Connect with us

POLITIKA

OPOZICIJA

DPS, SDP i SD odustali od zajedničkog kandidata jer nema šansi

SDP će danas utvrditi kandidata, DPS neće još barem sedmicu, SD i dalje zagovara šire okupljanje

Foto: EPA-EFE/IGOR KUPLJENIK

Sastanak je održan u zgradi predsjednika, i osim Popovića prisustvovali su mu lideri Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, SD-a Damir Šehović, SDP-a Raško Konjević i BS-a Ervin Ibrahimović.

DPS, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, neće još barem sedmicu objavljivati ime kandidata. Izvor lista rekao je da je u igri nekoliko imena, i da će, nakon što analiziraju sve opcije, da obave terenske konsultacije i održe sjednice mjesnih odbora, zakazati zasjedanja najviših partijskih organa na kojima će ozvaničiti odluku.

Lider SD-a Šehović indirektno poručuje da je malo izvjesna pobjeda opozicionog kandidata u prvom krugu. On je “Vijestima” kazao da još traju razgovori opozicije s ciljem dolaženja do najbolje formule koja bi učinila vjerovatnom pobjedu kandidata, koji će, kako je rekao, ako ne u prvom, onda gotovo izvjesno u drugom krugu izbora imati “nepodijeljenu podršku većinske, građanske Crne Gore”.

Navodi da SD, zbog velikog političkog uloga koji je u igri na predsjedničkim izborima, i dalje zagovara princip koji podrazumijeva što je moguće šire okupljanje oko kandidata koji ima najviše šansi za pobjedu, nezavisno od toga da li je, kako i koliko partijski obojen.

”Svjesni da nije tragično ukoliko do te apsolutne saglasnosti iz nekog razloga i ne dođemo, ali sigurni da takvom razvoju događaja nećemo svojim činjenjem doprinositi. Razgovore na tu temu unutar partije i koalicije privodimo kraju, tako da ćemo narednih dana izaći s konačnom odlukom da li ćemo podržati nekog kandidata ili pak izaći sa sopstvenim. Kakva god odluka bila, SD sigurno ni na koji način neće ugroziti svoju državotvornu, građansku, neukaljanu neprincipijelnim koalicijama tradiciju…”, istakao je Šehović.

On je rekao da bi pobjeda u koju, kako navodi, snažno vjeruju označila početak političkog zaokreta od anticrnogorske, antievropske i anticivilizacijske politike.

„Više glasova za drugi krug glasanja skupiće se ako se bude išlo u nekoliko kolona”: Šehović, Konjević i lider Force Genci Nimanbegu (arhiva)foto: BORIS PEJOVIC

”Koje smo se, nažalost, u prethodne dvije i po godine nagledali. Ovi predsjednički izbori su, dakle, simbolički i suštinski važan korak u sprečavanju urušavanja ove države, koju partije aktuelne većine zdušno, ciljano i vrlo namjerno pretvaraju u običan geografski pojam, čiji bi ideološki okvir bio vrijednosno potpuno suprotan evropskom”, poručio je.

Kad je riječ o SDP-u, ta stranka bi, prema saznanjima “Vijesti”, danas trebalo da utvrdi kandidata, kog je najavila ako pregovori o zajedničkom propadnu.

”Vijesti” juče iz SDP-a nisu mogle da dobiju informaciju ko će to biti, ali je lider te partije Raško Konjević nedavnom izjavom da imaju “dobro iskustvo” s kandidatkinjom iz 2018. godine Draginjom Vuksanović Stanković, indirektno nagovijestio da bi to ponovo mogla da bude ona. “Vijestima” je iz više izvora rečeno da ona ima najveće šanse da bude kandidatkinja, jer može dobiti glasove vatrenih pristalica suverenističkog bloka.

Za razliku od SDP-a, kandidata najvjerovatnije neće imati BS. Ta stranka je, saznaju “Vijesti”, razmatrala tu mogućnost, ali zasad nema naznaka da će se odlučiti na taj potez. Kako je listu nezvanično rečeno iz BS-a, jedan od razloga zašto nisu blizu odluke o samostalnom izlasku je što bi imali i problem da finansiraju predizbornu kampanju.

Partije i grupe građana kandidature mogu podnositi do 26. februara.

Državna izborna komisija (DIK) do sada je potvrdila samo prijavu jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića, a učešće na izborima najavili su predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i čelnik Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšić. Predsjedničkog kandidata najavile su i Demokrate Alekse Bečića.

Prema Zakonu o izboru predsjednika, ako nijedan kandidat ne dobije više od polovine važećih glasova birača, održava se drugi izborni krug, za 14 dana. U njemu učestvuju dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Predsjednik se bira na pet godina.

BS o izboru sudija narednih dana, SD ohrabruje manjine na dogovor

Konačnu odluku o glasanju za sudije Ustavnog suda, BS će donijeti narednih dana, saopšteno je “Vijestima” iz te partije, čiji poslanici juče nisu potpisali inicijativu za saziv za vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će se glasati o izboru sudija.

Sjednica je zakazana za 27. februar. Ustavni odbor u utorak je predložio Snežanu Armenko, Draganu Đuranović, Momirku Tešić i Faruka Resulbegovića za četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu. Resulbegović je za četvrtog kandidata izabran preglasavanjem jer manjinske stranke, a zatim ni poslanici većine i opozicije, nisu zauzeli jedinstven stav.

Iz BS-a, koji je protežirao Aliju Beganovića, predsjednika bjelopoljskog Suda za prekršaje, u su utorak saopštili da je činjenica da će US ostati bez Bošnjak, još jedna u nizu, kako tvrde, loših poruka koje parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. godine šalje Bošnjacima u Crnoj Gori “i nastavak etničkog čišćenja institucija od Bošnjaka”.

Lider SD-a Šehović rekao je listu da njegova partija pozdravlja i snažno podržava izvjesnu deblokadu Ustavnog suda, čemu će glasanjem u Skupštini dati potreban doprinos. “Ostaje žal što još uvijek nije postignut dovoljan nivo saglasnosti oko kandidata koji dolazi iz reda manje brojnih naroda”, izjavio je.

Šehović foto: Boris Pejović

Šehović je rekao da SD ohrabruje predstavnike manjinskih partija da na tu temu nastave dijalog, kako bi došli do usaglašenog predloga za četvrtog kandidata. “Baš zbog toga što ne želimo da na bilo koji način otežavamo niti arbitriramo u čitavom procesu, podržaćemo onog kandidata koji bude njihov zajednički predlog, “objasnio je.

Poslanici većine i opozicije su juče na Kolegijumu predsjednice Skupštine Danijele Đurović pokušali da se dogovore o tome da sjednica na kojoj će se birati sudije bude održana ranije, odnosno 22. februara. Međutim, prema informacijama “Vijesti”, iz DPS-a su rekli da ne mogu garantovati da svi njihovi poslanici mogu tada biti na sjednici. Predstavnici BS-a nisu bili na Kolegijumu.

Predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović uvjeren je, kako je rekao, da je kompletiranje Ustavnog suda završeno, te da će se time stvoriti uslovi za skraćenje mandata Skupštini i odlazak na prijevremene parlamentarne izbore.

(Vijesti) 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije