DRUŠTVO
BOŽIĆNA POSLANICA EPISKOPA BUDUMLJANSKO-NIKŠIŠĆKOG
Episkop Metodije: Draga braćo i sestre, bez ljubavi u ovom našem svijetu sve je osuđeno na tugu
„I samo dobrom voljom prema drugome, nesebičnim razumijevanjem, saosjećanjem i davanjem sebe Bogu i bližnjem, pridonosimo miru i proslavljamo Boga, ostvarujući istinski moralni i materijalni napredak, bratsku solidarnost i saradnju, zajednicu i zajedništvo u razrješavanju svih prepreka i problema koje pred nama i stoje”

Slaveći Boga čovjek istovremeno uzdiže i proslavlja sebe i svu tvorevinu Božiju. Slaveći mir Božji i propovijedajući mir Hristov, svijet bez smrti i nasilja, čovjek dovršava djelo Božije i doprinosi obnovi i podizanju Carstva Božjeg na zemlji, poručuje u božićnoj poslanici episkop Budimljansko–nikšićki Metodije.
„I samo dobrom voljom prema drugome, nesebičnim razumijevanjem, saosjećanjem i davanjem sebe Bogu i bližnjem, pridonosimo miru i proslavljamo Boga, ostvarujući istinski moralni i materijalni napredak, bratsku solidarnost i saradnju, zajednicu i zajedništvo u razrješavanju svih prepreka i problema koje pred nama i stoje”, kazao je episkop Metodije.
On je naglasio da se u brod nesloge danas cio svijet ukrcao i u duboko je i nemirno more zaplovio.
Poslanicu objavljenu na sajtu Eparhije budimljansko-nikšićke prenosimo integralno:
“Božić je praznik otkrivanja Istine. U Vitlejemskoj pećini rodila se Istina kao Dijete Spasitelj svijeta i svijetli na gori kao grad sa čijih se krovova danju i noću propovijeda i pjeva o Roždestvu već više od dvije hiljade godina. Došla je Istina u svijet, sišla je među ljude kao čovjek i zavoljela ih kao Bog.
U toj su Tajni, koja leži povijena na slami u kolijevci od jasala, sabrane sve tajne svih svjetova. U toj je Tajni najveći događaj pod nebom i nad nebom donio i otkrio – Bogočovjeka Hrista. U Njemu je ljudska priroda, unakažena i obezličena grijehom, zlom i smrtnošću, pronašla sebe i svoj vječni smisao i cilj, svoj izgubljeni istinski božanski original.
Božić je praznik koji Sv.Jovan Zlatousti naziva „časnijim i slavnijim od svih praznika i majkom svih praznika“ jer je Rođenje Hristovo početak smisla života čovjekovog, prvi otkriveni smisao i istina o čovjeku i njegovom potencijalu. Svanuo je Dan spasenja i izbavljenja čovječanstva iz grijeha, stali smo na novi Put Istine i Života koji se otkrio u Djetetu. I naš današnji i svagdašnji molitveni dolazak u crkvu ulazak je u zajednicu, ulazak je u obraz koji je ikona Carstva nebeskoga, gdje sabrani u Tajni, u svjetlosti liturgijske sabornosti na koju smo rođenjem Hristovim prizvani, u jedinstvu sa Njim, otkrivamo tajnu čovjekovog bića, svoj neprolazni smisao i vječitu vrijednost. Božansku namjeru prema palom čovjeku, izgubljenom jagnjetu, Pastir dobri je zauvjek razriješio svojim ovaploćenjem u čovjeka učinivši time čovjeka bogom po blagodati.
“I Bog postade čovjek i nastani se među nama, i vidjesmo slavu Njegovu…” (Jn. 1, 14). Sjedinivši svojim rođenjem i očovječenjem Boga i čovjeka, Spasitelj je sobom sjedinio sav vidljivi i nevidljivi svijet u Jedno, u Cjelinu jednog tijela i jednoga duha, Bogočovječanskog organizma, u krunu sabornosti, na trpezi ljubavi na koju smo svi prizvani, sva Božija stvorenja, smrtni i besmrtni, sva mjesta i sva vremena, svi narodi, jezici i kulture. Upravo onako kako jevanđelisti Luka i Matej opisuju, a ikonopisci izobražavaju: u pećini i štali nalazimo Bogomajku sa Djetetom oko Kog se sve svilo, Pravedni Josif, mudraci sa Istoka, pastiri, anđeli Božiji i životinje, vo i magarac, simbolično ukazujući na Jevreje i pagane, a koji mu ovdje stoje bliže od anđela grijući ga svojim toplim dahom u hladnom svijetu. Kad se jedan raduje, svi se raduju, kad jedan pati, svi pate i tuguju, svi bez razlike. Mali Bog, Božić i čovječić, došao je, prizvao i okupio cio svijet oko sebe i cio svijet se tog dana rodio kao njegova porodica.
Kako je ovaploćeni Gospod sjedinio sve i sabrao, tako je i priroda Crkve ponijela kao svoje osnovno svojstvo vaseljenski i saborni karakter proglašen u Simvolu Vjere: „Verujem u jednu Svetu, Sabornu i Apostolsku Crkvu“. Istinska sabornost Crkve se gradi i proizilazi upravo iz sabornosti crkvenog naroda koji je osnovni subjekt Crkve i ostvaruje se u slobodnom jedinstvu i ljubavi kroz svakog pojedinca, svakog čovjeka i svih ljudi okupljenih na mjestu pomirenja i bratskog praštanja ostvarujući plan Božji ο svijetu. Sjedinivši Sobom sve, Hristos je bio i ostao cilj i temelj svakog bića, svakog odnosa i svakog doma. Bezuslovan i Bezgraničan, Bespočetan i Beskrajan, svjedoči nam o suštinskoj Zajednici, novoj zajednici Neba i zemlje, Tvorca i tvorevine.
Na današnji radosni praznik Rođenja Hristovog riječi pjesme anđela Božjih „Slava na visini Bogu, i na zemlji mir, među ljudima dobra volja” (Lk 2, 14) preispunjavaju sva hrišćanska srca širom zemaljskog šara. Dan je ovaj velika radost za cio svijet, dan kad slavimo Boga, jedino i istinsko mjerilo svih bića i svih zbivanja na svijetu, dan kada slavimo mir i dobru volja među ljudima.
Slaveći Boga čovjek istovremeno uzdiže i proslavlja sebe i svu tvorevinu Božiju. Slaveći mir Božji i propovijedajući mir Hristov, svijet bez smrti i nasilja, čovjek dovršava djelo Božije i doprinosi obnovi i podizanju Carstva Božjeg na zemlji. I samo dobrom voljom prema drugome, nesebičnim razumijevanjem, saosjećanjem i davanjem sebe Bogu i bližnjem, pridonosimo miru i proslavljamo Boga, ostvarujući istinski moralni i materijalni napredak, bratsku solidarnost i saradnju, zajednicu i zajedništvo u razrješavanju svih prepreka i problema koje pred nama i stoje.
U brod nesloge se danas cio svijet ukrcao i u duboko je i nemirno more zaplovio. Tamo gdje se ljudi samoproglase apsolutnim vladarima i vlasnicima svega stvorenog, egoistički interesi otvaraju put nasilju i nepravdi, a degradiran i izobličen čovjek ne može se podići do zajednice slobode i mira. I baš zato što je čovjekov mikrokosmos samo odraz makrokosmosa, on ima veliki zadatak da se vrati Bogu i da s mukom povrati Raj koji je svojom nezasitošću izgubio. Mir je plod ljubavi i dar je Božji, ali i djelo koje mi moramo slijediti i graditi. Susret sa Hristom uvijek iz korijena obnavlja čovjeka i ljudske odnose budeći ih iz mraka i besmisla, i blagovodeći ka logici ljubavi, bratstvu i milosrđu. Biti vjerujući danas i čuvati svoju vjeru nije samo deklarativno pitanje, već preporod cijelog čovjeka i cijelog svijeta. Vjera rađa u nama novog čovjeka bogatog Bogom, vjera nas oslobađa od laži i otkriva naš jedini i pravi identitet. Zato, vjerovati znači prihvatiti tu preobražavajuću poruku u našem životu, znači prihvatiti objavu Bogomladenca.
Draga braćo i sestre, bez ljubavi u ovom našem svijetu sve je osuđeno na tugu, a bez ovaploćene Ljubavi Božje, Koja je Hristos Novorođeni, sve je osuđeno na ništavilo. Ovo je Dan koji je dao Bog da se i mi duhovno rađamo i preporađamo kroz Hrista Gospoda. Da bismo bili istinski Hristovi mirotvorci ljubimo sve oko sebe i svima svjedočimo Nadu našu, kako kaže Sveti Apostol Petar (1. Pet 1, 3 i 3, 15).
Podignimo gore srca i nazdravimo danas našem sladkom Pravoslavlju i neka blagoslovena svjetlost Duha Svetoga, Duha Hrista Bogomladenca, Duha Božjeg zasija u dušama našim, domovima našim i cijelome svijetu!
Na današnji dan radosnog praznika Rođenja Hristovog i svih drugih dana našega života, oprostimo, braćo i sestre, jedni drugima i sa bratskom i sestrinskom ljubavlju pozdravimo jedni druge svetim pozdravom:
Mir Božji, Hristos ce rodi!
Vaistinu ce rodi!
Blagoslovena nova 2023. godina!”, stoji na kraju božićne poslanice episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta














