Connect with us

POLITIKA

ŠEF POSLANIČKOG KLUBA SNP-A KAŽE DA JE MNOGO OPCIJA U IGRI

Ivanović: Nisam očekivao da će DPS i SDP otkazati podršku Vladi

„Moguća je nova, ali i stara većina“, poručio je Ivanović

Dragan Ivanović

Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, kazao je da nakon što je Vladi uskraćena većinska podrška zbog usvajanja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ne isključuje mogućnost formiranja nove skupštinske većine, ali ni okupljanja one koja je porazila Demokratsku partiju socijalista (DPS) na izborima 2020. godine.

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da nije bilo razgovora o povratku “stare” većine, ali da to nije nemoguća opcija za rješenje krize vlasti nastale odlukom DPS-a i Socijaldemokratske partije (SDP) da otkažu podršku premijeru Dritanu Abazoviću zbog temeljnog ugovora.

”A zašto to ne bi bilo realno? U politici je sve realno. Ako ovi zaista budu toliko uporni ili krajnje uporni i ako se budu ponašali kako su nagovještavali, zašto se ne bi odigrala i ta varijanta, odnosno zašto se ne bi pravila, a može se praviti, neka druga većina, i onda bi ova Vlada, uz neku rekonstrukciju – kako bi se sve to dešavalo, teško je prognozirati – mogla da nastavi da radi punim kapacitetom… Vrijeme ide, brzo će se doći do pravih saznanja”, naveo je Ivanović.

On, međutim, naglašava da prvo treba sačekati dalji rasplet na političkoj sceni, jer mu se, kaže, čini da lider DPS-a Milo Đukanović ima drugi cilj – da se političkom trgovinom vrati u “igru” iz koje je ispao.

DPS i SDP uskratili su podršku Vladi nakon samo dva i po mjeseca od njenog formiranja, zbog odluke da usvoji temeljni ugovor sa SPC. Međutim, dvije partije još nisu podnijele poslanicima inicijativu kojom će formalizovati svoj potez. Da li ste, uprkos tome što manjinsku Vladu čine/podržavaju partije različitog ideološkog spektra, očekivali ovako brz krah tog projekta?

Sve manjinske vlade su nestabilne, i uvijek postoji mogućnost da neko izađe iz vlasti i otkaže joj podršku. Međutim, ovako nešto nisam očekivao. Posebno ne u trenutku kad se potpisuje jedan ugovor s vjerskom zajednicom, koji nije prvi takav u Crnoj Gori i koji je već potpisan s dvije vjerske zajednice. Zbog toga niko nije pravio nikakve probleme, a sad se odjednom stvara politička priča… Ja bih, ipak, malo sačekao, jer mi sve liči na to da DPS, odnosno g. Đukanović koji je poznat kao čovjek koji stalno politički trguje, pokušava da se, okrenut međunarodnoj zajednici, na sve moguće način vrati u igru iz koje je zapravo ispao u onom pravom smislu. I neki signali koji se šalju ovih dana upućuju me na ubjeđenje da DPS neće podržati SD, koji je najavio inicijativu o skraćenju mandata parlamentu, a čuli smo da ni SDP u ovom trenutku nije za to da se uskrati podrška Vladi…

Na kakve tačno signale mislite?

Mislim da te partije zapravo igraju jednu političku igru, koja je, u svakom slučaju, dozvoljena kao politička. Đukanović, kao čovjek koji se pita za sve u DPS-u, po svaku cijenu bi da sebe vrati u žižu interesovanja i domaće i međunarodne javnosti… Vlada je taman počela da radi, da pokazuje znake da će raditi dobro i u interesu građana. Politika je politika, to razumijem i shvatam, ali čini mi se da nije vrijeme da se Vladi uskrati mandat.

Snosi li SNP neku vrstu odgovornosti za ovakav razvoj političkih prilika zbog toga što je, uz premijera, insistirao na tome da se pitanje temeljnog ugovora što prije skine s dnevnog reda?

Nikad mi neće biti jasno zašto nekima toliko smeta ovo. A smeta im čisto iz političkih razloga. Neko namjerno diže tenzije… Čuli ste šta je rekao ministar pravde (Marko Kovač) koji dolazi iz redova SNP-a – nema nikakve smetnje i da Crnogorska crkva podnese zahtjev i potpiše ugovor s Vladom.

Svjesni smo šta smo preživjeli od naših političkih protivnika zbog toga što smo prišli manjinskoj Vladi. Ali to smo učinili pod određenim uslovima, a među njima je, pod brojem jedan, bio temeljni ugovor. Je li dogovoren – jeste; je li SNP dao doprinos – jeste; jesmo li ostali dosljedni – jesmo. Idemo dalje. Ništa ne radimo što niko drugi nije radio u Crnoj Gori, i ništa ne radimo na štetu građana i Crne Gore.

Premijer je, nakon što su mu DPS i SDP uskratili podršku, saopštio da postoje “druge opcije” rješavanja krize vlasti i da će se možda pronaći “neko prelazno rješenje”, ne precizirajući koje. Nezvanično se govori da bi većina koja je 30. avgusta 2020. porazila DPS na izborima, potencijalno mogla ponovo da se okupi u vlasti. Da li je bilo razgovora o tome i da li je ovakav scenario uopšte realan?

Razgovora nije bilo. A zašto to ne bi bilo realno? U politici je sve realno. Ako ovi zaista budu toliko uporni ili krajnje uporni i ako se budu ponašali kako su nagovještavali, zašto se ne bi odigrala i ta varijanta, odnosno zašto se ne bi pravila, a može se praviti, neka druga većina, i onda bi ova Vlada, uz neku rekonstrukciju – kako bi se sve to dešavalo, teško je prognozirati – mogla da nastavi da radi punim kapacitetom. Čeka nas puno obaveza, a Evropa zove, čeka i traži da se ispune određeni uslovi.

Mediji spekulišu i o mogućnosti formiranja tehničke vlade koja bi imala zadatak da pripremi izbore…

I to neko pominje kao jednu od varijanti. Dakle, mnogo opcija je u igru. Nekome odgovara ta varijanta, nekome neka druga… Vrijeme ide, brzo će se doći do pravih saznanja. Što bi se reklo – naredni smo za sve i tu smo. Samo se plašim da sve ovo ne ode na štetu Crne Gore, koja bi zapravo trebalo da misli na ekonomska pitanja, koja su u ovom trenutku najvažnija, da zaživi pravna država, koja je krenula pomalo… Mnogima to ne odgovara jer vide da su tu negdje, u nekom procjepu, zbog svega što su godinama radili. I ova hapšenja ukazuju da takvih ima i da čekaju kad će doći red na njih. Zato bi im odgovaralo neko nesređeno stanje, da pravna država ne zaživi.

Kakav je stav SNP-a o predlogu Demokrata da Abazović, nakon što se u Skupštini izaberu čelnici najvažnijih pravosudnih institucija, podnese ostavku?

Nismo zauzimali stav po tom pitanju, niti ga u ovom trenutku zauzimamo. Svako vidi svoje interese i želje. Nama to ništa u ovom trenutku ne znači. Mislimo da je g. Abazović posvećen poslu, odnosno premijerskom mjestu koje pokriva. Vidite koliko je samo aktivnosti imao posljednjih dana, gdje je sve bio, šta je radio… Osim svega toga, znam da insistira da se svi ministri maksimalno angažuju u svojim resorima, da daju maksimalni doprinos. Mislim da bi najbolje bilo da ova Vlada nastavi da radi i da tek tamo oko Nove godine osjetimo maksimum njenih rezuzltata.

Da li je u ovako zaoštrenim političkim prilikama moguće u parlamentu postići dogovor o izborima u pravosuđu?

Predsjednica Skupštine (Danijela Đurović) pokrenula je dijalog tim povodom. Svi predstavnici međunarodne zajednice insistiraju na tome. Osnovno pitanje u razgovorima s njima je – zašto se to ne završava. Dijalog nam je svima potreban, i on može dati doprinos da biramo sudije Ustavnog suda, članove Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca. U Skupštini su obavljena ispitivanja 33 vrsna pravnika, kandidata za Sudski savjet, koji su ozbiljnih ljudi i koji su obavljali važne funkcije. Ne može se pogriješiti koja god se četvorica, od ta 33 imena, izaberu. Ispitani su i kandidati za sudije Ustavnog suda… Tako da, ne da bi moglo da se rješava ovo pitanje, nego bi se moralo i trebalo. To je nešto što stoji pred nama.

Stvara se atmosfera da se policiji ne dozvoli da obavlja posao

Kako, kao čovjek s radnim iskustvom u bezbjednosnom sektoru, gledate na sukobe građana i policije tokom proslave Dana državnosti u Nikšiću, u kojima je povrijeđeno više osoba?

Mislim, lično, da sve to što se dešava polazi iz centra – neko diriguje i namjerno to radi, stvarajući nestabilnost u Crnoj Gori. Osjećam da je sve to vještački proizvedeno, a šta to znači za Crnu Goru – zaista je bespotrebno pričati. Moramo svi zajedno učiniti sve da se spuste strasti. Ko su ljudi koji izazivaju, a ko su ljudi s druge strane – braća, drugovi, kumovi, prijatelji, mala Crna Gora… Iz jednog takvog sukoba može, ne daj Bože, da izađe nešto što zaista niko u Crnoj Gori ne bi želio. Apelujem na sve da stavimo tačku na takvo ponašanje i izazivanje nereda.

Foto: Svetlana Mandić

Tužilaštvo treba da izvede pred sud sve koji su bili akteri dešavanja u Nikšiću. Ima jedna druga stvar – možemo da kritikujemo policiju zbog ovoga ili onoga, ali ona mora da radi svoj posao. Čini mi se da se u Crnoj Gori stvara atmosfera da se policiji ne dozvoli da radi svoj posao. Za to sam da po nekim pitanjima i zabranimo neke skupove, ako policija ima procjene da mogu da izazovu ono što su izazvali ovi u Nikšiću ili ono što se zapravo dešavalo na Cetinju.

Dogovoreno da preuzmem Odbor za bezbjednost

”Vijesti” su početkom mjeseca objavile da ćete biti novi predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, ali vi tu informaciju tada niste željeli ni da potvrdite, ni da demantujete. Da li preuzimate tu poziciju?

Na sastanku trenutne parlamentarne većine dogovoreno je da preuzmem funkciju predsjednika Odbora za bezbjednost. Nisam na tome previše insistirao, a jeste moja partija. Da li će se sad opet mijenati većina i dogovori – to je stvar svega što slijedi. To pitanje je završeno u zajedničkom dogovora šefova poslaničkih klubova trenutne većine. Možda će to danas biti jedna od tema na Kolegijumu predsjednice Skupštine.

Slične teme:
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine

Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

10.06.2026. 13:09

Autor

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.

– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.

Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.

Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.

Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.

– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.

Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.

Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.

– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.

S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.

– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.

– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.

Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.

Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.

– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:

– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.

Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.

Bez plana za povratak u politiku

– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.

– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

05.06.2026. 13:22

Autor

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

04.06.2026. 20:50

Autor

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije