Connect with us

DRUŠTVO

NA PODGORIČKOJ PIJACI "GINTAŠ"

Čips kancerogen, mladi luk otrovan

Centar za ekotoksikološka ispitivanja u mladom luku pronašao pesticide u dozama od četiri odnosno deset puta većim od dozvoljenih, u turskom “patos rols” čipsu otkriven kancerogeni akrimalid. Specijalista sanitarne hemije iz CETI-ja Jelena Rešetar ističe da ovakvu hranu treba odmah uništiti jer posljedice po zdravlje mogu biti višestruke

Kancerogene materije nađene u čipsu (ilustracija), foto: Yababa

Turski čips “patos rolls” i mladi luk kupljen na podgoričkoj pijaci “Gintaš” puni su po zdravlje ljudi štetnih materija i nijesu za ishranu. U čipsu je pronađena kancerogena materija, a u mladom luku prisustvo pesticida višestruko iznad dozvoljene granice.

To je utvrdio Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), u okviru istraživanja TV Vijesti o kvalitetu hrane koju građani svakodnevo kupuju.

Od ukupno 13 uzoraka, koliko je kupljeno i odnijeto na laboratorijsko ispitivanje u akreditovanu laboratoriju, mladi luk je otrovan i u njemu su pronađene ekstremno velike koncentracije dva pesticida, dok je u čipsu otkrivena kancerogena materija.

Luk pun pesticida (ilustracija, arhiva), Foto: Luka Zeković

Šleperi hrane pretežno iz susjednih zemalja, ali i Turske u posljednje vreme masovno se vraćaju sa graničnih prelaza zbog prevelike količine pesticida, teških metala ili kancerogenih supstanci, čemu sjedoče i brojna saopštenja Uprave za bezbjednost hrane.

Podgorička zelena pijaca “Gintaš” bila je početna stanica za prikupljanje uzoraka namirnica za analizu. Tamo su kupljeni krastavac, mladi luk, zelena salata i jagode. Svi kupljeni uzorci su obilježeni šifrom A i rednim brojevima. Isti proizvodi kupljeni su i u jednom supermarketu u Podgorici. Spisku namirnica iz supermarketa dodati su čips i dva keksa i svi uzorci su obilježeni.

Zbog nepristrasnosti istraživanja sva hrana kupljena u supermakertu prepakovana je u neutralne, zelene kese. Ukupno 13 uzoraka hrane odnijeto je u akreditovanu laboratoriju CETI-ja. Nakon četiri dana, stigli su zabrinjavajući rezultati.

U hrani koju je CETI testirao pronađeno je devet štetnih materija, od čega su osam pesticidi, a jedan kancerogeni element akrilamid. U 11 od 13 uzoraka pesticidi su bili u granicama dozvoljenih vrijednosti, ili blago povišeni, dok su stručnjaci CETI-ja u jednom uzorku, mladom luku, kupljenom na “Gintašu”, pronašli pesticide famoksadon i folpet u dozama koje se mogu smatrati otrovnim po čovjeka.

“Ovaj uzorak nije bezbjedan za konzumaciju. Za famoksadon je utvrđena količina četiri puta veća nego koliko je dozvoljeno prema legislativi, a za folpet je utvrđena količina nekih deset puta veća nego koliko je dozvoljeno”, rekla je Jelena Rešetar, specijalista sanitarne hemije iz CETI-ja.

Ona je učestvovala u analizi prikupljenih uzoraka.

Rešetar pojašnjava da ovakvu hranu treba momentalno uništiti jer posljedice po zdravlje mogu biti višestruke.

“Ovi pesticidi u određenim količinama kada se unesu u ljudski organizam mogu da utiču na nervni sistem, na sistem za varenje, ali opet zavisi u kojoj količni se unose”, navela je.

Pronađeni pesticidi u kombinaciji mogu biti još štetniji po zdravlje nego što su pojedinačno, zbog efekta multiplikacije, upozorila je Rešetar.

Da bi građani izbjegli otrovnu hranu, na kakvu smo naišli, stručnjaci CETI-ja preporučuju da se na pijaci, ali i u marketima, od prodavca traži sertifikat o kontroli. Ako ga nema, niko sem akreditovanih laboratorija ne može da zna šta ste kupili.

Peticidi su sredstva koja se u poljoprivredi koriste za zaštitu bilja…

Izvještaj o ostalom voću i povrću koje je testirano navodi na zaključak da je uvozna hrana kvalitetnija od domaće jer je prošla strože granične kontrole.

Međutim, nije samo pijaca problematična. Države koje nisu članice EU, a čiji proizvodi se uvoze u Crnu Goru često ne poštuju pravila proizvodnje, kako zbog neznanja tako zbog uštedete u samoj proizvodnji, pa su u turskom čipsu pronađene 253 jedinice jedinjenja akrilamid.

Rešetar pojašnjava da je riječ o kancerogenoj materiji:

“Za njega čak nije uspostavljen maksimalan nivo kao za ostale kontaminente, već postoji uredba na nivou EU koja daje referentne vrijednosti, a koja u svom nazivu nosi preporuke za smanjenje količine akrilamida u hrani”, zaključila je Rešetar i dodala da se akrilamid pretežno nalazi u proizvodima koji prolaze kroz proces prženja, poput čipsa, tortilje, krekera, pomfrita, ali i dvopek hljeba.

Ukoliko u proizvodnji postoji visok nivo stručnih kompetencija, dobra tehnologija i strogo pridržavanje pravila, do kontaminacije akrilamidom ne dolazi.

Upravo zbog akrilamida, krajem prošle godine su sa hrvatske granice vraćene velike količine čipsa proizvedenog u Srbiji. Tada su hrvatski mediji izvjestili, pozivajući se na brojne evropske i američke studije, da je akrilamid kod životinja pokazao štetne efekte na mozgu, reproduktivnom sistemu i normalnom rastu i razvoju ploda.

Svi uzorci koje su “Vijesti” odnijele u CETI testirane su na gotovo 280 različitih hemijskih supstanci.

Zaposleni u CETI-ju priznaju da broj pesticida kojima se prska povrće i voće makar za duplo premašuje njihove kapacitete i tehničke mogućnosti, ali obećavaju da će vrlo brzo i oni imati tehničke uslove kao njihove kolege iz Beograda ili Zagreba.

Uprkos konstataciji da je jedan uzorak hrane otrovan i da može naštetiti zdravlju ljudi, a da je u drugom pronađena kancerogena materija, iz CETI-ja kažu da je srećna okolnost što su pronađena samo dva problematična uzorka, jer su prije samo nekoliko godina bilježili znatno veće količine kontaminirane hrane.

Dodaju da su velike akcije kontrole koje u posljednje vrijeme sprovodi fitosanitarna inspekcija urodile plodom.

1 Comment

1 Comment

  1. Boris

    09.06.2024. 16:42 at 16:42

    Imate li predlog ili savjet: kako da kupimo luk na pijaci a da znamo da je zdrav?
    Sertifikat zaboravite jer je to glupava priča – nema ga niko od prodavaca na pijaci.

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije