Sastanak je održan u zgradi predsjednika, i osim Popovića prisustvovali su mu lideri Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, SD-a Damir Šehović, SDP-a Raško Konjević i BS-a Ervin Ibrahimović.

DPS, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, neće još barem sedmicu objavljivati ime kandidata. Izvor lista rekao je da je u igri nekoliko imena, i da će, nakon što analiziraju sve opcije, da obave terenske konsultacije i održe sjednice mjesnih odbora, zakazati zasjedanja najviših partijskih organa na kojima će ozvaničiti odluku.

Lider SD-a Šehović indirektno poručuje da je malo izvjesna pobjeda opozicionog kandidata u prvom krugu. On je “Vijestima” kazao da još traju razgovori opozicije s ciljem dolaženja do najbolje formule koja bi učinila vjerovatnom pobjedu kandidata, koji će, kako je rekao, ako ne u prvom, onda gotovo izvjesno u drugom krugu izbora imati “nepodijeljenu podršku većinske, građanske Crne Gore”.

Navodi da SD, zbog velikog političkog uloga koji je u igri na predsjedničkim izborima, i dalje zagovara princip koji podrazumijeva što je moguće šire okupljanje oko kandidata koji ima najviše šansi za pobjedu, nezavisno od toga da li je, kako i koliko partijski obojen.

”Svjesni da nije tragično ukoliko do te apsolutne saglasnosti iz nekog razloga i ne dođemo, ali sigurni da takvom razvoju događaja nećemo svojim činjenjem doprinositi. Razgovore na tu temu unutar partije i koalicije privodimo kraju, tako da ćemo narednih dana izaći s konačnom odlukom da li ćemo podržati nekog kandidata ili pak izaći sa sopstvenim. Kakva god odluka bila, SD sigurno ni na koji način neće ugroziti svoju državotvornu, građansku, neukaljanu neprincipijelnim koalicijama tradiciju…”, istakao je Šehović.

On je rekao da bi pobjeda u koju, kako navodi, snažno vjeruju označila početak političkog zaokreta od anticrnogorske, antievropske i anticivilizacijske politike.

„Više glasova za drugi krug glasanja skupiće se ako se bude išlo u nekoliko kolona”: Šehović, Konjević i lider Force Genci Nimanbegu (arhiva)foto: BORIS PEJOVIC

”Koje smo se, nažalost, u prethodne dvije i po godine nagledali. Ovi predsjednički izbori su, dakle, simbolički i suštinski važan korak u sprečavanju urušavanja ove države, koju partije aktuelne većine zdušno, ciljano i vrlo namjerno pretvaraju u običan geografski pojam, čiji bi ideološki okvir bio vrijednosno potpuno suprotan evropskom”, poručio je.

Kad je riječ o SDP-u, ta stranka bi, prema saznanjima “Vijesti”, danas trebalo da utvrdi kandidata, kog je najavila ako pregovori o zajedničkom propadnu.

”Vijesti” juče iz SDP-a nisu mogle da dobiju informaciju ko će to biti, ali je lider te partije Raško Konjević nedavnom izjavom da imaju “dobro iskustvo” s kandidatkinjom iz 2018. godine Draginjom Vuksanović Stanković, indirektno nagovijestio da bi to ponovo mogla da bude ona. “Vijestima” je iz više izvora rečeno da ona ima najveće šanse da bude kandidatkinja, jer može dobiti glasove vatrenih pristalica suverenističkog bloka.

Za razliku od SDP-a, kandidata najvjerovatnije neće imati BS. Ta stranka je, saznaju “Vijesti”, razmatrala tu mogućnost, ali zasad nema naznaka da će se odlučiti na taj potez. Kako je listu nezvanično rečeno iz BS-a, jedan od razloga zašto nisu blizu odluke o samostalnom izlasku je što bi imali i problem da finansiraju predizbornu kampanju.

Partije i grupe građana kandidature mogu podnositi do 26. februara.

Državna izborna komisija (DIK) do sada je potvrdila samo prijavu jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića, a učešće na izborima najavili su predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i čelnik Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšić. Predsjedničkog kandidata najavile su i Demokrate Alekse Bečića.

Prema Zakonu o izboru predsjednika, ako nijedan kandidat ne dobije više od polovine važećih glasova birača, održava se drugi izborni krug, za 14 dana. U njemu učestvuju dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Predsjednik se bira na pet godina.

BS o izboru sudija narednih dana, SD ohrabruje manjine na dogovor

Konačnu odluku o glasanju za sudije Ustavnog suda, BS će donijeti narednih dana, saopšteno je “Vijestima” iz te partije, čiji poslanici juče nisu potpisali inicijativu za saziv za vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će se glasati o izboru sudija.

Sjednica je zakazana za 27. februar. Ustavni odbor u utorak je predložio Snežanu Armenko, Draganu Đuranović, Momirku Tešić i Faruka Resulbegovića za četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu. Resulbegović je za četvrtog kandidata izabran preglasavanjem jer manjinske stranke, a zatim ni poslanici većine i opozicije, nisu zauzeli jedinstven stav.

Iz BS-a, koji je protežirao Aliju Beganovića, predsjednika bjelopoljskog Suda za prekršaje, u su utorak saopštili da je činjenica da će US ostati bez Bošnjak, još jedna u nizu, kako tvrde, loših poruka koje parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. godine šalje Bošnjacima u Crnoj Gori “i nastavak etničkog čišćenja institucija od Bošnjaka”.

Lider SD-a Šehović rekao je listu da njegova partija pozdravlja i snažno podržava izvjesnu deblokadu Ustavnog suda, čemu će glasanjem u Skupštini dati potreban doprinos. “Ostaje žal što još uvijek nije postignut dovoljan nivo saglasnosti oko kandidata koji dolazi iz reda manje brojnih naroda”, izjavio je.

Šehović foto: Boris Pejović

Šehović je rekao da SD ohrabruje predstavnike manjinskih partija da na tu temu nastave dijalog, kako bi došli do usaglašenog predloga za četvrtog kandidata. “Baš zbog toga što ne želimo da na bilo koji način otežavamo niti arbitriramo u čitavom procesu, podržaćemo onog kandidata koji bude njihov zajednički predlog, “objasnio je.

Poslanici većine i opozicije su juče na Kolegijumu predsjednice Skupštine Danijele Đurović pokušali da se dogovore o tome da sjednica na kojoj će se birati sudije bude održana ranije, odnosno 22. februara. Međutim, prema informacijama “Vijesti”, iz DPS-a su rekli da ne mogu garantovati da svi njihovi poslanici mogu tada biti na sjednici. Predstavnici BS-a nisu bili na Kolegijumu.

Predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović uvjeren je, kako je rekao, da je kompletiranje Ustavnog suda završeno, te da će se time stvoriti uslovi za skraćenje mandata Skupštini i odlazak na prijevremene parlamentarne izbore.

(Vijesti)