Gdje god mještani krenu van sela, čak i kroz selo, prva životinja koju vide je medvjed. Ima ih na teritoriji Pive toliko da je postala maltene svakodnevica da ih neko, posebno čobani i planinari, sretne. Prije desetak dana je na prostoru od kilometar i po vazdušne linije, u selu Stabna, viđeno sedam medvjeda.

To je “Vijestima” kazao predsjednik Lovačkog društva “Bajo Pivljanin” iz Plužina Vlatko Joković.

Upravo u tom rejonu u selu Stubica, u nedjelju, 24. novembra medvjed je napao lovca i rendžera Parka prirode (PP) “Piva” Miljana Grubača (44) i nanio mu teške povrede. Tim ljekara koji je u Kliničkom centru operisao Grubača, kazao da se sa tako intenzivnim povredama od divlje zvijeri do sada nijesu susretali. Grubač se oporavlja na VMA u Beogradu, a lovci pitaju nadležne da li je vrijeme da reaguju jer “medvjedi se pojavljuju na svakom koraku po pivskim selima” i više nijesu sigurni ne samo stoka, voćke, pčelinjaci, već i ljudi.

“Medvjedi su toliko štete napravili, da je to teško pobrojati. Gotovo je nemoguće sačuvati stoku, voćnjake, pčelinjake. Već je uveliko postao opasnost i po ljude. Više djeca ne smiju da bez odraslih povedu stoku na ispašu, jer se plaše da ne sretnu medvjeda. Previše je medvjeda na ovolikoj teritoriji i krajnje je vrijeme da reaguju nadležni, stručnjaci, nevladine organizacije. Mora se naći način da se broj mrkog medvjeda u Pivi smanji, a oni će najbolje znati koji je to način, da li sanitarni odstrijel ili njegovo uspavljivanje i prebacivanje na terene gdje ih nema”, kaže Joković.

Susreti čovjeka i medvjeda nijesu gotovo svakodnevica samo u Pivi. Slična je situacija, kažu lovci i mještani, i u nikšićkoj opštini, u Goliji, Banjanima, Župi, Dragovoljićima…

“Miljan je nadzornik u Parku prirode ‘Piva’. Poslove zaštite prirode i ostale radne zadatke obavlja besprekorno i profesionalno i važi za fizički najsposobnijeg nadzornika, što je po prirodi posla veoma važno, a vjerovatno i za jednog od najsposobnijih Pivljana. Odgovoran je radnik u svakom smislu, i za njegov radni angažman imamo samo riječi hvale. Porodičan je čovjek, otac četvoro djece. Igrom slučaja, upravo Miljan, čiji je profesionalni angažman zaštita prirode, prilikom lova napadnut od medvjeda i zadobio je teške povrede, što je u skorijoj istoriji nezapamćen slučaj u Pivi, a vjerovatno i šire. Zgroženi smo količinom malicioznih komentara na ovu katastrofu koje Miljan ni kao radnik, ni kao lovac, ni kao čovjek nije zaslužio, uzimajući u obzir prirodu povreda koje je Miljan zadobio i okolnosti u kojima se ova nesreća dogodila”, kaže za “Vijesti” direktor PP “Piva” Ivan Doderović.

Mještane Pive gotovo je jednako pogodila vijest o težini Grubačevih povreda, kao i komentari koji su se nakon toga mogli pročitati na raznim portalima i po društvenim mrežama, gdje su pojedinci “branili” medvjeda, a “napadali” rendžera.

“Prirodu čuva onaj što je stalno u njoj, a ne onaj koji je pretvara u beton da bi u njemu živio. Miljan je odnio više sijena, kukuruza, soli u prirodu, nego što su pojedinci i pojedine nevladine organizacije vidjeli u životu. Kada je prošle godine bilo razmatranje da li će se dozvoliti odstrijel medvjeda, Miljan je govorio da nikad na medvjeda ne bi pucao, pa sve i da dozvole. Ovi što štite medvjeda su u Podgorici, na betonu, njima je sigurno, a ovom narodu po selima je jednako kao da je ratno stanje, kad ne smije mirno izaći ispred kuće”, kaže Đorđije Bajagić, lovac koji je prvi stigao do povrijeđenog Grubača.

Podsjeća da su tog dana lovci otišli u lov na divlje svinje, kao i da je Miljan sve obavijestio da je sreo mečku i dvoje mečadi da ih lovci ne bi greškom ubili.

“Medvjed je izdaleka osjetio Miljana i privlačio mu se da mu presiječe putanju. Kad mu se Miljan dovoljno približio, medvjed je s boka skočio na njega i sami Bog zna koliko je trajala ta borba. Puška je nađena zakočena. Miljan nije uspio da odreaguje. Vidio sam kako pojedini kažu ‘ne idite u stanište medvjeda’. Onda bi svi morali bježati u gradove, jer je na selu svako dvorište medvjedovo stanište. Svi znaju da je naše lovište, zajedno sa Parkom prirode, najbogatije po fondu divljači, što dovoljno govori koliko su Miljan i njegove kolege profesionalni u svom poslu”, ističe Bajagić.

Doderović je kazao da bi “bez obzira na sve druge prioritete, zdravlje i dobrobit ljudi, uvijek bi trebalo biti na prvom mjestu”.

“Park prirode ‘Piva’ radi na poslovima upravljanja zaštićenim područjem i zaštite prirode, pa time i medvjeda, i apelujemo i na lovce i na stanovništvo da poštuju zakonske odredbe koje se tiču zaštite prirode i divljači. Nadamo se da će donosioci odluka na višim nivoima na neki način pronaći model kako bi se slične pojave spriječile”, poručio je direktor PP “Piva”.

Da bi što hitnije Miljanu Grubaču bila ukazana medicinska pomoć i tako mu spasili život, zajedno su djelovali svi – lovci, pripadnici plužinske Službe zaštite i spasavanja i hitne pomoći, ljekari u Kliničkom centru…“

Oko 13 časova, služba hitne medicinske pomoći je pozvana od strane komandira Službe zaštite i spasavanja opštine Plužine, Mirka Cicmila, koji nam je rekao da se u selu Stubica dogodio napad medvjeda na lovca i da se radi o teškoj povredi. Odmah smo krenuli na lice mjesta. Dolaskom u Stubicu, s obzirom na nepristupačnost terena, krenuli smo pješke u susret povrijeđenom koga su sa mjesta napada nosili pripadnici Službe zaštite i spasavanja i članovi lovačkog društva”, kaže ljekarka Ljubica Todorović.

“Kod povrijeđenog lovca smo zatekli tešku povredu glave, krvarenje i vitalne parametre koji ukazuju na prijeteće stanje šoka. Otpočeli smo sa mjerama zbrinjavanja unesrećenog, zaustavljanje krvarenja, sprečavanje stanja šoka zbog povrede koja je bila životno ugrozavajuća. Nakon toga, povrijeđenog lovca smo transportovali kolima hitne medinske pomoći do Plužina, gdje smo tokom čekanja dolaska helikoptera nastavili sa pružanjem medicinske pomoći u cilju stabilizovanja vitalnih parametara pacijenta”, objašnjava Todorović.

Prihranjivanje u blizini kuća nije dobra mjera

U Planu gazdovanja mrkim medvjedom, koji je u julu usvojila Vlada, navedeno je da je u Crnoj Gori zabilježen trend blagog porasta populacije.

“U Crnoj Gori u poslednjih 20 godina nije bilo planskog korišćenja, odnosno odstrijela mrkog medvjeda… Analizirajući dostavljena brojna stanja ove vrste divljači, od strane korisnika lovišta u poslednjih 10 godina može se konstatovati blago pozitivan trend rasta populacije. Razlog tome vidimo u činjenici da u proteklom periodu nije bilo odstrijela ove vrste divljači”, navedeno je.

Prisustvo mrkog medvjeda u Crnoj Gori registrovano je u 26 lovišta, a istraživanja su pokazala da Crna Gora ima stabilnu populaciju mrkog medvjeda, sa veoma dobrim protokom gena.

“Potvrđeno je da su sukobi između ljudi i mrkih medvjeda i dalje velika prijetnja očuvanju vrste, te je stoga potrebno sistemski ulagati napore da se riješe ovi izazovi zaštite, kao što su nedostatak razumijevanja socio-ekonomske i ekološke uloge medvjeda ili pretjerane procjene rizika od napada medvjeda. Medvjedi izbjegavaju kuće i naselja, osim kada im je tamo dostupna hrana. Nakon što više puta pronađu hranu u blizini kuća, medvjedi povežu ljude i hranu, nastave posjećivati neselja u potrazi za hranom i postaju problematični. Ovo upućuje na zaključak da prihranjivanje medvjeda nije učinkovita mjera za sprječavanje šteta. Takođe, zaključak je da je najvažnija preventivna mjera kontrolisanje ljudskih izvora hrane, zajedno sa intervencijama za uklanjanje problematičnih jedinki, u skladu sa Protokolom interventnog tima”, stoji u Planu gazdovanja mrkim medvjedom.

Izvor: Vijesti