DRUŠTVO
"NIKO NEMA PETLJU DA TO KAŽE"
Duško Knežević: 20 godina sam finansirao DPS sa još 100 privrednika
„Milo Đukanović me molio da pomognem političku kampanju DPS-a u Zeti“, tvrdi biznismen

Okrivljeni Duško Knežević danas je u Višem sudu u Podgorici, dao odbranu u predmetu „Koverta“, kao i o ostalim tačkama optužbe za pranje novca. Aferu je Knežević otvorio u januaru 2019. godine objavljivanjem video-snimka na kojem Slavoljubu Migu Stijepoviću uoči izbora 2016. predaje kovertu uz objašnjenje da je u njoj 97.000 eura za finansiranje kampanje Demokratske partije socijalista (DPS).
Nakon što je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić pročitala optužnicu, okrivljeni Knežević se, na pitanje predsjednika specijalnog vijeća sudije Nenada Vujanovića, izjasnio da nije razumio njene navode.
„Optužnica je nebuloza. Nisam kriv. Iznijeću odbranu. Neću odgovarati na pitanja tužioca i suda, samo na pitanja svojih branilaca. Smatram da je ovo politički proces protiv mene. Optužnica je fabrikovana i izmišljena. Ona je proizvod moje tuče sa vlastima i režimom. Htjeli su da me namjeste u slučaj ‘državni udar’ da budem svjedok i da sam „prao“ pare, kao da su došle iz Rusije. Ja sam to odbio“, izjavio je okrivljeni Dušo Knežević na početku iznošenja odbrane.
Odgovarajući na pitanja svojih branilaca advokatice Andrijane Razić, te advokata Dražena Medojevića i Dušana Radovaljevića, okrivljeni Knežević je kazao da ga je Milo Đukanović molio da pomogne političku kampanju DPS-a u Zeti.
Zećani ne primaju dolare
„Milo Đukanović me molio da novcem pomognem DPS za izbore u Zeti. Rekao sam da imam svojih 200.000 dolara. Dao sam ih šefu obezbjeđenja Vlatku Rašoviću, da ih konvertuje u eure. Nakon dan-dva, javio mi se Migo Stijepović i rekao da niko u Zeti neće dolare. Pitao me da ih zamijenim u eure“, kazao je optuženi Knežević.
Osvrnuo se na navode optužbe da je „oprao pare“.
„Tužiteljka kaže da sam oprao pare koje sam dao DPS-u. Pare se peru od kokaina i guraju se u legalne tokove. Ovdje se ne radi o pranju para, već o reketu i iznudi poslovnog čovjeka. To je isto kao da djevojka prijavi da je silovana a tužilaštvo je optuži za prostituciju“, naveo je Knežević.
„Pozvao sam Miga Stijepovića. Dao sam mu u kući 97.000 eura. Snimak koji je nastao je autentičan. Migo kaže da će novac da odnese Milu Đukanoviću, i da ima tremu kada se sretne sa njim. Vidim da ste snimak izbacili iz predmeta. Snimak koji sam napravio, nisam mislio da ću ga koristiti, već kao smrtonosnu pilulu za spas da ga koristim. Neke ljude su pritiskali da daju lažne iskaze. Ja sam putovao privatnim avionom, a ne da se družim sa škaljarskim i kavačkim klanom u zatvoru. Već 20 godina sam finansirao DPS. I ne samo ja, već još 100 privrednika u Crnoj Gori, ali niko nema petlju da to kaže“, istakao je Knežević.
Dodao je da je osjetio da se nešto dešava, ljudi su se promijenili prema njemu. Štampa je pisala u oktobru 2017. godine da je uhapšen Vlatko Rašović i da se politički mijenja ponašanje određenih ljudi, kao da je stao na stranu DF-a.
Ispričao je i razgovor sa Milivojem Katnićem, glavnim specijalnim tužiocem.
„Pitao me Katnić da li možemo službeno da razgovaramo. Rekao sam da možemo. Rekao mi je Katnić: ‘Imamo podatke da se vaši ljudi bave kriminalom, koji je opasan po državu’. Naveo je da se šest vozača bavi pranjem para za Demokratski front (DF). Odgovorio sam mu da je to nemoguće. Katnić na to kaže da ima snimke i dokaze“, kazao je Knežević.
Govoreći o svojim poslovnim rezlatima i uspjesima, Knežević je naveo da imao oko milijardu i četiri stotine miliona eura aktive u Crnoj Gori.
Na pitanje advokata Dražena Medojevića, o porijeklu 110.000 dolara, jer je u optužnici navedeno da je stečena od kriminalne djelatnosti, odgovorio je.
„Ne bih da se hvalim, ja sam uvijek imao dosta novca kod sebe, kao i raune na Kipru i Dubajiu. Za 7.000.000 dolara prodao sam kući iranskom ambasadoru. Što se tiče ovih 110.000 dolara koje je konvertovano u 97.000 eura, to je odradilo šest vozača, svi po 15.000. Rekao sam da se uzme šest vozača i da se novac da za DPS“, izjavio je Knežević. Objasnio je da snimak napravio da bi se zaštitio. Sve prijave protiv njega su krenule nakon što je objavio snimak kada je davao novac Migu Stijepoviću.
„To je fakat i to treba da se zna. Oni samo uzimaju i ne vraćaju novac. Migo Stijepović je bio samo operativac koji je nosio pare Milu Đukanoviću. Ja sam bio na suviše visokom nivou da bih se bavio formiranjem kriiminalne organizacije. Nakon snimka krenule su prijave i potjernice. Sva imovina mi je blokirana u Crnoj Gori. Nemam od čega da živim. Sada živim od prodaje slika“, ispričao je Knežević.
Kad mu je blokirana „Atlas banka“, u koju nije mogao da uđe, telefonom je pozvao Mila Đukanovića.
„Pozvao sam Mila Đukanovića, koji se tada nalazio u Argentini. Tamo je bilo jutro. Pitao sam Mila šta se ovo dešava. On kaže da je u Argentini. „Čekaj me u Podgorici, da vidimo pa da vidimo šta se dešava“, kazao mi je Milo“ naveo je Knežević. Dodao je da su ga savjetovali da je najbezbjednije da napusti Crnu Goru i pođe u London. Potom je otišao u Beograd, ali su ga i tamo pratile kriminialne grupe, pa je morao da napusti Beograd i redovnom avionskom linijom je otišao u London.
U vezi poslovanja u Rusiji, odnosno Moskvi, ispričao je:
„Kad je Crna Gora uvela sankcije Rusiji, oduzeta mi je licenca za rad banke u Moskvi. Godišnje je milijardu eura dolazilo investicija iz banke u Moskvi u Crnu Goru. Tu banku je otvorio Milo Đukanović“, ispričao je Duško Knežević.
Osvrnuo se na događaj koji je bio preloman u njegovom životu.
„Kada sam odbio Mila Đukanovića da se „ničija kuća“ vodi na mene, onda se on promijenio prema meni“, rekao je optuženi Knežević.
Na kraju davanja odbrane, pitao je sudiju Nenada Vujanovića.
„Zašto je snimak „koverta“ izbačen iz spisa predmeta“, pitao je Knežević. „To je stvar tužilaštva“, odgovorio je sudija.
U optužnici se između ostalog navodi da je Duško Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao „samo“ 47.500 eura. Osim Duška Kneževića i Slavoljuba Stijepovića, optuženi su i Kneževićevi saradnici i prijatelji Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović i Tomica Knežević.
U optužnici se navodi da je Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine stvorio kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove.
Prvom tačkom optužnice, Duško Knežević je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401 a stav 1 u vezi stava 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljeni Knežević Tomica, Todorović Branislav, Šljivančanih Živko, Grujović Goran i Krdžić Tamara izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi stava 1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Drugom tačkom optužnice, ovi okrivljeni, kao i Slavoljub Stijepović su kao saizvršioci izvršili krivično djelo pranje novca iz člana 268 stav 3 u vezi stave 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Suđenje se nastavlja 20. septembra.
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru















