EKONOMIJA
CRNOGORSKO PRIMORJE
(FOTO) Ni traga od rekordne sezone u Budvi: Lošija posjeta u maju i junu, „julska rupa“
Špic ljeta nikako da počne u prijestonici turizma iako je jul na izmaku
Toliko najavljivani turistički bum, kolone turista, prebukirani privatni smještaj, pune plaže, restorani i lokali, što bi ljeto 2023. popelo na tron kada je riječ o uspješnosti sezona u crnogorskoj turističkoj istoriji, sudeći po trenutnoj situaciji u perjanici turističkog prometa Crne Gore – Budvi, još nema.
Najave, posebno s državnih adresa, da će ova sezona oboriti rezultate rekordne 2019 – na “terenu” se ne vide, a toliko iščekivani špic ljeta nikako da počne, iako je jul praktično pri kraju.
Uprkos tome što se optimisti i dalje nadaju da će od ponedjeljka metropola turizma biti puna, skraćivanje špica ljeta na samo dvadesetak dana loš je signal za turističku privredu, jer je to, prema mišljenju mnogih, nedovoljno da se ostvare profiti koji bi izvukli lošiju posjetu tokom maja i juna zbog nepovoljnih vremenskih prilika, ali i “julsku rupu” kada je bio evidentan manjak gostiju.
37.755 gostiju boravi na rivijeri od Jaza do Buljarice, navodi se u najnovijm izvještaju Turističke organizacije Budve, što je za četiri odsto više nego lani
“Sam početak sezone od kraja marta je obećavao rekordnu turističku sezonu, međutim, trebalo bi da smo u špicu sezone, a grad je poluprazan”, kaže u razgovoru za “Vijesti” vlasnik starogradskog lokala “Mozart” Luka Vučković.
Ističe da mu je obim posla u poređenju s junom isti što se, kako kaže, nikada nije desilo.
“Iz razgovora s kolegama koji se bave izdavanjem smještaja saznajem da im je ista poslovna situacija kao i nama. Tačno je da smo podigli cijene od deset do dvadest odsto, ali ne vidim u tome glavni problem jer je su cijene značajno veće u zemljama okruženja nego kod nas. Moram da napomenem da nam je PDV od sedam odsto na hranu i bezalkoholno piće značajno pomogao u poslovnom oporavku od loših sezona izazvanih koronom”, naglašava Vučković.
Gostiju više nego lani
Prema podacima Turističke organizacije Budve, u gradu ipak boravi više gostiju nego lani u isto vrijeme. Ipak, ti podaci moraju se uzeti s rezervom, jer TO Budve nema precizne podatke o broju ležaja u privatnom smještaju, te se navode samo procjene.
A na rivijeri od Jaza do Buljarice, kako se navodi u najnovijem izvještaju TO Budve, boravi 37.755 gostiju, što je za četiri odsto bolja popunjenost nego sredinom jula prošle godine. U privatnom smještaju, prema istim izvorima, boravi 20.959 gostiju, sedam odsto više nego lani, dok je u hotelima smještano 15.861 turista, ili tek jedan odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Da tokom jula nijesu ostvareni dobri rezultati, potvrđuje za “Vijesti” predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović.
“Jul je podbacio kada je u pitanju privatni smještaj i vanpansionska potrošnja. Trenutno ima gostiju, ali su očekivanja bila veća, shodno dobroj predsezoni i najavama. Budva je malo skuplja za tradicionalne goste iz regiona i to je razlog slabije potrošnje. Takođe, nova tržišta – Saudijska Arabija, Poljska i baltičke zemlje, nemaju kupovnu moć zapadnih gostiju, Skandinavaca, Britanaca”, ističe Jovanović.
Direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović navodi da su u privatnom smještaju u južnoj regiji u najvećem broju gosti iz regiona i dijaspore.
“Njihov dolazak je uslovljen godišnjim odmorima, raspustom i studentskim rokovima. Došlo je do određenih pomjeranja i to se pored vremenskih prilika odrazilo na trenutno stanje. I prošle godine je špic sezone počeo oko 20. jula, što ne može nikako da se nadoknadi u nastavku sezone. Uporno neplansko upravljanje kapacitetom privatnog smještaja od strane nadležnih institucija drži izdavaoce smještaja u prilično nepovoljnom i neravnopravnom položaju. Cijene su u rangu najavljenih, u pojedinim gradskim zonama i povoljnije. Privatni smještaj je najpovoljnija usluga u ukupnom turističkom proizvodu”, naglašava ona.
Da se gužve tek očekuju, potvrđuje za “Vijesti” i zakupac Mogrena, jedne od najpopularnijih budvanskih plaža, Roberto Viola.
“Trenutno smo zadovoljni sezonom, i ako se ovako nastavi nadam se da možemo da pokrijemo gubitke od maja i juna kad je bilo dosta kiše. Još očekujemo da krene pravi špic i da se Budva napuni”, kazao je Viola.
I prema riječima vlasnika noćnih klubova, špic sezone kasni.
“Ono što mi, kao ugostitelji, primjećujemo kroz posjetu u našim objektima jeste da sezona definitivno kasni. Činjenica je da ljetnja sezona nikada kasnije nije počela. Kada su u pitanju ugostiteljski objekti koji se bave noćnim životom, po čemu je Budva svijetski poznata destinacija, jako puno zavise od izdavaoca privatnog smještaja, od kojih imamo informaciju da njihova popunjenost nije na zadovoljavajućem nivou”, naglašava jedan od njih u razgovoru za “Vijesti”
I dok ugostitelji ne mogu da se pohvale dosadašnjim rezultatima, opšti stav turističkih poslanika je da trenutno u Budvi najbolje posluju trgovački lanci.
Izvršni direktor kompanije “Megapromet”, vlasnik najjačeg budvanskog lanca supermarteka “Mega market” Balša Mitrović kazao je za “Vijesti” da su za sada zadovoljni tokom turističke sezone kada je riječ o prometu.
“Posjećenost objekata je na zadovoljavajućem nivou i za sada ispunjavamo naše planirane ciljeve. Znam da je potrošačima uvijek bitna cijena, ali mi tu ne možemo puno uticati jer naše cijene u najvećoj mjeri diktiraju dobavljači jer smo mi dominantno maloprodaja i snabdijevamo se od domaćih distributera i zastupnika raznih brendova i proizvođača hrane… Uvozna, a ne proizvođačka ekonomija, pokazuje svoje negativne efekte… Nadam se da će i druge djelatnosti osjetiti pozitivne efekte sezone u narednom periodu kada se očekuje špic turističke sezone.”
Brojne probleme pod hitno rješavati
Luka Vučković upozorava da Budva i dalje kuburi s brojnim problemima koji moraju pod hitno da se riješe.
“Lično smatram da grad mora pod hitno da riješi problem nedostatka parking prostora, zaobilaznicu za tranzit vozila, da sagradi bolnicu i da se svi zajedno posvetimo ekologiji, jer na taj način ćemo se značajnije i ozbiljnije pozicionirati na turističkoj mapi svijeta. Tek poslije značajnih infrastrukturnih projekata treba se posvetiti uređenju šetališta i kozmetici grada. Apelujem na cijelu privredu i Opštinu Budva da moramo zajednički da se posvetimo produženju sezone i da postanemo turistički grad tokom cijele godine”, ističe on.
(Vijesti)
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA18 сати ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA11 сати ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA2 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET16 сати ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO1 дан ranije
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama