BALKAN I SVIJET
Izrael napao Iran: Priključila se i Amerika
Teheran najavljuje „razornu“ odmazdu

Izrael je saopštio da je pokrenuo „preventivni napad“ na Iran, gurajući Bliski istok u obnovljenu vojnu konfrontaciju i dodatno umanjujući nade za diplomatsko rješenje Teheranovog dugotrajnog nuklearnog spora sa Zapadom.
Jedan američki zvaničnik za Rojters je rekao da su SAD pokrenule napade na Iran iz vazduha i sa mora.
Teheran se priprema za odmazdu, a odgovor će biti razoran, rekao je iranski zvaničnik za Rojters.
Izvor je rekao Rojtersu da iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, nije u Teheranu i da je prebačen na sigurnu lokaciju.
Napad, koji dolazi nakon što su Izrael i Iran u junu vodili dvanaestodnevni vazdušni rat, uslijedio je poslije ponovljenih američko-izraelskih upozorenja da će ponovo udariti ako Iran nastavi sa svojim nuklearnim i programima balističkih projektila.
„Država Izrael je pokrenula preventivni napad na Iran kako bi uklonila prijetnje po Državu Izrael“, rekao je ministar odbrane Izrael Kac.
Izraelski zvaničnik iz sektora odbrane rekao je da je operacija planirana mjesecima u koordinaciji s Vašingtonom, te da je datum pokretanja odlučen prije nekoliko sedmica, prenosi Rojters.
U Teheranu su se u subotu čule eksplozije, javili su iranski mediji, a sirene su se oglasile širom Izraela oko 08:15 po lokalnom vremenu, u onome što je vojska opisala kao preventivno upozorenje kako bi se javnost pripremila za mogućnost dolaska raketnog udara.
Izraelska vojska je najavila zatvaranje škola i radnih mjesta, uz izuzetke za ključne sektore, kao i zabranu letjenja u javnom vazdušnom prostoru. Izrael je zatvorio svoj vazdušni prostor za civilne letove, a uprava aerodroma zatražila je od građana da ne idu ni na jedan od aerodroma u zemlji.
SAD i Iran obnovili su pregovore u februaru u pokušaju da se decenijski spor riješi diplomatijom i izbjegne prijetnja vojnog sukoba koji bi mogao destabilizovati region.
Izrael je, međutim, insistirao da svaki američki dogovor s Iranom mora uključiti demontiranje Teheranove nuklearne infrastrukture, a ne samo obustavljanje procesa obogaćivanja, te je lobirao kod Vašingtona da se u razgovore uključe i ograničenja iranskog raketnog programa.
Iran je saopštio da je spreman da razgovara o ograničenjima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali je isključio povezivanje tog pitanja s projektilima.
Teheran je takođe poručio da će se braniti od svakog napada.
Upozorio je susjedne zemlje koje ugošćuju američke trupe da će uzvratiti na američke baze ako Vašington napadne Iran.
U junu prošle godine su se SAD pridružile izraelskoj vojnoj kampanji protiv iranskih nuklearnih postrojenja, u najdirektnijoj američkoj vojnoj akciji ikada protiv Islamske Republike.
Teheran je tada uzvratio lansiranjem projektila ka američkoj vazduhoplovnoj bazi Al Udeid u Kataru, najvećoj na Bliskom istoku.
Zapadne sile upozorile su da iranski projekat balističkih projektila ugrožava regionalnu stabilnost i da bi, ako se razvije, mogao poslužiti za isporuku nuklearnog oružja. Teheran negira da teži atomskim bombama.
BALKAN I SVIJET
Barselona uklanja asfalt kako bi grad učinila prijatnijim za život
Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja

Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posljedicama klimatskih promena.
Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.
Jedan od najpoznatijih primjera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.
Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umjesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promjene.
Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvijek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mjesto.
BALKAN I SVIJET
Amerikanka koja je dobila otkaz jer je odbila da primi vakcinu protiv kovida tužila poslodavca i dobila 12,7 miliona dolara
Lisa Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan

Amerikanka Lisa Domski dobila je otkaz nakon što je odbila da primi vakcinu protiv COVID-19, ali je nakon višegodišnje pravne borbe ostvarila značajnu pobjedu na sudu.
Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan. Kada je kompanija uvela obaveznu vakcinaciju zaposlenih, zatražila je vjersko izuzeće, navodeći da joj vjerska uvjerenja ne dozvoljavaju da primi vakcinu. Kompanija je njen zahtjev odbila, a početkom 2022. godine uručila joj je otkaz.
Nakon toga pokrenula je sudski postupak protiv poslodavca, tvrdeći da je bila diskriminisana zbog svojih vjerskih uvjerenja. Porota je presudila u njenu korist i dodijelila joj oko 12,7 miliona dolara odštete.
Od ukupnog iznosa, čak 10 miliona dolara odnosi se na kaznenu odštetu, dok ostatak obuhvata naknadu za izgubljenu zaradu, pretrpljeni emocionalni stres i druge troškove povezane sa slučajem.
Sud je zaključio da njen zahtjev za vjersko izuzeće nije bio adekvatno razmotren i da je kompanija izvršila diskriminaciju na osnovu vjerskih uvjerenja.
Međutim, slučaj još nije pravosnažno okončan. Kompanija Blue Cross Blue Shield of Michigan najavila je da će preduzeti dalje pravne korake, zbog čega konačan ishod postupka, kao i visina dosuđene odštete, još mogu biti promijenjeni.
BALKAN I SVIJET
Vučić o zabrani ulaska Vučićevića: Možda ćemo morati da pristupimo recipročnim mjerama prema Crnoj Gori
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zabrana ulaska u Crnu Goru glavnom uredniku Informera Draganu Vučićeviću “velika greška” zbog koje će Srbija susjednoj državi možda morati da uvede recipročne mjere.
Vučić je tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, koji mediji nazivaju i “prvi 5G auto-put”, rekao da su dobili informaciju od bezbjednosnih službi da je Vučićević nepoželjan u Crnoj Gori, da još rade na potvrđivanju te informacije, a da je on “uvijek štitio one koji su najgnusnije govorili o njemu”, misleći tu na glumca Sergeja Trifunovića.
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić.
On je dodao i da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, a na pitanje kako će birati kome će biti uvedene te recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”, a onda vikendima “obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi”.
EKONOMIJA1 дан ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura









