Connect with us

POLITIKA

REAGOVANJE NA NAVODE GP URA

Demokrate: Zašto je Abazović krio dokumenta Europola i ćutao o tome da policajac Milović prati Bečića?

Demokrate poručuju da je svakome jasno zbog čega je „koordinator svih službi bezbjednosti a danas falš premijer kvazi Vlade koja je vratila Medeničin i Lazovićev DPS na vlast, uporno ćutao dok ozloglašeni kriminalci prate Bečića“

Demokratska Crna Gora reagovala je na navode Građanskog pokreta (GP) URA poručivši da u grupici „uzurpatora i bjegunaca od izbora“ vlada potpuna panika i konfuzija, dodajući da je Abazović ciljano ćutao o informacijama Europola.

„Prvo da vidimo jesmo li dobro razumjeli reakciju izdajničkog što je nemoralan politički izbor, ali i nacionalističkog proalbanskog pokreta URA što je legitiman politički izbor. Oni koji su na vlast vratili DPS, optužuju one koji mjesecima nepogrešvo građanima najavljuju šta će da se desi, ko će da izda i za čiji račun, da – pazite sad! – rade za DPS i kriminal bivšeg režima!Dakle, prema fantazajima grupice pučista Demokrate rade za one koje su Abazović i izdajnička družina vratili na vlast, i za čiji su račun mjesecima skrivali spise Europola niti jednom ih ne pomenuvši?“, piše u saopštenju Demokrata.

Demokrate u saopštenju postavljaju pitanje da li oni, koji već dugo vremena pitaju za Lazoviće, Belivuka i cijelu kriminalnu ekipu, posjete poznatim kriminalcima u spuškom zatvoru i slično, brane koalicione partnere Dritana Abazovića koji mu drže Vladu i zahvaljujući kojima obavlja funkciju premijera.

„Ali, idemo redom. Nakon što je tokom prošle godine Demokratska Crna Gora postavila niz pitanja vezanih za rad bezbjednosnog sektora, Zorana Lazovića i posjete Veljka Belivuka Crnoj Gori, aktivni policijski službenik u sektoru Dritana Abazovića i prema najnovijim saznanjima član Kavačkog klana pratio je tadašnjeg predsjednika Skupštine i predsjednika Demokrata Aleksu Bečića. Šta je Abazović učinio po tom pitanju u svojstvu koordinatora svih službi bezbjednosti?“, navodi se u saopštenju Demokrata.

Demokrate poručuju da je svakome jasno zbog čega je „koordinator svih službi bezbjednosti a danas falš premijer kvazi Vlade koja je vratila Medeničin i Lazovićev DPS na vlast, uporno ćutao dok ozloglašeni kriminalci prate Bečića“, te da je odgovor „veoma prost“.

„Demokrate su umjesto opcije saradnje sa mafijom i učestvovanja u prljavoj igri koja decenijama Crnu Goru drži zarobljenom pored mnogih drugih suštinskih pitanja pokrenule i pitanje Lazovića i Belivuka. Odatle sva medijska vriska, spinovanja i podla podmetanja oko izbora članova Tužilačkog savjeta. Danas svak vidi da bismo, da nije bilo odlučnosti Demokratske Crne Gore, imali umjesto profesionalan i nezavisan TS, Tužilački savjet čiji bi šefovi bili u kriptovanim telefonima. Šef Ljuba Milovića Dritan Abazović je htio TS po mjeri kriminalaca koje Europol optužuje da su članovi najozloglašenijih klanova u regionu čovek. U konačnom zašto srušiste pobjedničku većinu odmah nakon izbora novog Tužilačkog savjeta i vratiste na vlast one koji su kako ste i vi tvrdili nosioci i kumovi organizovanog kriminala?“, piše u saopštenju.

Demokrate potom pitaju zašto Abazović mjesecima ćuti o dokumentaciji Europola, a u saopštenjima „svoje grupice uzurpatora laže, jer se dokumentacija Europola od strane Europola ne prosljeđuje tužilaštvu, već organima bezbjednosti.“

„Dakle, Abazović je ciljano ćutao i krio informacije! I pored svih tih saznanja Dritan Abazović je u bezbjednosnom sektoru unapređivao, raspoređivao i štitio lica koja se pominju u informaciji Europola! Za otkaze istima nije mu trebao Katnić, ali eto, nekim “čudom” otkazi su izostali, ali unapređenja tim kompromitovanim licima nisu! A evo i dokaza. Pitali smo to Abazovića još u septembru i od tada dočekali lavine podmetanja, gadosti nedostojnih čovjeka i uvreda, ali odgovor nikada!, piše u saopštenju Demokrata.

Demokrate u saopštenju poručuju da su Abazovića 16. septembra prošle godine pitali i zašto je Zoran Lazović dobio status štićene ličnosti i koliko ga pripadnika Uprave policije obezbjeđuje i ko su ti službenici, gdje su raspoređeni pripravnici tzv. Specijalnog policijskog odjeljenja (SBPOK) koji su bili u Lazovićevom timu, gdje trenutno radi sin Zoran Lazovića koji se gledao sa Veljkom Belivukom u Crnoj Gori, da li je Ljubo Milović još uvijek službenik policije ili MUP-a, gdje je raspoređen Zoran Tomčić, „čime je kum Zorana Lazovića zavrijedio toliko vaše povjerenje da ste ga postavili na poziciju savjetnika direktora Uprave policije…“

„Postavljamo i novo, još krupnije pitanje: da li je Dritan Abazović imao kriptovani telefon i da li je isti prijavio organima bezbjednosti?“, pitaju Demokrate u saopštenju.

U saopštenju navode da što se tiče „fantazija o desnici, dovoljno je reći da su kampanju u Ulcinju Abazoviću vodili političari iz Albanije, da su se promovisala nacionalna “ujedinjenja” a da ne govorimo o stepenu poželjnosti crnogorske zastave.“

„Posebno da ne trošimo riječi o tome ko ne predaje liste ili ne prelazi cenzus u brojnim crnogorskim opštinama, a ko nema problem sa izbornim rezultatim kakva god da je struktura stanovništva i koja god da je crnogorska opština u pitanju. Zbog svega navedenog danas je svakom jasno da za mafiju nije bilo drugog izbora: proces se morao zaustaviti, a svaki istinski protivnik kriminala na ovaj ili onaj način ukloniti s puta vladavine prljavog novca. I tada je dat znak od strane Lazovića i drugih saradnika Kavačkog klana za smjenu predsjednika Skupštine“, piše u saopštenju Demokrata.

Demokrate zaključuju pitanjem da li će GP URA konačno odgovoriti građanima koju su ih glasali zašto su „morali da prevare narod i vrate na vlast bivši režim koji je, kako vidimo, u velikom dijelu srastao sa organizovanim kriminalom i korupcijom“, dodajući da „slobodni ljudi to ne rade“.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini

Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.

„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.

Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.

Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.

Skupština je nakon toga nastavljena.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.


Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).


Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.


Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.


Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.


Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.


Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.


Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije