Connect with us

EKONOMIJA

CRNOGORSKO PRIMORJE

(FOTO) Ni traga od rekordne sezone u Budvi: Lošija posjeta u maju i junu, „julska rupa“

Špic ljeta nikako da počne u prijestonici turizma iako je jul na izmaku

Zakupci plaža nadaju se boljoj posjeti, Foto: Vuk Lajović

Toliko najavljivani turistički bum, kolone turista, prebukirani privatni smještaj, pune plaže, restorani i lokali, što bi ljeto 2023. popelo na tron kada je riječ o uspješnosti sezona u crnogorskoj turističkoj istoriji, sudeći po trenutnoj situaciji u perjanici turističkog prometa Crne Gore – Budvi, još nema.

Najave, posebno s državnih adresa, da će ova sezona oboriti rezultate rekordne 2019 – na “terenu” se ne vide, a toliko iščekivani špic ljeta nikako da počne, iako je jul praktično pri kraju.

foto: Vuk Lajović

Uprkos tome što se optimisti i dalje nadaju da će od ponedjeljka metropola turizma biti puna, skraćivanje špica ljeta na samo dvadesetak dana loš je signal za turističku privredu, jer je to, prema mišljenju mnogih, nedovoljno da se ostvare profiti koji bi izvukli lošiju posjetu tokom maja i juna zbog nepovoljnih vremenskih prilika, ali i “julsku rupu” kada je bio evidentan manjak gostiju.

37.755 gostiju boravi na rivijeri od Jaza do Buljarice, navodi se u najnovijm izvještaju Turističke organizacije Budve, što je za četiri odsto više nego lani

“Sam početak sezone od kraja marta je obećavao rekordnu turističku sezonu, međutim, trebalo bi da smo u špicu sezone, a grad je poluprazan”, kaže u razgovoru za “Vijesti” vlasnik starogradskog lokala “Mozart” Luka Vučković.

Ističe da mu je obim posla u poređenju s junom isti što se, kako kaže, nikada nije desilo.

foto: Vuk Lajović

“Iz razgovora s kolegama koji se bave izdavanjem smještaja saznajem da im je ista poslovna situacija kao i nama. Tačno je da smo podigli cijene od deset do dvadest odsto, ali ne vidim u tome glavni problem jer je su cijene značajno veće u zemljama okruženja nego kod nas. Moram da napomenem da nam je PDV od sedam odsto na hranu i bezalkoholno piće značajno pomogao u poslovnom oporavku od loših sezona izazvanih koronom”, naglašava Vučković.

Gostiju više nego lani

Prema podacima Turističke organizacije Budve, u gradu ipak boravi više gostiju nego lani u isto vrijeme. Ipak, ti podaci moraju se uzeti s rezervom, jer TO Budve nema precizne podatke o broju ležaja u privatnom smještaju, te se navode samo procjene.

A na rivijeri od Jaza do Buljarice, kako se navodi u najnovijem izvještaju TO Budve, boravi 37.755 gostiju, što je za četiri odsto bolja popunjenost nego sredinom jula prošle godine. U privatnom smještaju, prema istim izvorima, boravi 20.959 gostiju, sedam odsto više nego lani, dok je u hotelima smještano 15.861 turista, ili tek jedan odsto više nego u istom periodu prošle godine.

foto: Vuk Lajović

Da tokom jula nijesu ostvareni dobri rezultati, potvrđuje za “Vijesti” predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović.

“Jul je podbacio kada je u pitanju privatni smještaj i vanpansionska potrošnja. Trenutno ima gostiju, ali su očekivanja bila veća, shodno dobroj predsezoni i najavama. Budva je malo skuplja za tradicionalne goste iz regiona i to je razlog slabije potrošnje. Takođe, nova tržišta – Saudijska Arabija, Poljska i baltičke zemlje, nemaju kupovnu moć zapadnih gostiju, Skandinavaca, Britanaca”, ističe Jovanović.

Direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović navodi da su u privatnom smještaju u južnoj regiji u najvećem broju gosti iz regiona i dijaspore.

“Njihov dolazak je uslovljen godišnjim odmorima, raspustom i studentskim rokovima. Došlo je do određenih pomjeranja i to se pored vremenskih prilika odrazilo na trenutno stanje. I prošle godine je špic sezone počeo oko 20. jula, što ne može nikako da se nadoknadi u nastavku sezone. Uporno neplansko upravljanje kapacitetom privatnog smještaja od strane nadležnih institucija drži izdavaoce smještaja u prilično nepovoljnom i neravnopravnom položaju. Cijene su u rangu najavljenih, u pojedinim gradskim zonama i povoljnije. Privatni smještaj je najpovoljnija usluga u ukupnom turističkom proizvodu”, naglašava ona.

Da se gužve tek očekuju, potvrđuje za “Vijesti” i zakupac Mogrena, jedne od najpopularnijih budvanskih plaža, Roberto Viola.

foto: Vuk Lajović

“Trenutno smo zadovoljni sezonom, i ako se ovako nastavi nadam se da možemo da pokrijemo gubitke od maja i juna kad je bilo dosta kiše. Još očekujemo da krene pravi špic i da se Budva napuni”, kazao je Viola.

I prema riječima vlasnika noćnih klubova, špic sezone kasni.

“Ono što mi, kao ugostitelji, primjećujemo kroz posjetu u našim objektima jeste da sezona definitivno kasni. Činjenica je da ljetnja sezona nikada kasnije nije počela. Kada su u pitanju ugostiteljski objekti koji se bave noćnim životom, po čemu je Budva svijetski poznata destinacija, jako puno zavise od izdavaoca privatnog smještaja, od kojih imamo informaciju da njihova popunjenost nije na zadovoljavajućem nivou”, naglašava jedan od njih u razgovoru za “Vijesti”

I dok ugostitelji ne mogu da se pohvale dosadašnjim rezultatima, opšti stav turističkih poslanika je da trenutno u Budvi najbolje posluju trgovački lanci.

Izvršni direktor kompanije “Megapromet”, vlasnik najjačeg budvanskog lanca supermarteka “Mega market” Balša Mitrović kazao je za “Vijesti” da su za sada zadovoljni tokom turističke sezone kada je riječ o prometu.

“Posjećenost objekata je na zadovoljavajućem nivou i za sada ispunjavamo naše planirane ciljeve. Znam da je potrošačima uvijek bitna cijena, ali mi tu ne možemo puno uticati jer naše cijene u najvećoj mjeri diktiraju dobavljači jer smo mi dominantno maloprodaja i snabdijevamo se od domaćih distributera i zastupnika raznih brendova i proizvođača hrane… Uvozna, a ne proizvođačka ekonomija, pokazuje svoje negativne efekte… Nadam se da će i druge djelatnosti osjetiti pozitivne efekte sezone u narednom periodu kada se očekuje špic turističke sezone.”

Brojne probleme pod hitno rješavati

Luka Vučković upozorava da Budva i dalje kuburi s brojnim problemima koji moraju pod hitno da se riješe.

“Lično smatram da grad mora pod hitno da riješi problem nedostatka parking prostora, zaobilaznicu za tranzit vozila, da sagradi bolnicu i da se svi zajedno posvetimo ekologiji, jer na taj način ćemo se značajnije i ozbiljnije pozicionirati na turističkoj mapi svijeta. Tek poslije značajnih infrastrukturnih projekata treba se posvetiti uređenju šetališta i kozmetici grada. Apelujem na cijelu privredu i Opštinu Budva da moramo zajednički da se posvetimo produženju sezone i da postanemo turistički grad tokom cijele godine”, ističe on.

(Vijesti) 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije