgije u regionu i za 40 odsto za grupe potrošača u kojima se nalaze mlinovi za žitarice.

Mlinari su zatim te veće troškove prelili na cijene brašna i svojim kupcima dostavili nove cijene.

Prema informacijama “Vijesti”, veleprodajna cijena vreće pšeničnog brašna tip-500 od 25 kilograma prije Nove godine iznosila je 10 eura, dok bi prema novom cijenovniku ona iznosila 11,6 eura.

Odnosno, kilogram brašna u veleprodaji je povećan sa 40,6 na 46,6 centi. Tako da bi nova cijena vekne hljeba trebalo da iznosi 70 centi, da bi pekari pokrili troškove uz minimalnu zaradu.

Nova maloprodajna cijena vreće od 25 kilograma ovog tipa brašna, povećana je na oko 13 eura, odnosno na 52 centa po kilogramu.

Prema informacijama “Vijesti” pekari su već juče počeli nove međusobne konsultacije i analize novih cijena i tržišta, a vjerovatno će ponovo tražiti pregovore sa trgovcima i Vladom. Dosadašnji problem je bio taj što na tržištu cijene brašna i energenata rastu brže nego što oni uspiju da se dogovore.

Iz Produktne berze u Novom Sadu, najvećeg regionalnog tržišta žitarica i uljarica, u svojoj analizi od prije nekoliko dana za “Vijesti” su saopštili da će cijene pšenice ostati na rekordno visokom iznosu sve do naredne žetve na ljeto ove godine. Tada bi se mogao očekivati pad cijena ali samo ukoliko glabalni prinosi žitarica budu veći nego prethodnih godina.

Cijene žitarica, uljarica i stočne hrane konstantno rastu već od kraja 2020. godine zbog niskih prinosa širom svijeta uslijed suša tokom 2020. i 2021. godine.

Posljednjih mjeseci dodatni razlog za rast cijena je i taj što Kina kupuje značajne veće količine žitarica i uljarica na berzama u Evropi i Americi, nego što je to radila prethodnih godina.

Novi problem je što su sada cijene električne enrgije za industrijske mlinove značajno povećane uslijed energetske krize u regionu i Evropi, a važiće do kraja ove godine.

Zbog povećanja cijena brašna tokom proljeća prošle godine Vlada je u julu donijela uredbu kojom je odredila maksimalnu cijenu vekne osnovne vrste hljeba na 50 centi.

Uredba je važila do 31. decembra, a u međuvremenu su cijene brašna povećane za više od 40 odsto. Zbog toga su pekari bili u značajnom gubitku.

Vlada je krajem decembra odlučila da više ne produžava uredbu o ograničavanju cijena, već da ih prepusti tržištu. Većina pekara je povećala cijene osnovne vekne na 65 centi, a samo tri dana kasnije dobili su nove značajno veće cijene brašna.

Može li se pokrenuti mlinarska industrija u Crnoj Gori?

Cijene električne energije jedino nisu povećane u Crnoj Gori, ali je domaća mlinarska industrije proteklih godina skoro potpuno zamrla zbog tada niskih uvoznih cijena brašna.

Ovo poskupljenje struje za mlinarsku industriju u regionu možda bi se moglo iskoristiti za obnovu rada nekih mlinova u Crnoj Gori. Problem je i što je PDV na pšenicu 21 odsto a na uvoz brašna sedam odsto, pa se do sada više isplatilo uvoziti brašno nego ga mljeti u Crnoj Gori.