Connect with us

DRUŠTVO

POLICIJA ZNA KO SE POMINJE U KOMUNIKACIJI PETRA LAZOVIĆA I RADOJA ZVICERA

Glavni specijalni tužilac meta mafije: Otkriveno ko je policajac koji je pričao s „kavčanima“

GST Vladimiru Novoviću navodno prijete zbog ponovnog otvaranja istrage. Njemu i novinarki Oliveri Lakić, urednici portala Libertas, pojačano obezbjeđenje, nakon konsultacija sa šefom policije. Ministar unutrašnjih poslova poručio da će odlučno i sa svim kapacitetima stati u zaštitu svih koji doprinose borbi protiv organizovanog kriminala, vladavini prava i ubrzanom putu ka EU

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi Predrag Šuković otkrili su identitet policajaca koji se pominju u kriptovanoj komunikaciji koju je sa navodnim šefom kavačkog kriminalnog klana Radojem Zvicerom vodio policajac Petar Lazović, potvrđeno je iz više izvora, saznaju „Vijesti“.

Zbog ponovnog otvaranja te istrage, mafija navodno prijeti glavnom specijalnom tužiocu (GST) Vladimiru Novoviću, a policija je, osim njemu, obezbjeđenje pojačala i direktorici i glavnoj i odgovornoj urednici portala “Libertas Press” Oliveri Lakić, koja je objavila dokaze o povezanosti Lazovića i njegovog kolege Ljuba Milovića sa kavačkim kriminalnim klanom.

Iako su sagovornici iz vrha Uprave policije ovom mediju saopštili imena policajaca koje Lazović pominje u komunikaciji sa Zvicerom, redakcija „Vijesti“ nije objavila njihova imena…

Rečeno je da je nadimak Tigar na kriptovanoj Sky aplikaciji koristio inspektor koji je radio na rasvjetljavanju najtežih krivičnih djela.

Službenik Uprave policije (UP) za kog su iz vrha te institucije „Vijesti“ rekli da mu je nadimak Tigar pozvao je danas redakciju ovog medija i autorku teksta i saopštio da se ne radi o njemu te da mu kriminalci iz policije crtaju metu.

Rekao je da je o tome obavijestio vršiteljku dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) Maju Jovanović, Novovića i šefa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića i da su mu oni rekli da je poznato ko je Tigar, a da to nije on.

Kazao je i da prema do sada objavljenim podacima ta osoba vozi blindriani automobil, a da on živi od jedne policijske plate i časno radi svoj posao.

Rekao je i da je onaj koji je koristio nadimak Tigar na aplikaciji Sky svjesno to uradio kako bi ga stavio na listu za odstrel kriminalnih klanova.

Prema posljednjim informacijama, policija provjerava da li je Tigar koristila ista osoba koja je na kriptovanoj Sky aplikaciji na jednom od telefona imala nadimak Kardinal.

U prepisci koju je sin bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića vodio sa Zvicerom pominje se i policajac Slobodan, za kog je Europol, kako je objavio portal “Libertas press”, tražio da se utvrdi ko je.

Sagovornik iz vrha Uprave policije kazao je da je to njihov službenik S. V.

”Vijestima” je juče dostavljena fotografija tog, ali i policajca pod nikom Tigar.

Jedan od njih fotografisao se na istom mjestu na kom i policajac Milović, kojeg Europol označava članom kavačkog kriminalnog klana – ispred ognjišta iznad kog je okačen portret Krsta Zrnovog Popovića.

Navodno, obje fotografije napravljene su u restoranu na Grahovcu, čiji je stvarni vlasnik, kako tvrde sagovornici “Vijesti” iz policije, Milović.

Sagovornik uključen u istragu objašnjava da su utvrdili da je G. B. policajac Goran, kojeg mlađi Lazović pominje u prepisci sa Zvicerom, u kontekstu zahtjeva tog službenika UP da od gostiju Kotoranina – Veljka Belivuka i Marka Miljkovića uzme DNK.

Portal “Libertas press” objavio je transkript razgovora Petra Lazovića, koji je na Sky aplikaciji koristio imena Junior i Komandos i Zvicera čiji nadimak je bio Born.

Lazović mu 17. januara 2021. piše da su policajci htjeli da dođu kako bi Beograđanima Velji Nevolji i Mesaru ”uzeli DNK za Srbe”, ali i da su imali plan da ih “drže šest sati”, ali da je njegov otac to spriječio.

Šefa klana izvještava i da je to tražio Goran, koji je pozvao Enisa Bakovića, tadašnjeg pomoćnika direktora UP, ali da je Baković kolegu uputio na Zorana Lazovića.

Iz te prepiske vidi se da Zvicer nudi da sa gostima, sada optuženim za najmonstruoznije zločine, pođe u policiju na informativni razgovor, ali da mu Petar Lazović govori da ne mora.

Objašnjava mu i da su oni (Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kojim je rukovodio negov otac) poslali kotorskoj policiji dopis da su već obavili razgovor sa njim.

”I da te ne zivkaju iz bezbjednosnih razloga”…

Pojačano obezbjeđenje

Nakon što je “Libertas press” objavio nove dokaze, policija je pojačala obezbjeđenje autorki tih tekstova, direktorici i glavnoj i odgovornoj urednici portala Oliveri Lakić i Novoviću.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić juče je saopštio da im je povećan stepen zaštite po mjestu stanovanja i kretanja.

On je poručio da će MUP odlučno i sa svim svojim kapacitetima stati u zaštitu svih onih koji doprinose borbi protiv organizovanog kriminala, vladavini prava i ubrzanom putu ka Evropskoj uniji.

U saopštenju dostavljenom medijima piše i da je Novoviću i Oliveri Lakić stepen zaštite povećan nakon obavljenih konsultacija sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom.

Obezbjeđenje im je pojačano zbog predmeta ponovo formiranog nakon što su na portalu “Libertas press” objavljeni nalazi Europola – da su policajci Petar Lazović (32) i Ljubo Milović (32) članovi kavačkog kriminalnog klana, koji su im, uz još nekoliko kolega, pružali zaštitu.

”Istraga usmjerena na Lazovića i Milovića trebalo bi da bude prioritet broj jedan crnogorske policije”, ključni su zaključci Europola, koji su crnogorskim istražnim organima dostavljeni u julu 2021.

Prema saznanjima “Vijesti”, istražitelji su dobili informacije da kriminalni krugovi prijete Novoviću zbog ponovnog otvaranja postupka, koji je u januaru, četiri dana prije izglasavanja novog Tužilačkog savjeta, zatvorio specijalni tužilac Saša Čađenović. Čađenović je tada ocijenilo da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv Lazovića, Milovića i ostalih.

Iz SDT-a je saopšteno da su taj predmet ponovo formirali nakon što su na portalu “Libertas press” objavljeni dokazi koje je dostavio Europol.

”U Specijalnom državnom tužilaštvu povodom podatka koji su u prethodnom periodu dostavljeni od EUROPOL-a formirani su spisi predmeta u kojima je nakon sprovođenja određenih izviđajnih radnji specijalni tužilac S.Č. donio odluku 20.01.2022.godine, da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Nakon medijskih objava koji su objavljeni na portalu ‘Libertas Press’, glavni specijalni tužilac je naložio da se formira novi predmet i da se preduzmu sve neophodne radnje i mjere radi utvrđivanja da li ima krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”, objasnili su prije nekoliko dana.

Nakon toga oglasio se i bivši glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, koji je za “Vijesti” kazao da je on, a ne specijalni tužilac Čađenović, “kontrolisao i našao da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka protiv Petra Lazovića”.

”Jer je postupao u skladu sa zakonom i ovlašćenjima koje ima i o svim radnjama pravovremeno je obavještavao pretpostavljene, što je doprinijelo otkrivanju počinilaca teških krivičnih djela”.

Katnić je dodao i da se nikada ne hapse vlastiti agenti:

”Makar nisu do sada”.

Olivera Lakić ugrožena duže od deceniju

Olivera Lakić godinama živi i radi pod policijskom zaštitom, a zbog posljednjih tekstova koje potpisuje, u bezbjednosnom sektoru su ocijenili da joj obezbjeđenje mora biti dodatno pojačano.

Članovi kriminalne grupe kojoj, prema nalazima Europola, pripadaju i službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Lazović, policajac Milović i još nekoliko njegovih kolega, osumnjičeni su za ranjavanje Lakić 8. maja 2018.

Televizija “Vijesti” krajem prošle godine objavila je da je Specijalno državno tužilaštvo uspjelo da prikupi dokaze o tome ko je organizovao, a ko pucao u Lakić i da se očekuje podizanje optužnice, u kojoj je Filip Knežević označen direktnim napadačem na novinarku.

Osim Kneževića, na spisku za optuženje navodno su i nekadašnji službenik Uprave policije Goran Rakočević, Luka Bulatović, Filip Bešović i Vesko Bubanja.

U februaru 2019. policija i tužilaštvo tvrdili su da je Bešović ranio novinarku.

Krajem 2020. godine, u optužnici SDT-a konstatovano je da je grupa okrivljenih u spuškom zatvoru dogovarala njeno ubistvo.

”Njihov motiv je, prema dokazima tužilaštva, sprečavanje novinarke da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona”, saopštio je specijalni tužilac Saša Čađenović u decembru 2020.

Godinu kasnije, po nalogu SDT-a uhapšeni su Darko Lalović, nekadašnji tjelohranitelj bivše predsjednice Vrhovnog suda, sada uhapšene Vesne Medenice, i Nikšićanin Branislav Karadžić, koje SDT tereti da su formirali kriminalnu organizaciju, blisku kavačkom klanu, koja je organizovala ranjavanje novinarke Lakić.

Na istom mjestu gdje je 2018. ranjena iz vatrenog oružja, ispred zgrade u kojoj stanuje u Podgorici, u martu 2012. napadnuta je udarcima u glavu.

Prije tog napada više puta joj je prijećeno od 31. januara do 10. februara 2011. godine – zbog serije tekstova koje je objavila u “Vijestima” o nelegalnoj proizvodnji i krijumčarenju cigareta u fabrici “Tara” u Mojkovcu i njenom skladištu u podgoričkom naselju Donja Gorica, i povezanosti tih aktivnosti sa Upravom policije i Agencijom za nacionalnu bezbjednost.

Prijetnjama su bile obuhvaćene i njena kćerka i kćerkina cimerka, koje su se tada nalazile na studijama u inostranstvu.

Nakon toga, u maju 2014. godine, ponovo je dobila prijetnje od prijatelja njenog napadača iz 2012.

Kažnjeni su samo Slavko Musić, zaposlen kod vlasnika fabrike “Montenegro tobacco company”, koji joj je prvi prijetio 2011. godine, zatvorskom kaznom od četiri mjeseca, i Ivan Bušković, koji ju je napao 2012. godine, zatvorskom kaznom od devet mjeseci.

Nekažnjene prijetnje

Zbog prijetnji kćerki novinarke i njenoj cimerki, optužbi je oslobođen Milenko Rabrenović, blizak bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću.

Nakon podizanja optužnice protiv Rabrenovića, novinarka Lakić je označila Veljovića kao nalogodavca prijetnji, što je on na sudu negirao.

Odgovornosti je oslobođen Milan Grgurović, koji je sebe lažno optužio da joj je prijetio, pri čemu nikada nije utvrđeno zašto je, odnosno za čiji račun, to uradio. Zbog lažnog prijavljivanja, sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović ga je dva puta osudila na godinu robije, ali ga je kasnije sudija Goran Đuković oslobodio.

Bez kazne je prošao i nekadašnji visoki policijski funkcioner Siniša Stojković, koji je 28. decembra 2012. uhapšen zbog koruptivnog krivičnog djela – protivzakoniti uticaj, a zbog osnovane sumnje da je kod osnovnog državnog tužioca u Podgorici posredovao da obustavi radnje u postupku protiv Rabrenovića.

Ni Dejan Čurović i Ivan Siništaj nijesu odgovarali zbog prijetnji novinarki Lakić, koje su uputili u maju 2014. – sutkinja Osnovnog suda odbila je optužni prijedlog protiv njih, kojim im je na teret stavljano ugrožavanje sigurnosti.

Novoviću i novinarki Lakić obezbjeđenje je pojačano 6. maja, dan prije nego je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić to saopštio medijima, pišu „Vijesti“.

Kabinet premijera: Država će uraditi sve da garantuje bezbjednost

Iz kabineta predsjednika Vlade Dritana Abazovića su sinoć kazali da će država stati iz Novovića, Olivere Lakić i svih časnih tužilaca i istraživačkih novinara, javljaju „Vijesti“.

”Nemamo strah ni od koga. Premijer Abazović razgovarao je sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem i na tu temu i ohrabrio ga da nastavi borbu bez ikakvih restrikcija, a država će uraditi sve da mu garantuje bezbjednost. Istovremeno, ohrabrujemo ga da nastavi beskompromisnu borbu protiv svih oblika organizovanog kriminala, kao i Oliveru Lakić i sve istraživačke novinare da nastave sa svojim radom, kako bi smo zajednički očistili državu od organizovamog kriminala”, kazali su iz kabineta.

DRUŠTVO

Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima

„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa“

Ilustracija

U srijedu, u banjskom selu Smrduša, koje pripada Mjesnoj zajednici Trubjela, domaćinu Novaku Krivokapiću medvjed je ubio vola teškog 700 kilograma.

Kako je za „Dan“ ispričao Momčilo – Mošo Kilibarda, stanovnik sela Smrduša i Krivokapićev komšija, sve se dešavalo u cik zore.

„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa. Tu su bila i moja goveda, ali je medvjed odabrao i napao najačeg vola teškog oko 700 kilograma. Odmah sam telefonom pozvao Novaka i ispričao mu šta se desilo ispred moje kuće, na udaljenosti ne većoj od 100 metara. Pozvao sam i Vetrinarsku stanicu iz koje su mi rekli da se šteta ne može nadoknaditi jer su goveda bila na otvorenom“, priča Kilibarda i dodaje da je Krivokapić pričao da ovom volu nikakva zvjerka ne bi mogla naštetiti ali evo ipak može.

Kilibarda kaže i da je među mještanima zavladao strah jer ne prođe ni dan da medvjeda ne vide u blizini kuća.

„Ne znam šta se više čeka. Medvjeda pod hitno treba osuditi i odmah ustrijeliti, dok neko od Banjana ili Rudinjana nije glavom platio. Više kroz selo ne smijemo ići pješke, čak ni u po bijela dana već samo sa automobilima. Ja sam trenutno bez auta jer mi se pokvarilo, tako da iz dvorišta ne smijem mrdnuti. Prije dvadesetak dana jednom Delibašiću iz susjednog sela Kamensko, medvjed je ubio dvije krave, a jedna je nestala. Ovih dana po ovim našim selima po čitavu noć vukovi zavijaju, a medvjedi krstare“, navodi Kilibarda.

On smatra da je poslednji čas da se u čitavu priču uključi Lovačko društvo „Dr Zoran Kesler“ iz Nikšića.

Podsjećamo, prije petnaestak dana poljoprivredniku Radoici Mićunoviću, takođe stanovniku sela Smrduša, medvjed je usmrtio jednu i ranio drugu kravu. I tada se napad medvjeda desio u ranu zoru i to na 200 metara od kuće Mićunovića.

Mještani traže da ih država zaštitiMještani sela Smrduša i okolnih sela, udaljenih 34 kilometra od Nikšića kažu da žive u stalnom strahu od krvoločnih zvijeri koje su se izgleda namnožila na ovom području.

„Bukvalno smo na stalnom udaru medvjeda koje nam gotovo redovno napadaju stoku, uništavaju košnice i lome voćnjake. Za kratko vrijeme medvjedi su u ovim selima zaklali desetine grla sitne i krupne stoke. Počeli smo da se plašimo i za svoje živote“, ističu mještani sela Smrduša i zahtijevaju da ih država zaštiti.

„Država pod hitno treba da reaguje, da se nebi ponovio slučaj iz Pive kada je medvjed napao i teško ranio iskusnog lovca“, poručuju mještani sela Smrduša.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije