DRUŠTVO
NA PODGORIČKOJ PIJACI "GINTAŠ"
Čips kancerogen, mladi luk otrovan
Centar za ekotoksikološka ispitivanja u mladom luku pronašao pesticide u dozama od četiri odnosno deset puta većim od dozvoljenih, u turskom “patos rols” čipsu otkriven kancerogeni akrimalid. Specijalista sanitarne hemije iz CETI-ja Jelena Rešetar ističe da ovakvu hranu treba odmah uništiti jer posljedice po zdravlje mogu biti višestruke

Turski čips “patos rolls” i mladi luk kupljen na podgoričkoj pijaci “Gintaš” puni su po zdravlje ljudi štetnih materija i nijesu za ishranu. U čipsu je pronađena kancerogena materija, a u mladom luku prisustvo pesticida višestruko iznad dozvoljene granice.
To je utvrdio Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), u okviru istraživanja TV Vijesti o kvalitetu hrane koju građani svakodnevo kupuju.
Od ukupno 13 uzoraka, koliko je kupljeno i odnijeto na laboratorijsko ispitivanje u akreditovanu laboratoriju, mladi luk je otrovan i u njemu su pronađene ekstremno velike koncentracije dva pesticida, dok je u čipsu otkrivena kancerogena materija.

Luk pun pesticida (ilustracija, arhiva), Foto: Luka Zeković
Šleperi hrane pretežno iz susjednih zemalja, ali i Turske u posljednje vreme masovno se vraćaju sa graničnih prelaza zbog prevelike količine pesticida, teških metala ili kancerogenih supstanci, čemu sjedoče i brojna saopštenja Uprave za bezbjednost hrane.
Podgorička zelena pijaca “Gintaš” bila je početna stanica za prikupljanje uzoraka namirnica za analizu. Tamo su kupljeni krastavac, mladi luk, zelena salata i jagode. Svi kupljeni uzorci su obilježeni šifrom A i rednim brojevima. Isti proizvodi kupljeni su i u jednom supermarketu u Podgorici. Spisku namirnica iz supermarketa dodati su čips i dva keksa i svi uzorci su obilježeni.
Zbog nepristrasnosti istraživanja sva hrana kupljena u supermakertu prepakovana je u neutralne, zelene kese. Ukupno 13 uzoraka hrane odnijeto je u akreditovanu laboratoriju CETI-ja. Nakon četiri dana, stigli su zabrinjavajući rezultati.
U hrani koju je CETI testirao pronađeno je devet štetnih materija, od čega su osam pesticidi, a jedan kancerogeni element akrilamid. U 11 od 13 uzoraka pesticidi su bili u granicama dozvoljenih vrijednosti, ili blago povišeni, dok su stručnjaci CETI-ja u jednom uzorku, mladom luku, kupljenom na “Gintašu”, pronašli pesticide famoksadon i folpet u dozama koje se mogu smatrati otrovnim po čovjeka.
“Ovaj uzorak nije bezbjedan za konzumaciju. Za famoksadon je utvrđena količina četiri puta veća nego koliko je dozvoljeno prema legislativi, a za folpet je utvrđena količina nekih deset puta veća nego koliko je dozvoljeno”, rekla je Jelena Rešetar, specijalista sanitarne hemije iz CETI-ja.
Ona je učestvovala u analizi prikupljenih uzoraka.
Rešetar pojašnjava da ovakvu hranu treba momentalno uništiti jer posljedice po zdravlje mogu biti višestruke.
“Ovi pesticidi u određenim količinama kada se unesu u ljudski organizam mogu da utiču na nervni sistem, na sistem za varenje, ali opet zavisi u kojoj količni se unose”, navela je.
Pronađeni pesticidi u kombinaciji mogu biti još štetniji po zdravlje nego što su pojedinačno, zbog efekta multiplikacije, upozorila je Rešetar.
Da bi građani izbjegli otrovnu hranu, na kakvu smo naišli, stručnjaci CETI-ja preporučuju da se na pijaci, ali i u marketima, od prodavca traži sertifikat o kontroli. Ako ga nema, niko sem akreditovanih laboratorija ne može da zna šta ste kupili.
Peticidi su sredstva koja se u poljoprivredi koriste za zaštitu bilja…
Izvještaj o ostalom voću i povrću koje je testirano navodi na zaključak da je uvozna hrana kvalitetnija od domaće jer je prošla strože granične kontrole.
Međutim, nije samo pijaca problematična. Države koje nisu članice EU, a čiji proizvodi se uvoze u Crnu Goru često ne poštuju pravila proizvodnje, kako zbog neznanja tako zbog uštedete u samoj proizvodnji, pa su u turskom čipsu pronađene 253 jedinice jedinjenja akrilamid.
Rešetar pojašnjava da je riječ o kancerogenoj materiji:
“Za njega čak nije uspostavljen maksimalan nivo kao za ostale kontaminente, već postoji uredba na nivou EU koja daje referentne vrijednosti, a koja u svom nazivu nosi preporuke za smanjenje količine akrilamida u hrani”, zaključila je Rešetar i dodala da se akrilamid pretežno nalazi u proizvodima koji prolaze kroz proces prženja, poput čipsa, tortilje, krekera, pomfrita, ali i dvopek hljeba.
Ukoliko u proizvodnji postoji visok nivo stručnih kompetencija, dobra tehnologija i strogo pridržavanje pravila, do kontaminacije akrilamidom ne dolazi.
Upravo zbog akrilamida, krajem prošle godine su sa hrvatske granice vraćene velike količine čipsa proizvedenog u Srbiji. Tada su hrvatski mediji izvjestili, pozivajući se na brojne evropske i američke studije, da je akrilamid kod životinja pokazao štetne efekte na mozgu, reproduktivnom sistemu i normalnom rastu i razvoju ploda.
Svi uzorci koje su “Vijesti” odnijele u CETI testirane su na gotovo 280 različitih hemijskih supstanci.
Zaposleni u CETI-ju priznaju da broj pesticida kojima se prska povrće i voće makar za duplo premašuje njihove kapacitete i tehničke mogućnosti, ali obećavaju da će vrlo brzo i oni imati tehničke uslove kao njihove kolege iz Beograda ili Zagreba.
Uprkos konstataciji da je jedan uzorak hrane otrovan i da može naštetiti zdravlju ljudi, a da je u drugom pronađena kancerogena materija, iz CETI-ja kažu da je srećna okolnost što su pronađena samo dva problematična uzorka, jer su prije samo nekoliko godina bilježili znatno veće količine kontaminirane hrane.
Dodaju da su velike akcije kontrole koje u posljednje vrijeme sprovodi fitosanitarna inspekcija urodile plodom.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA1 дан ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO2 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO2 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura










Boris
09.06.2024. 16:42 at 16:42
Imate li predlog ili savjet: kako da kupimo luk na pijaci a da znamo da je zdrav?
Sertifikat zaboravite jer je to glupava priča – nema ga niko od prodavaca na pijaci.