Nijedna partija više nema monopol nad bošnjačkim narodom kakav je nekada imala, niti može upravljati svim procesima sama, saopšteno je danas iz Bošnjačke građanske alijanse (BGA).

U saopštenju BGA se navodi da je juče u Rožajama održana osnivačka Skupština BGA na kojoj je konstatovano da je prikupljena sva dokumentacija za registraciju ovog političkog subjekta, te da su usvojena Programska načela i Statut.

U saopštenju piše i da je poslanik u Skupštini Crne Gore Seid Hadžić, jednoglasno određen za predsjednika i odgovorno lice za zastupanje stranke do održavanja Kongresa.

Hadžić je u Skupštini Crne Gore dio Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES).

Iz BGA su kazali da su se na skupu su obratili neki od osnivača stranke: Hadžić, dugogodišnji odbornik u Skupštini Opštine Petnjica Aldin Muratović i specijalista primijenjene fizikalne terapije Aldin Murić.

„Ovo je partija udruženih pojedinaca sa stavom da Bošnjaci u Crnoj Gori ne smiju biti slabi i podijeljeni. Svoju budućnost trebaju graditi na ideji jakog, disciplinovanog i radnog naroda, kao i politički zrelog društva“, istaknuto je na skupu, piše u saopštenju BGA.

Iz te stranke su kazali da je jasno da rad na političkoj zrelosti naroda više ne može nositi samo jedna partija, te da su promjene nužne.

„Nijedna partija više nema monopol nad bošnjačkim narodom kakav je nekada imala, niti može upravljati svim procesima sama. S druge strane, naglašeno je da ovo nije priča o rušenju bilo koga – time se nećemo baviti. Ovo je priča o ujedinjenju i zajedničkom uspjehu. BGA je zapravo spremna na saradnju, savezništvo i dijalog sa svim partijama, udruženjima, socijalnim grupama i pojedincima koji su posvećeni stabilnosti i prosperitetu svih građana Crne Gore. Devedesetih godina, dok su u Bosni i Hercegovini rušene džamije, Bošnjaci su u Rožajama gradili crkvu. Zbog toga ćemo se truditi da pomognemo svakoj zajednici u Crnoj Gori da pređe iz usko nacionalne u građansku politiku“, poručili su iz BGA.

Navode da je njihov cilj baštiniti građanske principe i opredjeljenja.

„Ne želimo da budemo lideri bošnjačkog naroda – želimo da napredujemo zajedno s njim. Budućnost gradova ne vidimo na isti način kao ostali, stoga ćemo dati sve od sebe i narodu ponuditi svoju viziju opštedruštvenog napretka. Partitokratija više ne smije dominirati. Moramo biti uz građane i ponuditi im konkretna rješenja, te odgovoriti na svaku potrebu i zahtjev koji nam bude upućen“, kazali su iz BGA.

Oštro demantujem netačne i zlonamjerne tvrdnje objavljene na više portala, kojima se pokušava narušiti jedinstvo Demokrata i oslabiti partija uoči izbornog procesa. Bilo da je riječ o uređivačkoj politici ili o aktivnostima pojedinaca, jasno je da se radi o svjesnoj manipulaciji.

To je saopštio potpredsjednik Demokrata Dragan Krapović.

Pojedini mediji su objavili da je došlo do sukoba unutar Demokrata u Nikšiću, u susret predstojećim lokalnim izborima u tom gradu.

„Tu manipulaciju najbolje potvrđuje činjenica da je dr Marko Mitrović još prije desetak dana predložio Nemanju Vukovića za nosioca izborne liste i o tome uredno informisao javnost. To su fakti, a svi pokušaji da se one izvrnu predstavljaju grubu manipulaciju.

Demokrate i Aleksa Bečić, kao naš dugogodišnji prijatelj i predsjednik partije, uvijek su imali i imaju moje apsolutno povjerenje i poštovanje. Isto važi i za gospodina Stevana Katića (predsjednik Demokrata u Herceg Novom) i gospodina Vladimira Jokića (predsjednik Demokrata u Kotoru), što su i lično potvrdili prije slanja ovog demantija.

Nastavljamo da dajemo doprinos pobjedama nad bivšim režimom i njihovim pogubnim politikama, a pozivamo medije da se uzdrže od objavljivanja dezinformacija i da, imajući u vidu mogućnost političkog spinovanja, svaku informaciju provjere prije objave. Istina i odgovorno novinarstvo moraju imati prednost nad senzacionalizmom i političkim interesima onih kojima je jedini cilj destabilizacija Demokrata“, istakao je Krapović.

Trebamo da nađemo mir i stabilnosti na svim područjima gdje živi srpski narod, rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prenosi Radio televizija Republike Srpske (RTRS).

Mandić je to rekao na konfereniciji za novinare u Palati Republike u Banjaluci sa predsjednikom bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom, predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP) i poslanikom Skupštini Crne Gore Milanom Kneževićem i predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem.

Mandić je istakao da su Srbi iz Crne Gore zajedno sa Srbima iz Srpske i kada je teško.

„Ne sumnjam da će Dodik politikom koja zove na razgovore drugu stranu, politikom koja poštuje demokratiju, dovesti do cilja da sve strane budu zadovoljne, a nama je najvažnije da bude zadovoljna Republika Srpska. Važno je da smo podržali mir, suživot i zajedništvo“, poručio je Mandić.

Knežević je na istoj pres konferenciji rekao je da je presuda kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i kojom mu je na šest godina zabranjeno političko djelovanje sramna, te da je cilj presude da se on eliminiše iz političkog života zbog njegovih jasnih stavova koju zagovara i većina srpskog naroda.

„To je pucanj u Dejtonski sporazum“, poručio je Knežević.

Naglasio je da Srbima u Crnoj Gori nikako ne može biti bliže Sarajevo nego Banjaluka.

Kako Knežević dodaje, u novembru 2016. godine pokrenuta je institucionalna i medijska hajka protiv Mandića i njega, gdje su optuženi da su u njihovim političkim govorima na mitinzima Demokratskog fronta (DF) promovisali ideju objedinjavanja Srba i pravoslavaca.

„Ta kampanja je rezultirala sramnom optužnicom, nakon čega smo Mandić i ja bili prvostepeno presuđeni na pet godina zatvora. Tada te 2016. godine mnogi su bježali od nas, kao da smo gubavi, pokazivali prstom sa bezbjedne distance, nisu htjeli da nam pruže podršku. Prvi koji nas je pozvao i podržao bio je predsjednik Milorad Dodik. Mi smo mu i tada i sada neizmjerno zahvalni. Upravo ta matrica političkog djelovanja koja je svoju prvu institucionalnu presudu imala u slučaju Andrije Mandića i mene, nastavila se kroz ovu sramnu presudu predsjedniku Dodiku koja ima za cilj njegovo eliminisanje iz političkog života zbog njegovih jasnih stavova koji korespondiraju sa većinom srpskog naroda gdje god da živio“, rekao je Knežević.

Dodik je na istoj konfereniciji za novinare, nakon sastanka sa Mandićem i Kneževićem rekao da je važno „da pokažemo da smo sabrani i da se borimo za politiku koju zastupamo, kako u Srpskoj, Crnoj Gori tako i u Srbiji“.

On je naglasio da je velika pobjeda ove generacije političara odbacivanje teritorijalnih prefiksa ispred riječi Srbin.

„Mi smo Srbi, gdje god živjeli. Nismo bosanski, kosovski, crnogorski. Može se reći Srbi iz BiH, ali ne može bosanski Srbi“, istakao je Dodik.

On ja naveo da je od velike važnosti razumijevanje koje Mandić i Knežević imaju za narod u Srpskoj.

„Važno je da se mi dobro rauzmijemo, Srbi imaju pravo na svoj identitet, svoje okupljanje, da razmišljaju i sanjaju svoje političke snove, da kažu da nisu za rat i ne žele nikome ništa loše, ali da ne damo da neko vrši torturu nad nama“, napominje Dodik.

Kada je riječ o Danu nezavisnosti BiH (1. mart), Dodik je istakao da ne mogu Republici Srpskoj da nametnu taj praznik, kao što ne mogu ni da im zabrane da slave 9. januar.

„Pored svega tog, mi želimo s njima da razgovaramo“, istakao je Dodik.

On je još jednom pozvao političko Sarajevo na primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Mi smo u Dejtonu dobili pravo na Srpsku. Vi svojim ponašanjem nas vodite van BiH. Zaboravite na (bivšeg američkog ambsadora u BiH Majkla) Marfija“, dodao je Dodik.

Kako on navodi, Republika Srpska podržava teritorijalni integritet, u skladu sa Ustavom.

Dodiku je 26. februara izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Dodik je tada proglašen krivim pred Sudom BiH.

Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS.

Mandić je presudu Dodiku okarakterisao kao „antidemokratski čin i pokušaj da se putem sile nekome onemogući da se bavi politikom“, a Knežević kao „pucanj u Dejtonski sporazum“.

BONUS VIDEO: