Connect with us

EKONOMIJA

CRNOGORSKO PRIMORJE

(FOTO) Ni traga od rekordne sezone u Budvi: Lošija posjeta u maju i junu, „julska rupa“

Špic ljeta nikako da počne u prijestonici turizma iako je jul na izmaku

Zakupci plaža nadaju se boljoj posjeti, Foto: Vuk Lajović

Toliko najavljivani turistički bum, kolone turista, prebukirani privatni smještaj, pune plaže, restorani i lokali, što bi ljeto 2023. popelo na tron kada je riječ o uspješnosti sezona u crnogorskoj turističkoj istoriji, sudeći po trenutnoj situaciji u perjanici turističkog prometa Crne Gore – Budvi, još nema.

Najave, posebno s državnih adresa, da će ova sezona oboriti rezultate rekordne 2019 – na “terenu” se ne vide, a toliko iščekivani špic ljeta nikako da počne, iako je jul praktično pri kraju.

foto: Vuk Lajović

Uprkos tome što se optimisti i dalje nadaju da će od ponedjeljka metropola turizma biti puna, skraćivanje špica ljeta na samo dvadesetak dana loš je signal za turističku privredu, jer je to, prema mišljenju mnogih, nedovoljno da se ostvare profiti koji bi izvukli lošiju posjetu tokom maja i juna zbog nepovoljnih vremenskih prilika, ali i “julsku rupu” kada je bio evidentan manjak gostiju.

37.755 gostiju boravi na rivijeri od Jaza do Buljarice, navodi se u najnovijm izvještaju Turističke organizacije Budve, što je za četiri odsto više nego lani

“Sam početak sezone od kraja marta je obećavao rekordnu turističku sezonu, međutim, trebalo bi da smo u špicu sezone, a grad je poluprazan”, kaže u razgovoru za “Vijesti” vlasnik starogradskog lokala “Mozart” Luka Vučković.

Ističe da mu je obim posla u poređenju s junom isti što se, kako kaže, nikada nije desilo.

foto: Vuk Lajović

“Iz razgovora s kolegama koji se bave izdavanjem smještaja saznajem da im je ista poslovna situacija kao i nama. Tačno je da smo podigli cijene od deset do dvadest odsto, ali ne vidim u tome glavni problem jer je su cijene značajno veće u zemljama okruženja nego kod nas. Moram da napomenem da nam je PDV od sedam odsto na hranu i bezalkoholno piće značajno pomogao u poslovnom oporavku od loših sezona izazvanih koronom”, naglašava Vučković.

Gostiju više nego lani

Prema podacima Turističke organizacije Budve, u gradu ipak boravi više gostiju nego lani u isto vrijeme. Ipak, ti podaci moraju se uzeti s rezervom, jer TO Budve nema precizne podatke o broju ležaja u privatnom smještaju, te se navode samo procjene.

A na rivijeri od Jaza do Buljarice, kako se navodi u najnovijem izvještaju TO Budve, boravi 37.755 gostiju, što je za četiri odsto bolja popunjenost nego sredinom jula prošle godine. U privatnom smještaju, prema istim izvorima, boravi 20.959 gostiju, sedam odsto više nego lani, dok je u hotelima smještano 15.861 turista, ili tek jedan odsto više nego u istom periodu prošle godine.

foto: Vuk Lajović

Da tokom jula nijesu ostvareni dobri rezultati, potvrđuje za “Vijesti” predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović.

“Jul je podbacio kada je u pitanju privatni smještaj i vanpansionska potrošnja. Trenutno ima gostiju, ali su očekivanja bila veća, shodno dobroj predsezoni i najavama. Budva je malo skuplja za tradicionalne goste iz regiona i to je razlog slabije potrošnje. Takođe, nova tržišta – Saudijska Arabija, Poljska i baltičke zemlje, nemaju kupovnu moć zapadnih gostiju, Skandinavaca, Britanaca”, ističe Jovanović.

Direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović navodi da su u privatnom smještaju u južnoj regiji u najvećem broju gosti iz regiona i dijaspore.

“Njihov dolazak je uslovljen godišnjim odmorima, raspustom i studentskim rokovima. Došlo je do određenih pomjeranja i to se pored vremenskih prilika odrazilo na trenutno stanje. I prošle godine je špic sezone počeo oko 20. jula, što ne može nikako da se nadoknadi u nastavku sezone. Uporno neplansko upravljanje kapacitetom privatnog smještaja od strane nadležnih institucija drži izdavaoce smještaja u prilično nepovoljnom i neravnopravnom položaju. Cijene su u rangu najavljenih, u pojedinim gradskim zonama i povoljnije. Privatni smještaj je najpovoljnija usluga u ukupnom turističkom proizvodu”, naglašava ona.

Da se gužve tek očekuju, potvrđuje za “Vijesti” i zakupac Mogrena, jedne od najpopularnijih budvanskih plaža, Roberto Viola.

foto: Vuk Lajović

“Trenutno smo zadovoljni sezonom, i ako se ovako nastavi nadam se da možemo da pokrijemo gubitke od maja i juna kad je bilo dosta kiše. Još očekujemo da krene pravi špic i da se Budva napuni”, kazao je Viola.

I prema riječima vlasnika noćnih klubova, špic sezone kasni.

“Ono što mi, kao ugostitelji, primjećujemo kroz posjetu u našim objektima jeste da sezona definitivno kasni. Činjenica je da ljetnja sezona nikada kasnije nije počela. Kada su u pitanju ugostiteljski objekti koji se bave noćnim životom, po čemu je Budva svijetski poznata destinacija, jako puno zavise od izdavaoca privatnog smještaja, od kojih imamo informaciju da njihova popunjenost nije na zadovoljavajućem nivou”, naglašava jedan od njih u razgovoru za “Vijesti”

I dok ugostitelji ne mogu da se pohvale dosadašnjim rezultatima, opšti stav turističkih poslanika je da trenutno u Budvi najbolje posluju trgovački lanci.

Izvršni direktor kompanije “Megapromet”, vlasnik najjačeg budvanskog lanca supermarteka “Mega market” Balša Mitrović kazao je za “Vijesti” da su za sada zadovoljni tokom turističke sezone kada je riječ o prometu.

“Posjećenost objekata je na zadovoljavajućem nivou i za sada ispunjavamo naše planirane ciljeve. Znam da je potrošačima uvijek bitna cijena, ali mi tu ne možemo puno uticati jer naše cijene u najvećoj mjeri diktiraju dobavljači jer smo mi dominantno maloprodaja i snabdijevamo se od domaćih distributera i zastupnika raznih brendova i proizvođača hrane… Uvozna, a ne proizvođačka ekonomija, pokazuje svoje negativne efekte… Nadam se da će i druge djelatnosti osjetiti pozitivne efekte sezone u narednom periodu kada se očekuje špic turističke sezone.”

Brojne probleme pod hitno rješavati

Luka Vučković upozorava da Budva i dalje kuburi s brojnim problemima koji moraju pod hitno da se riješe.

“Lično smatram da grad mora pod hitno da riješi problem nedostatka parking prostora, zaobilaznicu za tranzit vozila, da sagradi bolnicu i da se svi zajedno posvetimo ekologiji, jer na taj način ćemo se značajnije i ozbiljnije pozicionirati na turističkoj mapi svijeta. Tek poslije značajnih infrastrukturnih projekata treba se posvetiti uređenju šetališta i kozmetici grada. Apelujem na cijelu privredu i Opštinu Budva da moramo zajednički da se posvetimo produženju sezone i da postanemo turistički grad tokom cijele godine”, ističe on.

(Vijesti) 

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Trgovine neće raditi 1. i 2. maja

Poručuju da za nepoštovanje slijede kazne

Foto: Berane online

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) podsjetili su sve privredne subjekte koji se bave trgovinom da ne mogu obavljati svoju djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.

„Podsjećamo sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Napominju da i tokom vjerskih, državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može se obavljati u:

apotekama;

specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme;

benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica;

pijacama;

štandovima – tezgama, vitrinama i
automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama;

prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka;

štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela;

skladištima za trgovinu na veliko.

„Ističemo da su za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad i ovim putem apelujemo na privredne subjekte da poštovanjem propisanih obaveza daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kazali su i da će pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima na raspolaganju tokom prazničnih dana biti i dežurni inspektori.

Kontakt telefoni dežurnih inspektora:

Srđan Simović 068881797, Podgorica
Milan Petrović 068872715, Podgorica
Jasmina Tuzović 068808874, Podgorica
Svetlana Veljić 067820525, Bar
Darka Radulović 068826546, Bar
Olga Bulatović 067620081, Ulcinj

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije