DRUŠTVO
PANDORA PAPIRI
Đukanovićevi partneri častili skrivenu Blažovu firmu 108 hiljada funti (VIDEO)
Ukupan dug DGT-ja, koji nema maltene nikakvih prihoda, je oko 155 hiljada funti, ali ta kompanija nastavlja da pozajmljuje dodatna sredstva Blažovoj firmi. Victoria Bridge Finance Ltd svojoj ćerki kompaniji iz Londona sredinom 2016. godine preko 108 hiljada funti. Do kraja marta 2017, Deltagrip oprašta dug od preko 65 hiljada funti kompaniji DGT Energy kojoj Blažova firma i dalje duguje isti iznos – 108 hiljada funti

Hrvatski konsultanti za naftu i gas, Vedran Perše i Jasminko Umićević oprostili su dug od 108 hiljada funti skrivenoj kompaniji Blaža Đukanovića sa Britanskih djevičanskih ostrva, Victoria Bridge Finance Ltd, pokazuju “Pandora papiri” i podaci iz britanskog registra kompanija.
Firma koju su njih trojica, preko povezanih kompanija, osnovali u Londonu, iskorišćena je za ubacivanje novca u Blažov off shore, navodi se u istraživačkoj priči MANS-a.
Kompanija Victoria Bridge Finance Ltd sa Britanskih djevičanskih ostrva, čiji stvarni vlasnik je Blažo Đukanović je 28. juna 2012. godine osnovala firmu DGT Energy u Londonu. Partner u tom poslu mu je bila kompanija Arcola International LTD, za koju u procurjelim podacima nije bilo informacije o konačnom vlasniku.
Međutim, nakon izlaska Arcole, početkom 2015. godine. novi suvlasnici postaju Laymarsh Investments Limited (Laymarsh) i Artemis Ventures International Limited (Artemis), ponovo sa Britanskih djevičanskih ostrva.
Zvanični vlasnik ovih kompanija je Puffin Agencies Limited sa Gibraltara – ista firma koja je formalni vlasnik kompanije koja upravlja trastovima Mila i Blaža Đukanovića.

Svi oni dijele i istog direktora, Clambake Limited i svima se poslovna dokumentacija čuva na istoj adresi – u Švajcarskoj.
O navedenome je u Bojama jutra na TV Vijesti govorila i izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.
Ko su Đukanovićevi skriveni partneri?
Dokumenta iz “Pandora papira” pokazuju da je pravi vlasnik kompanije Artemis britanski državljanin hrvatskog porijekla, Vedran Perše, dok je krajni vlasnik firme Laymarsh Jasminko Umićević.
U internom dokumentu advokatske kuće ALCOGAL se navodi da je Perše pravi vlasnik Artemisa.

Umićević je dodatno sakrio vlasništvo tako što je uspostavio Laymarsh Trust koji posjeduje akcije kompanija Laymarsh i Artemis – partnera Blaža Đukanovića.

Te dvije kompanije su krajem 2006. godine osnovale firmu Deltagrip Trading LLP (Deltagrip) sa sjedištem u Londonu, koja se bavi trgovinom sirovom naftom i naftnim derivatima.
Prema podacima iz britanskog registra kompanija, kontrolu nad Deltagripom ima Alvarium Re Limited, a njegov vlasnik je Alvarium Investment Limited. Upravo ta firma upravlja mrežom koja je omogućila Đukanovićima da sakriju svoje poslove, a koja uključuje iste iznajmljene direktore i fiktivne vlasnike kao i kompanije čiji stvarni vlasnici su Perše i Umićević.
Osim toga, Deltagrip je registrovan na istoj adresi kao i advokati koji su ovjerili pasoše Mila i Blaža Đukanovića. Na toj adresi nalazila se i DGT Energy, firma koju su Blažo, Umićević i Perše osnovali u Londonu.
Tokovi novca prema firmi Blaža Đukanovića
Već u toku prve godine, DGT Energy pozajmljuje oko 52 hiljade funti od Deltagripa, u različitim valutama, američkim dolarima, funtama i švajcarskim francima, sa prosječnom kamatnom stopom od 4%.

Iste te godine, 46 hiljada funti DGT Energy pozajmljuje svom osnivaču, Victoria Bridge Finance Ltd čiji skriveni vlasnik je Blažo Đukanović, po kamatnoj stopi od 2 %.

U 2014. godini DGT povećava svoj dug prema Deltagripu na oko 68 hiljada funti, a Blažovoj kompaniji daje dodatnu pozajmicu koja ukupno iznosi oko 60 hiljada funti.


Već sledeće, 2015. godine, DGT Energy se dodatno zadužuje kod Deltagripa – ukupno 103 hiljade funti. Zanimljivo je da je riječ o pozajmici u američkim dolarima, te da je kamata smanjena na 3.25%.

Istovremeno DGT daje nova sredstva kompaniji Blaža Đukanovića koji je sredinom 2015. godine dugovao skoro 88 hiljada funti.

Do sredine 2016, dug prema Deltagripu se smanjuje za oko 22 hiljade funti, a DGT Energy uzima dodatni kredit od 73 hiljade funti od kompanije Caldero Investment.

U tom periodu DGT Energy prijavljuje neobično velike gubitke po osnovu konverzije valuta od preko 23 hiljade funti.

Ukupan dug DGT-ja, koji nema maltene nikakvih prihoda, je oko 155 hiljada funti, ali ta kompanija nastavlja da pozajmljuje dodatna sredstva Blažovoj firmi. Victoria Bridge Finance Ltd svojoj ćerki kompaniji iz Londona sredinom 2016. godine preko 108 hiljada funti.

Do kraja marta 2017, Deltagrip oprašta dug od preko 65 hiljada funti kompaniji DGT Energy kojoj Blažova firma i dalje duguje isti iznos – 108 hiljada funti.


U narednoj godini u finansijskim izvještajima se ne navode imena kompanija, već samo iznosi uzetih i datih kredita. Umjesto naziva Blažove firme, piše da je u pitanju povezana kompanija, a iznos dugovanja ostaje isti kao prethodne godine.

Krajem marta 2019. godine, DGT Energy podnosi svoj poslednji finansijski izvještaj iz koga se vidi da nije platila svoje dugove, niti je naplatila svoja potraživanja.

U februaru 2020. pokreće se dobrovoljna likvidacija firme i ona prestaje da postoji u septembru iste godine.

Kompletan dug Victoria Bridge Finance Ltd je otpisan, potvrdili su Blažo Đukanović i Vedran Perše u odgovorima na pitanja MANS-a i ICIJ-a.
Đukanović je rekao da kompanija nikada nije zaživjela, niti imala bilo kakvu vrijednost. Sin Predsjednika Crne Gore dodaje i da je novac koji je uzet kroz DGT korišćen za uspostavljanje biznisa, ali da je na kraju zbog neuspjeha u tome i otpisan.
“Moja karijera je pošla u drugom pravcu, i uprkos troškovima za uspostavljanje i rad, koje nikada nismo povratili, poslovna organizacija je ugašena”, rekao je Blažo Đukanović.
Njegov partner u DGT Energy, Vedran Perše nam je potvrdio da je ta kompanija otpisala dug Blažovoj firmi jer posao nikada nije zaživio.
“Ovaj novac nije otišao gospodinu Đukanoviću, niti je on od njega imao lične koristi. Potrošen je za plaćanje početnih troškova eksternih stručnjaka – advokata, računovođa itd.”
To bi značilo da londonska firma DGT Energy nije plaćala svoje troškove poslovanja, već je pozajmljivala novac majci firmi – Blažovoj skrivenoj off shore kompaniji, koja je to radila umjesto nje.
Ni Đukanović, a ni Perše nisu htjeli da otkriju ko je vlasnik Caldero Investment-a koji je takođe pozamljivao novac njihovoj zajedničkoj firmi. Podataka o toj kompaniji nema u procurjelim dokumentima.

Ko su Verdan Perše i Jasminko Umićević
Vedran Perše je u poslu sa naftom još od 1984. godine kada je radio u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA kao pravni savjetnik. Već 1992. bio je postavljen za direktora britanske podružnice INA (Inter Ina Limited) u Londonu. Danas je vlasnik više kompanija u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj koje se bave naftom i gasom.
Perše je direktor Central European Oil Company (CEOC) sa sjedištem u Londonu, koja je još 2010. godine radila na naftnim i plinskim poljima u Hrvatskoj i Mađarskoj.
Jasminko Umićević je u hrvatskoj javnosti poznat kao naftni konsultant, a bio je i u nadzornom odboru nekoliko hrvatskih kompanija koje se bave energentima (INA-Projekti i LUK-INA). On je do 2020. godine bio vlasnik hrvatske firme za trgovanje na tržištu energije , “Oil and Gas Consulting” koju je 2020. godine od njega preuzela Deltagrip.
Podaci iz finansijskih izvještaja Deltagripa pokazuju da su Perše i Umićević preko te londonske firme tokom 2013. godine bili vlasnici 50% akcija hrvatske kompanije “Terminal Slavonski Brod” koja je vlasnik naftnih terminala.
Ta firma je bila vlasnik i Naftnih terminala Federacije Bosne i Hercegovine Ploče (NTF), ali je 2010. godine pokrenula arbitražu tvrdeći da je sa njom nelegalno raskinut ugovor. Arbitražni sud u Parizu je 2013. godine Terminalima naložio da Deltagripu isplate sedam i po miliona eura ili odu u stečaj.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta













