Connect with us

POLITIKA

POKAZUJU PODACI

Manjinska vlada za naknade i putovanja dala 1,7 miliona, a socijali samo 12 hiljada pomoći

Centralna administracija je u prvom mjesecu mandata nove vlade za službena putovanja potrošila preko 305 hiljada eura, od čega za putovanja u inostranstvu nepunih 201 hiljadu, a u zemlji preko 104 hiljade

Nova vlada je u prvom mjesecu mandata za razne naknade i službena putovanja potrošila nepunih 1,7 miliona eura, dok je za telefonske usluge, rashode za gorivo i ugovore o djelu izdvojila još oko 960 hiljada eura, pokazuju evidencije, koje je analizirala Akcija za socijalnu pravdu (ASP).

Istovremeno, manjinska vlada Dritana Abazovića nije imala sluha da pomogne najugroženije u zemlji, u prilog čemu govori podatak da je iz centralne kase u maju za jednokratne socijalne pomoći dato svega 12 hiljada eura, iako je najugroženiji sloj građanstva već više mjeseci dodatno ugrožen enormnim uvećanjima osnovnih životnih troškova, prenosi „Dan“.

Centralna administracija je u prvom mjesecu mandata nove vlade za službena putovanja potrošila preko 305 hiljada eura, od čega za putovanja u inostranstvu nepunih 201 hiljadu, a u zemlji preko 104 hiljade. Od ukupne sume se za dnevnice službenicima za putovanja u inostranstvo odnosi skoro 57 hilljada eura, a dnevnice u zemlji su koštale preko 22 hiljade eura.

Manjinska vlada je nedavnim rebalansom budžeta uvećala troškove za službena putovanja za čak 1,4 miliona i za njih će ove godine potrošiti 4,4 miliona eura.

Za različite vrste naknada je utrošeno preko 1,3 miliona. Tako je za rad u različitim komisijama (od kojih se mnoge formiraju za poslove koji su redovni zadaci zaposlenih u javnoj administraciji) dato preko 780 hiljada eura, dok su naknade za prevoz iznosile nepunih 32 hiljade eura.

U isto vrijeme su naknade za odvojeni život koštale skoro 170 hiljada eura (nije poznato da se u privatnom sektoru plaća za ovakvo nešto), dok su naknade za putne troškove u Crnoj Gori i Srbiji bile oko 395 hiljada (ovaj trošak se vezuje za zdravstvo i može se pretpostaviti da se radi o naknadama osoblju, koje prati bolesne prilikom transporta).

Rebalansom su naknade uvećane za gotovo pet miliona i na toj poziciji je preko 14 miliona.

Usluge fiksne i mobilne telefonije su u maju iznosile oko 64 hiljade eura, dok je na poziciji ostalih rashoda za gorivo prikazan trošak od 270 hiljada eura. Vlada je rebalansom uvećala trošak goriva za bezmalo pola miliona i ima na raspolaganju 9,7 miliona ove godine.

Za ugovore o djelu, koji su nezakonita i prikrivena zapošljavanja u javnoj administraciji, u maju je utrošeno preko 622 hiljade eura. Rebalansom je ovaj trošak uvećan za preko milion eura, što je jasan signal novih zapošljavanja u preglomaznoj državnoj administraciji, te ove godine ta stavka iznosi nevjerovatnih 12,9 miliona eura.

„Manjinska vlada (izabrana na neustavan način) na početku svog mandata nije pokazala ni „mrvu“ razumijevanja za socijalno najugroženije građane u zemlji, iako ih poslednjih mjeseci naročito pogađa enormno uvećanje životnih troškova, već njeni prvi koraci ukazuju da će joj na prvom mjestu biti funkcionersko-partijski interesi i oholo rasipanje novca u javnoj upravi“, smatraju u ASP-u.

„Buka“ o rezervi i manjku para da lakše prođe priča o novom zaduženju

Prema podacima ASP, u maju je sa budžetske rezerve prikazan trošak od 45,8 hiljada eura, koje su utrošene većinom za pomoći u liječenju. To znači da je od početka godine sa budžetske rezerve, a prema onome što je sadržano u evidencijama, utrošeno preko 2,3 miliona eura, od projektovanih 67 miliona.

Iz ASP-a navode da je proteklih par sedmica iz novog Ministarstva finansija javnost bila zapljusnuta tvrdnjama da je budžetska rezerva potrošena, pa je potom bilo ipak rečeno da je rezervisana za unaprijed definisane obaveze od ranije vlade. Kako dodaju u ovoj nevladinoj organizaciji, istovremeno je javnosti iz novog Ministarstva finansija saopšteno da budžetu nedostaje 50 miliona eura, da bi iz Uprave prihoda i carina poslije toga bilo objavljeno da je u prvih pet mjeseci ostvaren prihod za 120 miliona veći od planiranog, pa se postavlja pitanje kako to onda nedostaje 50 miliona za budžetske potrebe.

U ASP-u kažu da je sva ova javna „buka“ prvo oko utrošene rezerve, pa potom manjka para u državnoj kasi, prevashodno za potrebe novog zaduženja, koje je potrebno ne zbog ove godine, već za troškove budžeta u narednoj godini.

„Naš javni sistem godina živi od zaduživanja i nijedna vlada dosad nije pokazala spremnost da razbije brojne monopole, putem kojih se iz državne kase preliva u privatne, da skreše javnu administraciju na razuman nivo, da smanji enormne troškove rasipništva na sve strane, već se najlakše zadužiti. U tom smislu će biti vrlo zanimljivo vidjeti kako će se neke partije vlasti i opozicije odnijeti prema novom zaduženju, jer su bile protiv njega“, zaključuju u ASP-u.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

„Spajić je kazao da će Crna Gora podržati Rezoluciju UN o Srebrenici, ali je neće kosponzorisati“

Imao je priliku da danas razgovara sa Spajićem u Berlinu

Spajić sa njemačkim kancelarom Šolcem danas u Berlinu, Foto: DPA

Njemački stručnjak za Zapadni Balkan i proširenje NATO Milan Nič kazao je da je, između ostalog, pitao premijera Milojka Spajića o potencijalnom crnogorskom sponzorisanju Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, na šta je Spajić odgovorio da Crna Gore neće sponzorisati Rezoluciju, ali će je podržati.

Nič koji je član njemačkog Savjeta za vanjske poslove, imao je priliku da danas razgovara sa Spajićem u Berlinu.

„Imao sam priliku da pitam Spajića o kretanju Crne Gore ka EU, da li je bolje da ide sama ili u manjoj grupi. Takođe, zanimalo me balansiranje između krhke parlamentarne većine naspram principa činilaca vlasti, kao i njegov stav i stav Vlade o predloženoj Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici“, naveo je Nič.

Kako je kazao, Spajić je istako da je kancelar Šolc potvrdio da Crna Gora ide ka članstvu u EU, i da će nakon dobijanja IBAR-a pokazati da je spremna da bude prva naredne članica.

„Kada su u pitanju regionalne tenzije i miješanje Beograda, Spajić tvrdi da je to stalno pitanje, ali je medijska percepcija pretjerana“, rekao je Nič.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Majke Srebrenice: „Hvala slobodarskom Cetinju i Đuraškoviću! Prijestonica je uvijek bila na pravoj strani istorije“

Đurašković je, uz predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića i predsjednika Opštine Plav Nihada Canovića, podržao inicijativu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i Rezoluciju Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici

Foto: Screenshot

Majke Srebrenice zahvalile su se danas Cetinju i gradonačelniku Nikoli Đuraškoviću zbog podrške Rezoluciji Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici, saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću u kabinetu gradonačelnika Prijestonice Cetinje.

„Zahvalne slobodarskom Cetinju! Prijestonica je uvijek bila na pravoj strani historije, hvala Vam!“, navodi se u objavi na društvenoj mreži Iks.

Đurašković je, uz predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića i predsjednika Opštine Plav Nihada Canovića, podržao inicijativu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i Rezoluciju Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici.

„Podrška Rezoluciji predstavlja znak posebnog poštovanja i žaljenja više od 8000 stradalih u genocidu u Srebrenici i poruku mira, suživota i jednakog prava na život svih, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost“, kazao je Đurašković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Vlada da bude sponzor predloga rezolucije o genocidu u Srebrenici

Nikolić objavio da Spajiću uputilo pismo 35 poslanika, među kojima su i trojica iz parlamentarne većine

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je objavio da je 35 poslanika uputilo pismo premijeru Milojku Spajiću, pozivajući Vladu da, bez daljeg odgađanja, donese odluku o kosponzorstvu predloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja će se uskoro naći pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.

„Tekst pisma koje je poslato Vladi Crne Gore, ponuđen je na potpis poslanicima svih poslaničkih klubova Skupštine Crne Gore, osim poslanicima nekadašnjeg Demokratskog fronta, koji negiraju da se u Srebrenici dogodio genocid“, napisao je Nikolić na društvenoj mreži Iks.

Među potpisnicima pisma su i predstavnici skupštinske većine – član kluba poslanika Pokreta Evropa sad Seid Hadžić, te poslanici Albanskog foruma Nikola Camaj i Artan Čobi.

Pismo su potpisali i poslanici DPS-a, Bošnjačke stranke, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative, Demokratske unije Albanaca,

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije