Connect with us

EKONOMIJA

U PRETHODNA TRI MJESECA

Đaković: Spriječen uvoz 300 tona nebezbjednog voća i povrća

Povodom Svjetskog dana bezbjednosti hrane, iz Uprave za bezbjednost hrane kažu da se najviše kontrolišu proizvodi životinjskog, ali i biljnog porijekla

Đaković, Foto: Screenshot/Vijesti

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u prethodna tri mjeseca sa granice je vratila ili uništila blizu 300 tona voća i povrća, kod kojeg je najčešće bio zabilježen povišen nivo pesticida ili drugih materija koje mogu ugroziti zdravlje potrošača.

Iz Uprave su, povodom Svjetskog dana bezbjednosti hrane koji se obilježava 7. juna, kazali da sa tržišta uklanjaju i druge proizvode koji ne zadovoljavaju parametre bezbjednosti ili kvaliteta, a među njima su mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, ribe, mlinski i konditorski proizvodi, prerađevine od voća i povrća, hrana za životinje i slično, pišu „Vijesti“.

Tvrde da kontrolišu gotovo sve prehrambene proizvode, a u turističkoj sezoni fokus kontrola je u područjima gdje boravi više turista, jer na taj način brinu i o zdravlju gostiju i “doprinose i turističkom renomeu države na svjetskom tržištu”.

”Fokus je uvijek na proizvodima koji su mogu biti rizičniji za kontaminaciju, kao i na proizvodima koji se u određenom dijelu godine više koriste u ishrani. Proizvodi životinjskog porijekla se više kontrolišu (mlijeko, meso…), ali i proizvodi biljnog porijekla kao što su svježe voće i povrće”, rekli su iz Uprave na čijem je čelu Vladimir Đaković.

Iz Uprave su za ovaj medij odgovorili da se domaći proizvodi kontrološu kroz sistem “od njive do trpeze” i da za svaku fazu proizvodnje postoje pravila – od samog početka do iznošenja na tržište, pa svi subjekti koji posluju sa hranom moraju znati kako da ih primjenjuju.

”Pored ovoga, imamo konstantne inspekcije koje na terenu prate sprovođenje zakona o bezbjednosti hrane, veliku pomoć nam pružaju i građani koji nas redovno obavještavaju u slučaju o nepoštovanju dobrih higijenskih praksi. Ono što moramo imati na umu je da poljoprivredni proizvođači i subjekti u poslovanju hranom usvajanjem dobrih praksi i osiguravaju snabdijevanje tržišta bezbjednom hranom. Subjekti u poslovanju hranom – od prerade do maloprodaje – moraju osigurati poštovanje programa kao što je HACCP, sistema koji identifikuje, procjenjuje i kontroliše opasnosti koje su značajne za bezbjednost hrane od primarne proizvodnje do finalnog proizvoda. Pravilna prerada, skladištenje i čuvanje su koraci kojim se doprinosi očuvanju hranljivosti i smanjenju ekonomskih gubitaka”, navodi se u odgovoru.

Kod voća i povrća koje je uništeno ili vraćeno sa granice uglavnom povećan nivo pesticida i drugih materija (ilustracija), Foto: Shutterstock

Naglasili da potrošači moraju da imaju pristup i pravo na bezbjednu i zdravu hranu, visokih nutritivnih karakteristika, a to se dobija kroz pravilne odluke i odabir zdrave hrane.

”Takođe, potreban je pravovremen, jasan i pouzdan pristup informacijama o prehrambenim rizicima povezanim sa izborom hrane. Međutim, uvijek treba imati na umu da je odgovornost i na potrošačima da čitaju etikete, pravilno rukuju i pripremaju hranu kod kuće i da donose informisane odluke”, kazali su.

Iz Uprave su istakli da je bezbjednost hrane zajednička odgovornost svih građana, od donosioca odluka do krajnjih korisnika, međunarodnih organizacija, trgovaca, subjekata u poslovanju hranom, poljoprivrednika, naučne i akademske zajednice i potrošača.

”Sva lica u lancu proizvodnje i potrošnje hrane moraju razumjeti svoje uloge, poput implementacije osnovnih higijenskih praksi prilikom kupovine, prodaje i pripreme hrane radi zaštite ličnog zdravlja i zdravlja šire zajednice. Svjetski dan bezbjednosti hrane, doprinosi uvođenju principa bezbjedne hrane i smanju globalnog tereta koji nose bolesti izazvanih hranom. Krajnji cilj je uspostavljanje sistema koji se primjenjuje u EU, u kome će sredstva za zaštitu proizvoda moći da kupuju samo oni koji znaju kako se pravilno koriste i imaju dozvolu (legitimaciju)”, odgovorili su iz Uprave.

Naglasili su da redovno organizuju obuke za subjekte u poslovanju sa hranom, jer nulti rizik ne postoji i svaka faza u dugom lancu od njive ili farme do trpeze može dovesti do kontaminacije hrane.

”Sve navedene mjere koje se sprovode da do toga ne dođe, mogu značajno smanjiti rizik i mi u Crnoj Gori upravo to i radimo”.

Iz Uprave su saopštili da je Crna Gora otvaranjem pregovora za pristup EU u obavezi da prenosi zakonodavstvo EU u nacionalni zakonodavni okvir, što je bio i slučaj sa otvaranjem Poglavlja 12, koje se odnosi na politike bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarne poslove.

Poručili su da je zaključno sa 2018. godinom implementirano cjelokupno zakonodavstvo EU u naš nacionalni okvir, ali da je izazov njihova primjena u svakodnevnom radu.

Iz Uprave su istakli da sarađuju sa Evropskom agencijom za bezbjednost hrane (EFSA) koja daje nepristrasne naučne savjete kako bi pomogla u formiranju odluka o rizicima u vezi sa hranom.

”Ovo je najbitniji dio institucionalnog okvira u Evropskoj uniji (EU), koji osigurava bezbjednost potrošača, kao i životinja i okoline od bilo kakvih rizika povezanih sa lancem ishrane. Ključna djelatnost EFSA je naučna procjena rizika, specijalizovano polje primijenjene nauke koje obuhvata razmatranje naučnih podataka i studija u cilju procjene rizika koji se povezuju sa određenim opasnostima. Pored ovoga, EFSA prati direktne i indirektne opasnosti za bezbjednost hrane i pruža pomoć prilikom upravljanja rizicima i sljedljivosti hrane od njive do trpeze”, kazali su iz Uprave i istakli da su među aktivnostima EFSA sakupljanje podataka o potrošnji hrane, bolestima životinja, pesticidima..

Rekli su i da su članica i drugih međunarodnih i regionalnih mreža koje za cilj imaju bezbjednost hrane, borbu protiv životinjskih bolesti i da neprestano razmjenjuju informacije radeći na taj način na zaštiti građana.

Iz Uprave su zaključili da planiraju i dalje da jačaju mehanizme kontrole u ovoj oblasti, ali i broj inspektora na terenu.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije