Connect with us

DRUŠTVO

Djecu u Pivi ne puštaju samu zbog medveda: Gdje god mještani krenu to je prva životinja koju vide

Prije desetak dana je na prostoru od kilometar i po vazdušne linije, u selu Stabna, viđeno sedam medvjeda. Mještani Pive tvrde da je gotovo nemoguće sačuvati stoku, voćnjake, pčelinjake, a prijeti opasnost i za ljude

Gdje god mještani krenu van sela, čak i kroz selo, prva životinja koju vide je medvjed. Ima ih na teritoriji Pive toliko da je postala maltene svakodnevica da ih neko, posebno čobani i planinari, sretne. Prije desetak dana je na prostoru od kilometar i po vazdušne linije, u selu Stabna, viđeno sedam medvjeda.

To je “Vijestima” kazao predsjednik Lovačkog društva “Bajo Pivljanin” iz Plužina Vlatko Joković.

Upravo u tom rejonu u selu Stubica, u nedjelju, 24. novembra medvjed je napao lovca i rendžera Parka prirode (PP) “Piva” Miljana Grubača (44) i nanio mu teške povrede. Tim ljekara koji je u Kliničkom centru operisao Grubača, kazao da se sa tako intenzivnim povredama od divlje zvijeri do sada nijesu susretali. Grubač se oporavlja na VMA u Beogradu, a lovci pitaju nadležne da li je vrijeme da reaguju jer “medvjedi se pojavljuju na svakom koraku po pivskim selima” i više nijesu sigurni ne samo stoka, voćke, pčelinjaci, već i ljudi.

“Medvjedi su toliko štete napravili, da je to teško pobrojati. Gotovo je nemoguće sačuvati stoku, voćnjake, pčelinjake. Već je uveliko postao opasnost i po ljude. Više djeca ne smiju da bez odraslih povedu stoku na ispašu, jer se plaše da ne sretnu medvjeda. Previše je medvjeda na ovolikoj teritoriji i krajnje je vrijeme da reaguju nadležni, stručnjaci, nevladine organizacije. Mora se naći način da se broj mrkog medvjeda u Pivi smanji, a oni će najbolje znati koji je to način, da li sanitarni odstrijel ili njegovo uspavljivanje i prebacivanje na terene gdje ih nema”, kaže Joković.

Susreti čovjeka i medvjeda nijesu gotovo svakodnevica samo u Pivi. Slična je situacija, kažu lovci i mještani, i u nikšićkoj opštini, u Goliji, Banjanima, Župi, Dragovoljićima…

“Miljan je nadzornik u Parku prirode ‘Piva’. Poslove zaštite prirode i ostale radne zadatke obavlja besprekorno i profesionalno i važi za fizički najsposobnijeg nadzornika, što je po prirodi posla veoma važno, a vjerovatno i za jednog od najsposobnijih Pivljana. Odgovoran je radnik u svakom smislu, i za njegov radni angažman imamo samo riječi hvale. Porodičan je čovjek, otac četvoro djece. Igrom slučaja, upravo Miljan, čiji je profesionalni angažman zaštita prirode, prilikom lova napadnut od medvjeda i zadobio je teške povrede, što je u skorijoj istoriji nezapamćen slučaj u Pivi, a vjerovatno i šire. Zgroženi smo količinom malicioznih komentara na ovu katastrofu koje Miljan ni kao radnik, ni kao lovac, ni kao čovjek nije zaslužio, uzimajući u obzir prirodu povreda koje je Miljan zadobio i okolnosti u kojima se ova nesreća dogodila”, kaže za “Vijesti” direktor PP “Piva” Ivan Doderović.

Mještane Pive gotovo je jednako pogodila vijest o težini Grubačevih povreda, kao i komentari koji su se nakon toga mogli pročitati na raznim portalima i po društvenim mrežama, gdje su pojedinci “branili” medvjeda, a “napadali” rendžera.

“Prirodu čuva onaj što je stalno u njoj, a ne onaj koji je pretvara u beton da bi u njemu živio. Miljan je odnio više sijena, kukuruza, soli u prirodu, nego što su pojedinci i pojedine nevladine organizacije vidjeli u životu. Kada je prošle godine bilo razmatranje da li će se dozvoliti odstrijel medvjeda, Miljan je govorio da nikad na medvjeda ne bi pucao, pa sve i da dozvole. Ovi što štite medvjeda su u Podgorici, na betonu, njima je sigurno, a ovom narodu po selima je jednako kao da je ratno stanje, kad ne smije mirno izaći ispred kuće”, kaže Đorđije Bajagić, lovac koji je prvi stigao do povrijeđenog Grubača.

Podsjeća da su tog dana lovci otišli u lov na divlje svinje, kao i da je Miljan sve obavijestio da je sreo mečku i dvoje mečadi da ih lovci ne bi greškom ubili.

“Medvjed je izdaleka osjetio Miljana i privlačio mu se da mu presiječe putanju. Kad mu se Miljan dovoljno približio, medvjed je s boka skočio na njega i sami Bog zna koliko je trajala ta borba. Puška je nađena zakočena. Miljan nije uspio da odreaguje. Vidio sam kako pojedini kažu ‘ne idite u stanište medvjeda’. Onda bi svi morali bježati u gradove, jer je na selu svako dvorište medvjedovo stanište. Svi znaju da je naše lovište, zajedno sa Parkom prirode, najbogatije po fondu divljači, što dovoljno govori koliko su Miljan i njegove kolege profesionalni u svom poslu”, ističe Bajagić.

Doderović je kazao da bi “bez obzira na sve druge prioritete, zdravlje i dobrobit ljudi, uvijek bi trebalo biti na prvom mjestu”.

“Park prirode ‘Piva’ radi na poslovima upravljanja zaštićenim područjem i zaštite prirode, pa time i medvjeda, i apelujemo i na lovce i na stanovništvo da poštuju zakonske odredbe koje se tiču zaštite prirode i divljači. Nadamo se da će donosioci odluka na višim nivoima na neki način pronaći model kako bi se slične pojave spriječile”, poručio je direktor PP “Piva”.

Da bi što hitnije Miljanu Grubaču bila ukazana medicinska pomoć i tako mu spasili život, zajedno su djelovali svi – lovci, pripadnici plužinske Službe zaštite i spasavanja i hitne pomoći, ljekari u Kliničkom centru…“

Oko 13 časova, služba hitne medicinske pomoći je pozvana od strane komandira Službe zaštite i spasavanja opštine Plužine, Mirka Cicmila, koji nam je rekao da se u selu Stubica dogodio napad medvjeda na lovca i da se radi o teškoj povredi. Odmah smo krenuli na lice mjesta. Dolaskom u Stubicu, s obzirom na nepristupačnost terena, krenuli smo pješke u susret povrijeđenom koga su sa mjesta napada nosili pripadnici Službe zaštite i spasavanja i članovi lovačkog društva”, kaže ljekarka Ljubica Todorović.

“Kod povrijeđenog lovca smo zatekli tešku povredu glave, krvarenje i vitalne parametre koji ukazuju na prijeteće stanje šoka. Otpočeli smo sa mjerama zbrinjavanja unesrećenog, zaustavljanje krvarenja, sprečavanje stanja šoka zbog povrede koja je bila životno ugrozavajuća. Nakon toga, povrijeđenog lovca smo transportovali kolima hitne medinske pomoći do Plužina, gdje smo tokom čekanja dolaska helikoptera nastavili sa pružanjem medicinske pomoći u cilju stabilizovanja vitalnih parametara pacijenta”, objašnjava Todorović.

Prihranjivanje u blizini kuća nije dobra mjera

U Planu gazdovanja mrkim medvjedom, koji je u julu usvojila Vlada, navedeno je da je u Crnoj Gori zabilježen trend blagog porasta populacije.

“U Crnoj Gori u poslednjih 20 godina nije bilo planskog korišćenja, odnosno odstrijela mrkog medvjeda… Analizirajući dostavljena brojna stanja ove vrste divljači, od strane korisnika lovišta u poslednjih 10 godina može se konstatovati blago pozitivan trend rasta populacije. Razlog tome vidimo u činjenici da u proteklom periodu nije bilo odstrijela ove vrste divljači”, navedeno je.

Prisustvo mrkog medvjeda u Crnoj Gori registrovano je u 26 lovišta, a istraživanja su pokazala da Crna Gora ima stabilnu populaciju mrkog medvjeda, sa veoma dobrim protokom gena.

“Potvrđeno je da su sukobi između ljudi i mrkih medvjeda i dalje velika prijetnja očuvanju vrste, te je stoga potrebno sistemski ulagati napore da se riješe ovi izazovi zaštite, kao što su nedostatak razumijevanja socio-ekonomske i ekološke uloge medvjeda ili pretjerane procjene rizika od napada medvjeda. Medvjedi izbjegavaju kuće i naselja, osim kada im je tamo dostupna hrana. Nakon što više puta pronađu hranu u blizini kuća, medvjedi povežu ljude i hranu, nastave posjećivati neselja u potrazi za hranom i postaju problematični. Ovo upućuje na zaključak da prihranjivanje medvjeda nije učinkovita mjera za sprječavanje šteta. Takođe, zaključak je da je najvažnija preventivna mjera kontrolisanje ljudskih izvora hrane, zajedno sa intervencijama za uklanjanje problematičnih jedinki, u skladu sa Protokolom interventnog tima”, stoji u Planu gazdovanja mrkim medvjedom.

Izvor: Vijesti

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije