Demokratska partija socijalista (DPS) u potpunosti je reformisana i kadrovski spremna da preuzme odgovornost za upravljanje državom nakon narednih izbora, poručio je predsjednik te stranke Danijel Živković.

On je u intervjuu za „Dan“ naglasio da nema potrebu da se ograđuje od politike dugogodišnjeg lidera Mila Đukanovića, ističući da je riječ o eri koja je ponudila istorijske rezultate – od obnove nezavisnosti do članstva u NATO-u – dok zahtjeve političke konkurencije za distanciranjem vidi kao izraz njihove inferiornosti pred partijom koja i dalje uživa podršku blizu 30 odsto birača.

Dio partija iz vlasti stalno potencira vaše ranije djelovanje – da li su unutarpartijske reforme u DPS-u završene, osjećate li potrebu da se ogradite od politike partije do 2020. godine i šta vidite kao najveće greške iz tog perioda?

Ne – ne osjećam potrebu da se ogradim od politike koja je postigla istorijske rezultate za Crnu Goru – sačuvala mir, obnovila nezavisnost, učinila nas ekonomski nezavisnom državom, učlanila u NATO i dovela do pred vrata Evropske unije. Zbog te politike sam i sam postao član Demokratske partije socijalista i u finalu, nakon što sam prošao sve partijske instance, postao i njen predsjednik.

To što se naša politička konkurencija i dalje – šest godina nakon promjene vlasti, bavi DPS-om je samo potvrda njihove inferiornosti i kompleksa niže vrijednosti uz i jednu okolnost koja je objektivna – moraju se baviti strankom koja je nakon svih udara proteklih šest godina i dalje ubjedljivo najjača u Crnoj Gori s rejtingom između 25 i 30%. Pa ipak, ne mislite valjda da se stepen reforme DPS-a može mjeriti prema zadovoljstvu tim reformama naše političke konkurencije, iste one koja već više decenija radi sve kako bismo nestali s političke scene? Na tu bolesnu logiku ne možemo pristati.

Finalno – Demokratska partija socijalista je u potpunosti reformisana, sa sjajnom generacijom koja je u potpunosti spremna da odgovori izazovima trenutka – kako sadašnjim kada se borimo iz opozicije, tako i onim budućim kada preuzmemo odgovornost za upravljanje državom nakon narednih parlamentarnih izbora.

Da li ćete vi biti kandidat DPS-a na predsjedničkim izborima 2028. godine?

U ovom trenutku smo isključivo fokusirani na lokalne i parlamentarne izbore koji nas očekuju u junu naredne godine. Naše aktivnosti su usmjerene na pripremu i realizaciju više kampanja koje će krenuti od septembra – od prezentacije programa za brži i održiviji razvoj ekonomije, umanjivanje inflatornih udara na budžet građana, na zdravstveni sistem, preko obilaska opština i razgovora s građanima.

Što se predsjedničkih izbora tiče, biće interesantno kako će izgledati ponuda na tim izborima.

Ovi izbori će biti posebno važni ukoliko bude volje – kako među političkim akterima, tako i među svim društvenim činiocima, da otvorimo pitanje da li je politički sistem koji sada imamo i dalje odgovarajući za ono što su potrebe građana. Ne mogu da se otmem utisku da se politička scena u potpunosti izvitoperila. Ne postoje ideje, programi, vrijednosti i ciljevi, postoji želja da se bude vlast po svaku cijenu i to isključivo zbog nepresušne želje partijskih funkcionera za sitnim privilegijama. To nas je i dovelo do Vlade koja ima 34 člana, a slična situacija je i na lokalnom nivou. Upravo zbog toga građani gube povjerenje u politiku. Ucjene i najgori oblik zadovoljavanja ličnih i partijskih interesa postali su obilježje političkih odnosa. Zato vjerujem da je odgovorno otvoriti pitanje kako da eliminišemo deformacije koje se jasno uočavaju.

Što se tiče mojih ambicija ona je samo jedna – da ovom čudu vidimo kraj, a koja će biti moja uloga u tome u ovom trenutku manje je bitno.

Da li će DPS samostalno izaći na izbore naredne godine ili su izvjesne predizborne koalicije?

Modalitet izbornog nastupa još uvijek nije bila tema o kojoj smo razgovarali na stranačkim organima. Apsolutno smo posvećeni snaženju partijske infrastrukture, direktnom razgovoru sa građanima i vraćanju povjerenja birača. I čini mi se da nam ide dobro – o čemu svjedoče rezultati koje sam pominjao u odgovoru na neko od prethodnih vaših pitanja. Kako ćemo nastupiti zavisi i od razgovora s našim tradicionalnim partnerima iz Evropskog saveza. Zajedno ćemo procjenjivati šta je najbolji model koji će doprinijeti političkim promjenama 2027. godine.

Ipak, moram napomenuti da je DPS u potpunosti spreman i za radikalnu promjenu političkog sistema – otvorene liste, neposredan izbor predsjednika opština i gradonačelnika. Sigurni smo u superiornost svoje kadrovske politike. Ipak, čini mi se da većina nije spremna za to već želi da kroz raznorazne preizborne i postizborne kombinatorike životari i parazitira na državnom budžetu. Ipak, ni to neće trajati dovijeka, raščišćavanje političke scene će morati da se desi.

Da li predložene izmjene bezbjednosnih zakona suštinski depolitizuju sektor ili samo otvaraju prostor novoj vlasti za kadrovsko prekrojavanje?

Vjerujem da niko nema dilemu šta je namjera koja se krije iza donošenja ovih zakona – ozakonjavanje zloupotrebe sektora bezbjednosti za interes stranaka na vlasti. Pri čemu je linija povučena vrlo jasno: ANB je pripao PES-u, a UP Demokratama. Prema tome – sektor bezbjednosti je bio politizovan i prije izmjene pomenutih zakona, ipak one su poslužile da se ode korak dalje kako bi se osim političke kontrole dobila i politička batina koja služi održavanju aktuelne parlamentarne većine na vlasti.

Takođe, kroz mehanizme izbjegavanja parlamentarnog nadzora nastoji se napraviti ambijent u kojem službe bezbjednosti funkcionišu bez ikakve kontrole. Nažalost, ovakve tendencije sve češće pokazuje i pravosuđe. Čuli ste Vrhovnog državnog tužioca koji kaže da tužilaštvo ne može niko kontrolisati. Riječ je o presedanu i veoma opasnoj poruci. Dakle, da budem potpuno jasan – ne govorimo o političkoj kontroli Tužilaštva, već o činjenici da vladavina prava funkcioniše na principu međusobne kontrole i da svaka institucija ima neku vrstu kontrole i nadzora. To je neophodno kako se ne bi na bilo kojoj državnoj adresi napravio monopol sile koji bi potom neminovno prerastao i u zloupotrebu tog monopola.

Iz svega navedenog jasno je da imamo potpuno izvitoperen sistem državne vlasti, koji čini konglomerat međusobno nepovezanih feuda u kojima su svi zauzeli svoje busije. I baš zbog toga su nam potrebne radikalne promjene – koje kreću od onih političkih.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim učinkom DPS-a u opštinama u kojima vršite vlast i očekujete li bolje izborne rezultate u Podgorici i Budvi?

Ne bih poistovjećivao situaciju u Podgorici i Budvi. U Budvi smo, kroz projektnu podršku Nikoli Jovanoviću, preuzeli dio odgovornosti za upravljanje gradom. U Podgorici smo, kroz izbor Srđana Perića za predsjednika Skupštine Glavnog grada, spriječili uvođenje prinudne uprave i ništa više od toga. Zbog toga ne bih povlačio paralele i stavljao znak jednakosti između te dvije situacije.Što se tiče osnovnog dijela vašeg pitanja – zadovoljan sam učinkom u opštinama gdje DPS vrši vlast. Vjerujem da upravo te opštine predstavljaju jasan kontrast između onoga kako izgleda ozbiljno upravljanje sistemom i onoga što imamo na državnom nivou.

Rezultati bi sigurno bili i bolji da je državna vlast bila blagonaklonjenija prema tim opštinama i da se vodila interesima građana koji tamo žive, a ne svojim kompleksima od DPS-a. Taktika vlasti da se umanje šanse za pobjedu kroz manja izdvajanja iz budžeta je promašena, inferiorna i neozbiljna. Riječ je o ponašanju koje je nedoraslo i nezrelo. Međutim, nije u pitanju ništa što nijesmo već vidjeli u prethodnih šest godina.

Nema potrebe za intrigama oko Mila

Hoće li počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović učestvovati u kampanji za izbore 2027. godine i da li se već na neki način uključio u stranačke pripreme?

Oko pozicije gospodina Đukanovića nema potrebe za bilo kakvim intrigama – iako mi je jasno da svaki njegov potez prirodno izazove lavinu reakcija i raznoraznih tumačenja. Gospodin Đukanović bio je na čelu DPS-a 25 godina, a potom je povjerenje za vođenje stranke povjerio novoj generaciji. I vjerujem da je nova generacija apsolutno pokazala da je dorasla izazovima – što svakodnevno demonstriramo i radom u klubu poslanika, na pozicijama odgovornosti u opštinama u kojima vršimo vlast i odličnim rezultatima na lokalnim izborima. Podsjetiću vas da smo u Podgorici ostvarili 30%, u Nikšiću 35%, u Kotoru 30%. I tu ne namjeravamo da stanemo – već od septembra počećemo s prezentacijom programa za naredne izbore kako bi građanima pokazali našu viziju razvoja Crne Gore nakon političkih promjena 2027. godine.

„Impresivna snaga DPS-a“

Kako ocjenjujete trenutnu jačinu partije i stabilnost stranačke infrastrukture na terenu nakon svih promjena kroz koje je DPS prošao?Snagu Demokratske partije socijalista, nakon svih političkih, obavještajnih, medijskih i tužilačkih udara u posljednjih šest godina, ocjenjujem impresivnom. Kao što sam kazao u jednom od prethodnih pitanja, ta snaga je danas blizu 30% podrške. To dovoljno govori o kvalitetu aktivnosti i operativnoj snazi naše partijske mreže koja je i pored šest godina staža u opoziciiji i dalje najbolja u Crnoj Gori. Naravno, to nije razlog da ne unapređujemo komunikaciju s građanima, mimo partijske mreže. Modeli rada su se danas promijenili, društvene mreže i drugi digitalni alati postaju sve više zastupljeni u borbi za povjerenje svakog birača. Vjerujem da tu ima dosta prostora za pomake i to je jedan od segmenata kojem ćemo biti posebno posvećeni u narednom periodu.

Ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Aleksandr Petrovič Lukašik pozvan je danas na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova.

Razlog su navodi iz autorskog teksta objavljenog u susret obilježavanju 20 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Ruske Federacije, kao i reagovanja Ambasade Ruske Federacije na odluku Vlade Crne Gore o potpunom usklađivanju vizne politike sa viznom politikom Evropske unije, saopšteno je iz Vlade.

Kako su naveli iz Vlade, tokom razgovora ambasadoru je ukazano da navedeni tekst i reagovanje sadrže ocjene i kvalifikacije koje prevazilaze okvire uobičajene diplomatske komunikacije i nijesu u skladu sa principima uzajamnog poštovanja koji treba da karakterišu odnose diplomatskog predstavništva sa državom prijema.

“Posebno je naglašeno da su neprihvatljive kvalifikacije kojima se dovode u pitanje samostalnost, kredibilitet i sposobnost institucija Crne Gore da suvereno donose odluke i vode državnu politiku, kao i tvrdnje kojima se osporava legitimnost odluka donesenih u skladu sa Ustavom, zakonima i demokratskim procedurama. Ambasadoru je ukazano i da javno ocjenjivanje unutrašnjih političkih prilika, svrstavanje u odnosu na političke aktere i tumačenje političke volje građana nijesu u skladu sa ulogom i odgovornošću diplomatskih predstavnika u državi prijema”, piše u saopštenju.

U vezi sa reagovanjem Ambasade Ruske Federacije na odluku o viznoj politici, istaknuto je da potpuno usklađivanje sa viznom politikom Evropske unije predstavlja jedno od završnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 i jednu od ključnih obaveza iz Reformske agende.

Riječ je o, kako su pojasnili, suverenoj odluci Vlade Crne Gore, donesenoj u skladu sa nacionalnim interesima, strateškim opredjeljenjem za članstvo u Evropskoj uniji i obavezama preuzetim u procesu evropskih integracija, a ne o mjeri usmjerenoj protiv građana Ruske Federacije.

“U kontekstu agresije Rusije na Ukrajinu, saopšteno je da se stav Crne Gore zasniva se na dosljednom poštovanju međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih nacija, principa teritorijalnog integriteta i suvereniteta država, kao i međunarodnih obaveza koje je dobrovoljno preuzela. Ambasadoru je skrenuta pažnja na obaveze iz člana 41 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, prema kojem su sva lica koja uživaju diplomatske privilegije i imunitete dužna da poštuju zakone i propise države prijema i da se ne miješaju u njene unutrašnje poslove”, naglašeno je.

Kako se dodaje, Ministarstvo vanjskih poslova očekuje da budući javni nastupi i djelovanje Ambasade Ruske Federacije budu zasnovani na poštovanju suvereniteta Crne Gore, njenih institucija i odluka donesenih u skladu sa Ustavom i demokratskim procedurama, kao i na standardima profesionalne i odgovorne diplomatske komunikacije.

“Crna Gora će nastaviti da vodi samostalnu, odgovornu, predvidivu i principijelnu vanjsku politiku, u skladu sa svojim nacionalnim interesima i strateškim opredjeljenjima, u interesu svih svojih građana, uz puno poštovanje međunarodnog prava i obaveza koje je država dobrovoljno preuzela”, zaključili su.

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.

„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.

Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.

Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.

Skupština je nakon toga nastavljena.