Connect with us

EKONOMIJA

U PRETHODNA TRI MJESECA

Đaković: Spriječen uvoz 300 tona nebezbjednog voća i povrća

Povodom Svjetskog dana bezbjednosti hrane, iz Uprave za bezbjednost hrane kažu da se najviše kontrolišu proizvodi životinjskog, ali i biljnog porijekla

Đaković, Foto: Screenshot/Vijesti

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u prethodna tri mjeseca sa granice je vratila ili uništila blizu 300 tona voća i povrća, kod kojeg je najčešće bio zabilježen povišen nivo pesticida ili drugih materija koje mogu ugroziti zdravlje potrošača.

Iz Uprave su, povodom Svjetskog dana bezbjednosti hrane koji se obilježava 7. juna, kazali da sa tržišta uklanjaju i druge proizvode koji ne zadovoljavaju parametre bezbjednosti ili kvaliteta, a među njima su mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, ribe, mlinski i konditorski proizvodi, prerađevine od voća i povrća, hrana za životinje i slično, pišu „Vijesti“.

Tvrde da kontrolišu gotovo sve prehrambene proizvode, a u turističkoj sezoni fokus kontrola je u područjima gdje boravi više turista, jer na taj način brinu i o zdravlju gostiju i “doprinose i turističkom renomeu države na svjetskom tržištu”.

”Fokus je uvijek na proizvodima koji su mogu biti rizičniji za kontaminaciju, kao i na proizvodima koji se u određenom dijelu godine više koriste u ishrani. Proizvodi životinjskog porijekla se više kontrolišu (mlijeko, meso…), ali i proizvodi biljnog porijekla kao što su svježe voće i povrće”, rekli su iz Uprave na čijem je čelu Vladimir Đaković.

Iz Uprave su za ovaj medij odgovorili da se domaći proizvodi kontrološu kroz sistem “od njive do trpeze” i da za svaku fazu proizvodnje postoje pravila – od samog početka do iznošenja na tržište, pa svi subjekti koji posluju sa hranom moraju znati kako da ih primjenjuju.

”Pored ovoga, imamo konstantne inspekcije koje na terenu prate sprovođenje zakona o bezbjednosti hrane, veliku pomoć nam pružaju i građani koji nas redovno obavještavaju u slučaju o nepoštovanju dobrih higijenskih praksi. Ono što moramo imati na umu je da poljoprivredni proizvođači i subjekti u poslovanju hranom usvajanjem dobrih praksi i osiguravaju snabdijevanje tržišta bezbjednom hranom. Subjekti u poslovanju hranom – od prerade do maloprodaje – moraju osigurati poštovanje programa kao što je HACCP, sistema koji identifikuje, procjenjuje i kontroliše opasnosti koje su značajne za bezbjednost hrane od primarne proizvodnje do finalnog proizvoda. Pravilna prerada, skladištenje i čuvanje su koraci kojim se doprinosi očuvanju hranljivosti i smanjenju ekonomskih gubitaka”, navodi se u odgovoru.

Kod voća i povrća koje je uništeno ili vraćeno sa granice uglavnom povećan nivo pesticida i drugih materija (ilustracija), Foto: Shutterstock

Naglasili da potrošači moraju da imaju pristup i pravo na bezbjednu i zdravu hranu, visokih nutritivnih karakteristika, a to se dobija kroz pravilne odluke i odabir zdrave hrane.

”Takođe, potreban je pravovremen, jasan i pouzdan pristup informacijama o prehrambenim rizicima povezanim sa izborom hrane. Međutim, uvijek treba imati na umu da je odgovornost i na potrošačima da čitaju etikete, pravilno rukuju i pripremaju hranu kod kuće i da donose informisane odluke”, kazali su.

Iz Uprave su istakli da je bezbjednost hrane zajednička odgovornost svih građana, od donosioca odluka do krajnjih korisnika, međunarodnih organizacija, trgovaca, subjekata u poslovanju hranom, poljoprivrednika, naučne i akademske zajednice i potrošača.

”Sva lica u lancu proizvodnje i potrošnje hrane moraju razumjeti svoje uloge, poput implementacije osnovnih higijenskih praksi prilikom kupovine, prodaje i pripreme hrane radi zaštite ličnog zdravlja i zdravlja šire zajednice. Svjetski dan bezbjednosti hrane, doprinosi uvođenju principa bezbjedne hrane i smanju globalnog tereta koji nose bolesti izazvanih hranom. Krajnji cilj je uspostavljanje sistema koji se primjenjuje u EU, u kome će sredstva za zaštitu proizvoda moći da kupuju samo oni koji znaju kako se pravilno koriste i imaju dozvolu (legitimaciju)”, odgovorili su iz Uprave.

Naglasili su da redovno organizuju obuke za subjekte u poslovanju sa hranom, jer nulti rizik ne postoji i svaka faza u dugom lancu od njive ili farme do trpeze može dovesti do kontaminacije hrane.

”Sve navedene mjere koje se sprovode da do toga ne dođe, mogu značajno smanjiti rizik i mi u Crnoj Gori upravo to i radimo”.

Iz Uprave su saopštili da je Crna Gora otvaranjem pregovora za pristup EU u obavezi da prenosi zakonodavstvo EU u nacionalni zakonodavni okvir, što je bio i slučaj sa otvaranjem Poglavlja 12, koje se odnosi na politike bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarne poslove.

Poručili su da je zaključno sa 2018. godinom implementirano cjelokupno zakonodavstvo EU u naš nacionalni okvir, ali da je izazov njihova primjena u svakodnevnom radu.

Iz Uprave su istakli da sarađuju sa Evropskom agencijom za bezbjednost hrane (EFSA) koja daje nepristrasne naučne savjete kako bi pomogla u formiranju odluka o rizicima u vezi sa hranom.

”Ovo je najbitniji dio institucionalnog okvira u Evropskoj uniji (EU), koji osigurava bezbjednost potrošača, kao i životinja i okoline od bilo kakvih rizika povezanih sa lancem ishrane. Ključna djelatnost EFSA je naučna procjena rizika, specijalizovano polje primijenjene nauke koje obuhvata razmatranje naučnih podataka i studija u cilju procjene rizika koji se povezuju sa određenim opasnostima. Pored ovoga, EFSA prati direktne i indirektne opasnosti za bezbjednost hrane i pruža pomoć prilikom upravljanja rizicima i sljedljivosti hrane od njive do trpeze”, kazali su iz Uprave i istakli da su među aktivnostima EFSA sakupljanje podataka o potrošnji hrane, bolestima životinja, pesticidima..

Rekli su i da su članica i drugih međunarodnih i regionalnih mreža koje za cilj imaju bezbjednost hrane, borbu protiv životinjskih bolesti i da neprestano razmjenjuju informacije radeći na taj način na zaštiti građana.

Iz Uprave su zaključili da planiraju i dalje da jačaju mehanizme kontrole u ovoj oblasti, ali i broj inspektora na terenu.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Neće biti poskupljenja struje

„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.

„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.

Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.

„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Od januara skuplja struja u Crnoj Gori

Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori

Foto: Shutterstock

Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).

U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.

Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.

Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.

„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.

Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-

1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.

„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.

„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.

Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:

0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!

„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…

Foto: Luka Zeković

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.

Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.

Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.

foto: Luka Zeković

„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.

On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.

„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.

Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.

„Saldo više neće biti nula“

Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.

Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…

„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.

Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.

„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.

On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.

Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.

Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije