Connect with us

DRUŠTVO

SAOPŠTILA BOROVINIĆ-BOJOVIĆ

Dok su druge države radile na dobavljanju vakcina, CG nije radila ništa dok nije formirana nova Vlada

Ministarka je navela da je dogovoreno 50.000 vakcina iz Rusije u prvom kvartalu i još 50.000 za drugi kvartal. 150.000 kineskih vakcina bi trebalo da stigne krajem februara ili početkom marta. Srbija ponudila da Crnoj Gori donira određene doze koje bi mogle stići ranije…

Gosti Reflektora na TV Vijesti su bili dr Jelena Borovinić Bojović – ministarka zdravlja i prof.dr Dragan Laušević – epidemiolog Instituta za javno zdravlje.

Borovinić-Bojović je objasnila da je u prethodnih šest do sedam mjeseci svaka država regiona radila na dobavljanju vakcina, a da Crna Gora za to vrijeme nije radila ništa dok nije formirana vlada.

Borovinić-Bojović kaže da je dva dana nakon formiranja Vlade imala prvi sastanak sa kineskim proizvođačima vakcine, a da je 23. decembra Fajzeru upućeno pismo namjere. Kazala je da je ugovor o povjerljivosti sa Rusijom potpisan 18. januara, a sa Kinom 21. januara.

Navela je da je dogovoreno 50.000 vakcina iz Rusije u prvom kvartalu i još 50.000 za drugi kvartal.

Ministarka je objasnila da ti pregovori traju mjesecima, a da su oni uspjeli da ih dogovore u rekordnom roku.

Ministarka tvrdi da sve vrijeme od jula do decembra, Ministarstvo zdravlja, premijer i predsjednik nisu uradili ništa drugo u vezi vakcina sem što su uplatili novac za Covax inicijativu.

„Prethodna vlada i prethodni ministar zdravlja i premijer su uplatili određenu sumu novca za određenu dozu vakcina, ali nisu dali državnu garanciju i to je uradila tek ova vlada“, objasnila je Borovinić-Bojović

Ministarka tvrdi da prethodna vlada nije govorila istinu kada su rekli da su uplatili garanciju.

„Problem državne garancije riješen tek 10. decembra kada je to riješila nova vlada“, istakla ne ministarka.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović kaže da se svakog dana očekuju rezultati iz Berlina koji će pokazati da li je registrovan novi soj koronavirusa.

Ona je navela da vjeruje da je takozvani britanski soj već u Crnoj Gori.

„Apsolutno je netačno da sam odbila donacije“

Ministarka zdravlja je kazala da je apsolutno netačno da je odbila 100.000 vakcina nazvavši ih „donacijom za DPS“.
Kazala je da se nikada nije srela sa Olegom Deripaskom, da nikada nije stigla ponuda o donaciji, ali da je na sastanku neformalno rečeno da bi možda bilo moguće da dođe do donacije vakcina.

Borovinić-Bojović je objasnila da je nakon toga kontaktirala ruske institucije i da im je rečeno da bi takva donacija ugrozila pregovore o isporuci ruske vakcine.

Ministarka je navela da nije tačno da je Vlada odbila donacije vakcina, već da nikada nije stigao nikakav pisani akt kojim se precizira o kojim se vakcinama radi ili o načinu transporta.

Navela je da su se konsultovali sa kancelarijom SZO i da su svi ugovori o vakcinama potpisivani na najvišem diplomatskom nivou ili sa proizvođačem ili sa vladom države zemlje proizvođača.

Pojasnila je da su zahvalni na dobrim namjerama onih koji su ponudili donacije.

Borovinić-Bojović je ponovila da nisu dobili nikakvu papirologiju već samo e-mail u kom se navodilo ime koje je trebalo pozvati za donacije vakcine i da su odgovorili da ne odbijaju donacije, ali da postoji procedura koja se mora poštovati.

„Ova Vlada je uradila sve što je mogla da obezbjedi da vakcine što prije stigne. Nigdje drugo u regionu nisu tako brzo sklopljeni bilateralni ugovori. Hrvatska, Albanija, Srbija…oni su potpisivali ugovore u junu, julu, septembru, a mi smo počeli pregovore 6. decembra“, tvrdi Borovinić-Bojović.

Navela je da je Srbija još u julu potpisala ugovor sa Sinofarmom i Fajzerom.

Kaže da Vlada nije mogla početi pregovore prije nego što je izabrana i da je to bila obaveza prethodne vlade.
Borovinić-Bojović navodi da je tri do sedam dana period od dolaska vakcine do početka imunizacije.

Borovinić-Bojović je pojasnila da neće odmah stići svih 50.000 vakcina, već da će prvo biti isporučeno pet hiljada vakcina jer stižu etapno, ali da će postojati kontinuitet vakcinacije.

Borovinić-Bojović objašnjava da su tražili i 150.000 kineskih vakcina i da bi trebalo da one stignu krajem februara ili početkom marta.

Ministarka je otkrila da će Fajzer razmotriti donaciju njihovih vakcina iz Srbije, jer se Srbija ponudila da Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori donira određene doze koje bi mogle stići ranije, ali da to zavisi od Fajzera.

Laušević: I posle vakcijnacije se moraju nositi maske

Laušević ističe da je poželjno da vakcina stigne što prije da bi se što prije zaštitila najranjivija grupa.

Laušević objašnjava da se novi soj brže širi i da je stoga smrtnost veća u apsolutnim brojkama, ne i u procentu zaraženih.

Kazao je da epidemiolozi uvijek predlažu restriktivnije mjere, ali da je problem što ekonomija trpi. On je kazao da samo države koje su vojnički organizovane mogu dostići kolektivni imunitet ove godine.

On je napomenuo da će se i posle vakcinacije moraju nositi maske.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije