U Crnoj Gori ima ukupno oko 620 profesionalnih vatrogasaca, a njihov broj bi, morao biti mnogo veći, smatra Goran Tripković, predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca Crne Gore.

– Prilikom određivanja broja vatrogasaca, uzet je, kaže on za Dan, evropski prosjek od jednog vatrogasca na hiljadu stanovnika, ali se namjerno zaboravlja činjenica da se taj broj odnosi samo na urbano spasavanje. U slučaju požara na otvorenom, odnosno zaštite šumskog bogatstva, taj broj bi morao biti mnogo veći, po nama minimum dva puta, jer su prethodne sezone pokazale da kod istovremenih aktivnih požara na više lokacija ovaj broj nije dovoljan da adekvatno odgovori izazovu u dužem vremenskom periodu. Ako vam saopštim podatak da u Crnoj Gori oko 0,21 odsto svih zaposlenih čine vatrogasci, a da zemlje sa juga Evrope, koje imaju slične ili iste probleme sa požarima, zapošljavaju preko 0,40 odsto vatrogasaca od ukupnog broja zaposlenih, vidimo da postoji potreba za povećanjem broja profesionalnih vatrogasaca – istakao je Tripković.

Prema njegovim riječima, vatrogasci sa materijalne strane nijesu puno motivisani za kvalitetno obavljanje tog visokorizičnig posla.

– Vatrogasac u Crnoj Gori, sa početnom platom od 670 eura, sa svim ostalim dodacima dogura nekako do 900 eura (noćnog i prekovremenog rada, dodatka za opasnost i pripravnost). U narednom periodu svi vatrogasci očekuju da će političari, koji i ovakve dane, kada se borimo sa požarima, koriste za svoju promociju, iskoristiti svoj uticaj i pokrenuti pitanje materijalnog poboljšanja statusa, uslova rada, dogovora oko stambenih pitanja i konačnog rješavanja nagomilanih problema u čitavom profesionalnom vatrogasnom sistemu – naglašava Tripković.

Isključiti političare, uključiti profesionalce

Možda i najvažniji korak koji se mora preduzeti jeste da se iz sistema zaštite i spašavanja, kojem i pripadaju vatrogasci, budu isključeni političari i da se odgovornost prebaci na profesionalce, koji će svojim znanjem umjeti da doprinesu povećanju funkcionalnosti cjelokupnog sistema, ističe Tripković.

Poručuje da je ulaganje u opremu ključno za obavljanje njihovog posla.

– Ulaganje mora biti kontinuirano, plansko i organizovano tako da finansiranje ne pada samo na teret lokalnih samouprava, jer su dosadašnja iskustva, od vremena obnove samostalnosti Crne Gore, pokazala puno manjkavosti i problema sa nabavkom opreme. Treba napisati zakone, napraviti planove, donijeti pravilnike i cjelokupan sistem urediti na puno efikasniji i profesionalniji način. Najbolji način za rješavanje svih gore pomenutih pitanja jeste da profesionalci i nosioci zakodavne vlasti sjednu za sto, gdje bi se u tim razgovorima donijela i sprovela rješenja za bolje funkcionisanje, finansiranje i davanje adekvatnog odgovora na sve postavljene zadatke koje vatrogasci-spasioci moraju da rješavaju u svom svakodnevnom poslu – smatra Tripković.

Nakon pada paraglajdera na Brajićima jedna osoba je teško povrijeđena, dok je druga zadobila lakše povrede.

To je za RTCG saopštio načelnik Službe zaštite i spasavanja Prijestonice Miloš Ćećanović.

„Nakon dojave o padu paraglajdera koju smo dobili od hitne pomoći naše vozilo sa posadom je krenulo na Brajiće gdje smo pomagali u spašavanju povrijeđenih“, rekao je Ćećanović.

On je dodao da je hitna pomoć povrijeđene prevezla u Klinički centar.

Kao šestogodišnja djevojčica Marijana Janković napustila je Berane i sa roditeljima otišla u Dansku. Skoro četiri decenije kasnije, u Crnu Goru se vraća sa filmom koji je upravo to iskustvo pretvorio u priču o odrastanju, migraciji, porodici, pripadanju i potrazi za domom.

“Dom”, njen dugometražni rediteljski prvijenac, otvorio je u subotu 39. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival, a njegova projekcija na Kanli kuli za Janković je, kako kaže, ostvarenje sna koji je dugo nosila sa sobom. Nakon crvenog tepiha i svečane ceremonije otvaranja, upriličena je projekcija. Prikazivanje filma u Herceg Novom za Janković je veoma emotivno, ističe ona u razgovoru za “Vijesti” i objašnjava da je to kao jedan san koji je uvijek sanjala.

“Otvaramo najljepši festival na svijetu, pod otvorenim nebom između najljepših planina na svijetu, to mi zaista mnogo znači”, poručuje Janković za “Vijesti” uoči same projekcije.

Sinopsis otkriva da, u potrazi za boljim životom, šestogodišnja Maja i njeni roditelji napuštaju Jugoslaviju i odlaze u Dansku, ostavljajući iza sebe Majina dva starija brata uz obećanje da će im se pridružiti kada se porodica smjesti.

“Međutim, nova zemlja pokazuje se kao teško i nepoznato okruženje, a porodica se suočava sa izazovima prilagođavanja novom jeziku, kulturi i načinu života”, ističe se u opisu filma, a Janković podsjeća da “Dom” nije autobiografija u klasičnom smislu, jer je djevojčica Maja tokom stvaranja postala samostalan filmski lik.

Uloge u filmu tumače: Dejan Čukić, Nikola Kojo, Nada Šargin, Tara Čubrilo, Zlatko Burić, Trine Dyrholm, Jesper Christensen, Claes Bang, Marijana Janković…

Marijana Janković rođena je 1982. godine u Beranama, u Crnoj Gori. Diplomirala je na Danskoj nacionalnoj školi scenskih umjetnosti 2006. godine i od tada se etablirala kao jedno od perspektivnih imena danske kinematografije, kako u oblasti glume, tako i režije. Kao scenaristkinja i rediteljka je debitovala 2018. godine sa kratkometražnim filmom “Maja” inspirisanim njenim sopstvenim djetinjstvom. Film je prikazan na festivalima širom svijeta i osvojio je brojne nagrade, među kojima su nagrada za najbolji narativni kratki film na Tribeca Film Festivalu 2019. godine i nagrada za najbolji danski kratki film na Festivalu kratkog filma u Odenseu 2018. godine. Sa dugometražnim filmom “Dom”, na istu temu, vratila se u Crnu Goru i zaokružuje taj segment svoje priče.

„Ja sam kao šestogodišnja djevojčica otišla iz Berana, a sada se vraćam u Crnu Goru sa filmom koji upravo govori o tom odlasku. I još otvaramo najljepši festival na svijetu, pod otvorenim nebom između najljepših planina na svijetu, to mi zaista mnogo znači.
Mislim da je ovo jedan od onih trenutaka kada shvatiš koliko je život napravio jedan veliki krug. Otišla sam kao dijete, a vraćam se kao rediteljka sa pričom koju sam toliko godina nosila u sebi i željela da pokažem ljudima sa kojima dijelim korjene“, kazala je Janković.