Connect with us

POLITIKA

ŠEF POSLANIČKOG KLUBA SNP-A KAŽE DA JE MNOGO OPCIJA U IGRI

Ivanović: Nisam očekivao da će DPS i SDP otkazati podršku Vladi

„Moguća je nova, ali i stara većina“, poručio je Ivanović

Dragan Ivanović

Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, kazao je da nakon što je Vladi uskraćena većinska podrška zbog usvajanja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ne isključuje mogućnost formiranja nove skupštinske većine, ali ni okupljanja one koja je porazila Demokratsku partiju socijalista (DPS) na izborima 2020. godine.

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da nije bilo razgovora o povratku “stare” većine, ali da to nije nemoguća opcija za rješenje krize vlasti nastale odlukom DPS-a i Socijaldemokratske partije (SDP) da otkažu podršku premijeru Dritanu Abazoviću zbog temeljnog ugovora.

”A zašto to ne bi bilo realno? U politici je sve realno. Ako ovi zaista budu toliko uporni ili krajnje uporni i ako se budu ponašali kako su nagovještavali, zašto se ne bi odigrala i ta varijanta, odnosno zašto se ne bi pravila, a može se praviti, neka druga većina, i onda bi ova Vlada, uz neku rekonstrukciju – kako bi se sve to dešavalo, teško je prognozirati – mogla da nastavi da radi punim kapacitetom… Vrijeme ide, brzo će se doći do pravih saznanja”, naveo je Ivanović.

On, međutim, naglašava da prvo treba sačekati dalji rasplet na političkoj sceni, jer mu se, kaže, čini da lider DPS-a Milo Đukanović ima drugi cilj – da se političkom trgovinom vrati u “igru” iz koje je ispao.

DPS i SDP uskratili su podršku Vladi nakon samo dva i po mjeseca od njenog formiranja, zbog odluke da usvoji temeljni ugovor sa SPC. Međutim, dvije partije još nisu podnijele poslanicima inicijativu kojom će formalizovati svoj potez. Da li ste, uprkos tome što manjinsku Vladu čine/podržavaju partije različitog ideološkog spektra, očekivali ovako brz krah tog projekta?

Sve manjinske vlade su nestabilne, i uvijek postoji mogućnost da neko izađe iz vlasti i otkaže joj podršku. Međutim, ovako nešto nisam očekivao. Posebno ne u trenutku kad se potpisuje jedan ugovor s vjerskom zajednicom, koji nije prvi takav u Crnoj Gori i koji je već potpisan s dvije vjerske zajednice. Zbog toga niko nije pravio nikakve probleme, a sad se odjednom stvara politička priča… Ja bih, ipak, malo sačekao, jer mi sve liči na to da DPS, odnosno g. Đukanović koji je poznat kao čovjek koji stalno politički trguje, pokušava da se, okrenut međunarodnoj zajednici, na sve moguće način vrati u igru iz koje je zapravo ispao u onom pravom smislu. I neki signali koji se šalju ovih dana upućuju me na ubjeđenje da DPS neće podržati SD, koji je najavio inicijativu o skraćenju mandata parlamentu, a čuli smo da ni SDP u ovom trenutku nije za to da se uskrati podrška Vladi…

Na kakve tačno signale mislite?

Mislim da te partije zapravo igraju jednu političku igru, koja je, u svakom slučaju, dozvoljena kao politička. Đukanović, kao čovjek koji se pita za sve u DPS-u, po svaku cijenu bi da sebe vrati u žižu interesovanja i domaće i međunarodne javnosti… Vlada je taman počela da radi, da pokazuje znake da će raditi dobro i u interesu građana. Politika je politika, to razumijem i shvatam, ali čini mi se da nije vrijeme da se Vladi uskrati mandat.

Snosi li SNP neku vrstu odgovornosti za ovakav razvoj političkih prilika zbog toga što je, uz premijera, insistirao na tome da se pitanje temeljnog ugovora što prije skine s dnevnog reda?

Nikad mi neće biti jasno zašto nekima toliko smeta ovo. A smeta im čisto iz političkih razloga. Neko namjerno diže tenzije… Čuli ste šta je rekao ministar pravde (Marko Kovač) koji dolazi iz redova SNP-a – nema nikakve smetnje i da Crnogorska crkva podnese zahtjev i potpiše ugovor s Vladom.

Svjesni smo šta smo preživjeli od naših političkih protivnika zbog toga što smo prišli manjinskoj Vladi. Ali to smo učinili pod određenim uslovima, a među njima je, pod brojem jedan, bio temeljni ugovor. Je li dogovoren – jeste; je li SNP dao doprinos – jeste; jesmo li ostali dosljedni – jesmo. Idemo dalje. Ništa ne radimo što niko drugi nije radio u Crnoj Gori, i ništa ne radimo na štetu građana i Crne Gore.

Premijer je, nakon što su mu DPS i SDP uskratili podršku, saopštio da postoje “druge opcije” rješavanja krize vlasti i da će se možda pronaći “neko prelazno rješenje”, ne precizirajući koje. Nezvanično se govori da bi većina koja je 30. avgusta 2020. porazila DPS na izborima, potencijalno mogla ponovo da se okupi u vlasti. Da li je bilo razgovora o tome i da li je ovakav scenario uopšte realan?

Razgovora nije bilo. A zašto to ne bi bilo realno? U politici je sve realno. Ako ovi zaista budu toliko uporni ili krajnje uporni i ako se budu ponašali kako su nagovještavali, zašto se ne bi odigrala i ta varijanta, odnosno zašto se ne bi pravila, a može se praviti, neka druga većina, i onda bi ova Vlada, uz neku rekonstrukciju – kako bi se sve to dešavalo, teško je prognozirati – mogla da nastavi da radi punim kapacitetom. Čeka nas puno obaveza, a Evropa zove, čeka i traži da se ispune određeni uslovi.

Mediji spekulišu i o mogućnosti formiranja tehničke vlade koja bi imala zadatak da pripremi izbore…

I to neko pominje kao jednu od varijanti. Dakle, mnogo opcija je u igru. Nekome odgovara ta varijanta, nekome neka druga… Vrijeme ide, brzo će se doći do pravih saznanja. Što bi se reklo – naredni smo za sve i tu smo. Samo se plašim da sve ovo ne ode na štetu Crne Gore, koja bi zapravo trebalo da misli na ekonomska pitanja, koja su u ovom trenutku najvažnija, da zaživi pravna država, koja je krenula pomalo… Mnogima to ne odgovara jer vide da su tu negdje, u nekom procjepu, zbog svega što su godinama radili. I ova hapšenja ukazuju da takvih ima i da čekaju kad će doći red na njih. Zato bi im odgovaralo neko nesređeno stanje, da pravna država ne zaživi.

Kakav je stav SNP-a o predlogu Demokrata da Abazović, nakon što se u Skupštini izaberu čelnici najvažnijih pravosudnih institucija, podnese ostavku?

Nismo zauzimali stav po tom pitanju, niti ga u ovom trenutku zauzimamo. Svako vidi svoje interese i želje. Nama to ništa u ovom trenutku ne znači. Mislimo da je g. Abazović posvećen poslu, odnosno premijerskom mjestu koje pokriva. Vidite koliko je samo aktivnosti imao posljednjih dana, gdje je sve bio, šta je radio… Osim svega toga, znam da insistira da se svi ministri maksimalno angažuju u svojim resorima, da daju maksimalni doprinos. Mislim da bi najbolje bilo da ova Vlada nastavi da radi i da tek tamo oko Nove godine osjetimo maksimum njenih rezuzltata.

Da li je u ovako zaoštrenim političkim prilikama moguće u parlamentu postići dogovor o izborima u pravosuđu?

Predsjednica Skupštine (Danijela Đurović) pokrenula je dijalog tim povodom. Svi predstavnici međunarodne zajednice insistiraju na tome. Osnovno pitanje u razgovorima s njima je – zašto se to ne završava. Dijalog nam je svima potreban, i on može dati doprinos da biramo sudije Ustavnog suda, članove Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca. U Skupštini su obavljena ispitivanja 33 vrsna pravnika, kandidata za Sudski savjet, koji su ozbiljnih ljudi i koji su obavljali važne funkcije. Ne može se pogriješiti koja god se četvorica, od ta 33 imena, izaberu. Ispitani su i kandidati za sudije Ustavnog suda… Tako da, ne da bi moglo da se rješava ovo pitanje, nego bi se moralo i trebalo. To je nešto što stoji pred nama.

Stvara se atmosfera da se policiji ne dozvoli da obavlja posao

Kako, kao čovjek s radnim iskustvom u bezbjednosnom sektoru, gledate na sukobe građana i policije tokom proslave Dana državnosti u Nikšiću, u kojima je povrijeđeno više osoba?

Mislim, lično, da sve to što se dešava polazi iz centra – neko diriguje i namjerno to radi, stvarajući nestabilnost u Crnoj Gori. Osjećam da je sve to vještački proizvedeno, a šta to znači za Crnu Goru – zaista je bespotrebno pričati. Moramo svi zajedno učiniti sve da se spuste strasti. Ko su ljudi koji izazivaju, a ko su ljudi s druge strane – braća, drugovi, kumovi, prijatelji, mala Crna Gora… Iz jednog takvog sukoba može, ne daj Bože, da izađe nešto što zaista niko u Crnoj Gori ne bi želio. Apelujem na sve da stavimo tačku na takvo ponašanje i izazivanje nereda.

Foto: Svetlana Mandić

Tužilaštvo treba da izvede pred sud sve koji su bili akteri dešavanja u Nikšiću. Ima jedna druga stvar – možemo da kritikujemo policiju zbog ovoga ili onoga, ali ona mora da radi svoj posao. Čini mi se da se u Crnoj Gori stvara atmosfera da se policiji ne dozvoli da radi svoj posao. Za to sam da po nekim pitanjima i zabranimo neke skupove, ako policija ima procjene da mogu da izazovu ono što su izazvali ovi u Nikšiću ili ono što se zapravo dešavalo na Cetinju.

Dogovoreno da preuzmem Odbor za bezbjednost

”Vijesti” su početkom mjeseca objavile da ćete biti novi predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, ali vi tu informaciju tada niste željeli ni da potvrdite, ni da demantujete. Da li preuzimate tu poziciju?

Na sastanku trenutne parlamentarne većine dogovoreno je da preuzmem funkciju predsjednika Odbora za bezbjednost. Nisam na tome previše insistirao, a jeste moja partija. Da li će se sad opet mijenati većina i dogovori – to je stvar svega što slijedi. To pitanje je završeno u zajedničkom dogovora šefova poslaničkih klubova trenutne većine. Možda će to danas biti jedna od tema na Kolegijumu predsjednice Skupštine.

POLITIKA

Milatović: Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na Češku i Slovačku

Predsjednik Crne Gore je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države

Jakov Milatović, Foto: Luka Zeković

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na odnose Češke i Slovačke. On je to istakao odgovarajući na pitanja tokom predavanja na prestižnom Karlovom univerzitetu u Pragu.

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Milatović je izrazio optimizam u pogledu budućnosti odnosa dvije države, podsjećajući na istorijsku, društvenu i porodičnu povezanost njihovih građana, saopštio je kabinet predsjednika države.

Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja u Srbiji, predsjednik Crne Gore je istakao da je Studentska lista dobila snažan legitimitet građana Srbije da vodi zemlju.

On je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države.

Milatović je ponovio i podršku evropskoj perspektivi Srbije, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana, ističući značaj njihovog napretka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Satler: Članstvo Crne Gore u EU nadohvat ruke

„Naš napredak vraća povjerenje u politiku proširenja“, kazao je Spajić

foto: Risto Božović

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler istakao je na konferenciji za novinare u Evropskoj kući da je danas dan za pamćenje u politici proširenja EU. Članstvo Crne Gore u EU je nadohvat ruke.

Kako je istakao Satler, ovo je izvještaj na koji je Crna Gora čekala i za koji je radila dugi niz godina.

„On predstavlja veliki korak naprijed na evropskom putu Crne Gore i šalje jasnu poruku: članstvo u Evropskoj uniji je nadohvat ruke. Ne govorimo više o Crnoj Gori koja teži članstvu u Evropskoj uniji, već o zemlji koja se priprema da postane njena članica. Od novembra prošle godine, Crna Gora je privremeno zatvorila četrnaest pregovaračkih poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao dvadeset jedan. Već do kraja ove nedjelje taj broj može porasti na dvadeset dva. Riječ je o izuzetno brzom napretku, i to ne samo po današnjim standardima. Kao što znate, izvještaj ocjenjuje dva glavna paramentra: ukupni nivo spremnosti zemlje da preuzme obaveze članstva u Evropskoj uniji i napredak ostvaren u prethodnoj godini. Crna Gora je zablježila izuzetne rezultate u oba ova aspekta, što svjedoči o ogromnom poslu koji je obavljen, naročito tokom protekle godine, uključujući i angažman bez presedana tokom ljeta. Iskreno čestitam svima koji su doprinijeli ovim rezultatima“, kazao je Satler.

Čestitao je svima koji su doprinijeli ostvarenim rezultatima, upućujući priznanje i vlasti i opoziciji, ali i naglašavajući značaj uloge civilnog društva.

„Ovogodišnji Paket proširenja je poseban i iz još jednog razloga. Evropska komisija je prvi put predstavila jasnu mapu puta za četiri najnaprednije države kandidatkinje, precizirajući šta svaka od njih još treba da uradi kako bi bila spremna za članstvo u EU. Za Crnu Goru, ta mapa puta je izuzetno kratka. Suština je sljedeća: ukoliko se preostale reforme sprovedu na vrijeme, Crna Gora je na dobrom putu da do kraja ove godine zatvori pregovore o pristupanju EU, a da do juna 2027. potpiše Ugovor o pristupanju. Ono što očekujemo od Crne Gore, jeste da zadržite isti fokus koji ste imali tokom protekle godine, posebno kada je riječ o vladavini prava i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To podrazumijeva i završetak preostalih imenovanja i usvajanje još dva ustavna amandmana, uz očuvanje dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom“, zaključio je Satler.

On je naglasio da se i EU priprema za Crnu Goru. Savjet je osnovao Ad hoc radnu grupu za Ugovor o pristupanju, a rad na izradi njegovog teksta već je u toku. Komisija je takođe usvojila finansijski paket, što predstavlja još jednu važnu prekretnicu.

„Crna Gora se približava završnici, a Komisija je nedavno usvojila Komunikaciju „Priprema za širu Evropu“. Sve ovo ukazuje na isto: proširenje više nije samo ambicija. Ono postaje stvarnost – a EU se za to priprema.

Usvojen je i finansijski paket. Crna Gora je, ističe, sprovela 90 odsto predviđenih reformi i do sada je primila 89 miliona eura od ukupno opredijeljenih 383 miliona, a slijede i dodatna sredstva.

„Sada razgovaramo i o bonus sredstvima budući da je Crna Gora na prvom mjestu za korišćenje sredstava“, naglasio je Satler.

Izvještaj još jednom ističe posvećenost crnogorskih vlasti cilju, a kako je kazao, ukratko u svim pregovaračkim poglavljima izvještaj konstatuje jako pozitivne pomake prethodne godine. Ovo je najvjerovatnije posljednji izvještaj i pokazuje jasan poziv da se ostale reforme sprovedu – ustavne izmjene i imenovanja.

Premijer Milojko Spajić naglasio je da uloženi napori nijesu djelo jednog čovjeka, već čitavog tima na čelu sa Maidom Gorčević. Istakao je da su svi članovi tima naporno radili, bez dana odmora, te da je ostvareni rezultat plod njihovog zajedničkog angažmana.

„Danas govorimo o izvještaju koji je upravo oznaka ciljne linije puta kojim koračamo od 2012. godine, zato što je ovo, uvjeren sam, posljednji izvještaj koji će Crna Gora dobiti kao država kandidat. To je izvještaj koji jasno potvrđuje da smo ostvarili ubjedljivo najveći napredak do sada. Preuzeli smo odgovornost da pokažemo da država ima snagu i sposobnost da ostvari jednu ambiciju da postane članica do 2028. Današnji paket proširenja donosi snažnu potvrdu da smo na tom putu i uspjeli. Evropska komisija podržala je ambiciju Crne Gore da sva pregovaračka poglavlja zatvori do kraja 2026. godine, rad na ugovoru o pristupanju završi na proljeće 2027. godine, a potpiše ga u junu 2027. O tom planu odlučivaće, naravno, države članice. Ali danas imamo važnu potvrdu da su Crna Gora i Evropska komisija saglasne kojim rokovima možemo završiti posao. To daje dodatni kredibilitet našem cilju i novu snagu naporima da to sve i ostvarimo,” poručio je Spajić.

Kako je dodao, okupili smo institucije oko zajedničkog cilja i pokazali da Crna Gora ima kapaciteta da ostvari ono što se od nje traži.

„Ispunili smo završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima. Uspjeh u poglavljima 23 i 24 potvrda je da Crna Gora može da sprovede reforme. Politički značaj ovih ocjena je ogroman, a naš napredak vraća povjerenje u politiku proširenja kao politiku koja donosi rezultate kada se obaveze ispunjavaju po meritokratskom principu“, kazao je Spajić.

Premijer napominje da u određenim poljima mora se učiniti još više.

“Usvojeni zakoni moraju dosljedno da se primjenjuju. Institucije moraju biti nezavisne i sposobne da zaštite svakog njenog građanina. Borba protiv korupciji i organizovanog kriminala mora imati trajan učinak bez obzira ko je na vlasti. Zato podržavam sve zaštitne mehanizme koji će osigurati da reforme budu održive i da se preuzete obaveze poštuju do kraja. Građani imaju pravo da očekuju da napredak koji danas ostvarujemo ostane trajno dostignuće ove države. U narednim danima, do zatvaranja pristupnih pregovora, prioritet će biti postizanje dogovora o finansijskom paketu i institucionalnim aranžmanima sa EU, a nakon što zaključimo pregovarački proces do stupanja u članstvo, Crna Gora će imati status aktivnog posmatrača u tijelima EU,” saopštio je on.

Spajić: Iz EK ukazano na moguće rizike od Euro modela, kojih smo svjesni

Na pitanje novinara da prokomentariše izvještaj EK gdje traže detaljnu analizu Euromodela, Spajić je odgovorio da nigdje nije napisano da će model ugroziti javne finansije.

„Ukazano je na moguće rizike i to je bilo i kada smo imali Evropu sad 1 i 2. Mi smo tih rizika svjesni i mjerama koje smo predstavili saniramo te rizike i ulazimo u hrabre reforme. Pokazali smo dva puta do sada da radimo na jakim reformama koje građani mogu da osjete“, naveo je Spajić.

Satler je odgovarajući na pitanje koliko presuda očekuju za kriminal i korupciju kazao da brojke nijesu bitne već da vide trend rasta.

„Pozitivno je to što konačno imamo popunjen sastav sudija Ustavnog suda. Ipak, nije sve idealno. Želimo da vidimo više presuda za korupciju na visokom nivou. Ne govorimo o brojkama, jer to nije način na koji radimo, ali želimo da vidimo trend njihovog rasta. Nijesmo zadovoljni trajanjem sudskih postupaka. Intenzivna komunikacija postoji između pravosudnih organa kako bi se postupci ubrzali, jer, ukoliko pravda ne stigne na vrijeme, to nije dobro. Do dana pristupanja bićemo uz vas i nastaviti da pratimo napredak“, poručio je Satler.

Kada je riječ o Euro modelu, drago mu je što vidi komunikaciju i angažman sa socijalnim partnerima.

„Ohrabrujem Vladu da nastavi takav pristup, kako u saradnji sa socijalnim partnerima, tako i sa međunarodnim partnerima. I dalje postoje određene nepoznanice i nemamo konačne brojke kada je riječ o finansijama, ali ohrabrujemo nastavak dijaloga i rada na ovom pitanju“, prokomentarisao je Satler.

Na pitanje novinara da li bi trebalo kontrole hibridnih uticaja proširiti i na državne institucije, a ne samo na medije, Spajić je odgovorio da se zalaže da se svaki kanal malignog uticaja provjeri do kraja.

Kako je kazao po svim izvještajima pominju se mediji kao glavni kanal geopoliotičkih stavova zemalja koji nemaju EU agendu, te da eventualne donacije državnim institucijama koje stižu iz drugih zemalja nijesu donacije rukovodiocima tih institucija već građanima i to ne bi stavljao u isti koš.

I Satler se složio da se svaki trag mora istražiti i podsjetio na nekoliko pokušaja miješanja, te da je apsolutno neophodno da se svi kanali malignog uticaja istraže.

„Tu smo da pomognemo“, poručio je Satler.

Odgovarajući na kritike na račun Euromodela i bojazan kako će uticati na ekonomiju države, Spajić je podsjetio na upozorenja koja su dobijali i na programe Evropa 1 i 2, pa se nijesu ostvarila.

„Imali smo smanjenje deficita i duga po BDP-u i uz Irsku u istoriji Evrope bili jedini koji su to uspjeli. Mi nismo kao Irska restrukturirali dug, ali smo uspjeli da ga smanjimo i imali smo inflaciju u liniji evropske“, naglasio je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Spajić: Novo vrijeme u odnosima Crne Gore i Srbije, radujemo se porukama pobjednika Studentske liste

„Mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić

Crna Gora je spremna da sa novom vlašću u Srbiji gradi odnose kakve građani dvije države zaslužuju, poručio je premijer Milojko Spajić tokom današnjeg Premijerskog sata, navodeći da je došlo novo vrijeme za odnose Podgorice i Beograda.

Istakao je da Crna Gora treba da ulaže velike napore u izgradnju što boljih odnosa sa državama regiona.

„Što se tiče Srbije, od početka mandata ove Vlade bili smo spremni da sarađujemo sa Srbijom na najvišem nivou. Nažalost, nijesmo imali priliku da to uradimo i radujemo se izjavama koje čujemo od Studentske liste, od pobjednika, da je došlo novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije. I mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije