Connect with us

POLITIKA

"VJERUJEM DA NIJE SMAK SVIJETA AKO NEKO BUDE ILI NE BUDE MINISTAR"

Joković: Nisam pregovarao tajno i samo za sebe, učinio sam sve što je moguće da dobijemo i Ministarstvo zdravlja

Iako tvrdi da između njega i potpredsjednika SNP-a i ministra zdravlja Dragoslava Šćekića nije bilo nesuglasica i da imaju korektan odnos, indirektno je potvrdio spekulacije da je bilo sporenja o paketu koji bi trebalo da pripadne toj partiji u novoj vladi

Svaku vladu je teško stvoriti: Joković, Foto: Boris Pejović

Nisam pregovarao o vlasti za sebe već za partiju, i pokušao sam da učinim sve da dobijemo i resor zdravlja, u kome smo ostvarili dobre rezultate.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao potpredsjednik Vlade i lider Socijalističke narodne partije (SNP), Vladimir Joković.

Iako tvrdi da između njega i potpredsjednika SNP-a i ministra zdravlja Dragoslava Šćekića nije bilo nesuglasica i da imaju korektan odnos, indirektno je potvrdio spekulacije da je bilo sporenja o paketu koji bi trebalo da pripadne toj partiji u novoj vladi.

“To je apsolutno netačno – da sam pregovarao o vlasti samo za sebe… Razumijem da bi jako dobro bilo za SNP da je Ministarstvo zdravlja ostalo SNP-u, jer su napravljeni dobri rezultati, koji će tek doći na vidjelo kad se završe projekti i ideje koje su uvedene. Vjerujem da nije smak svijeta ako neko u nekom trenutku bude ili ne bude ministar. Bili su i neki drugi, pa nijesu… Ja sam pregovarao za interes SNP-a… Učinili smo sve što je moguće da dobijemo ono gdje je SNP dao snažan pečat za uspjeh… Rezultati pregovora su takvi”.

Četiri mjeseca nakon izbora, dogovoreno je formiranje vlade koju bi trebalo da čini vaša stranka, Pokret Evropa sad (PES), Demokrate, Albanski forum i Albanska alijansa. Njih će, kako je planirano, iz parlamenta podržavati savez Za budućnost Crne Gore, koji bi, prema koalicionom sporazumu, trebalo da uđe u izvršnu vlast do kraja 2024. Da li je borba za fotelje ključni razlog što se ovoliko dugo pregovaralo o vlasti, i jeste li, na kraju, zadovoljni dogovorenim modelom?

Svaku vladu je teško stvoriti, a pogotovo onu koja se posve nanovo stvara i u koju ulaze neki subjekti koji ranije nijesu bili na političkoj sceni, kao što je PES, koji je sad dominantna politička snaga. Znamo da je i kad su bile vlade kontinuiteta – DPS-a (Demokratska partija socijalista), partija nacionalnih manjina i SDP-a (Socijaldemokratska partija), formiranje vlasti i te kako trajalo. Zadovoljan sam što je formirana nova vlada i što je ona izraz slobodne volje građana, jer su se oni prvi put slobodno izjasnili – znamo dobro kako je bilo 2020. i kakvi su bili pritisci DPS-a i njegove mašinerije.

foto: BORIS PEJOVIC

Nije ovo samo pitanje fotelja i toga ko će biti u kojoj. Nekoliko puta sam rekao: ako bi neko mogao da radi bolje u resorima koje je SNP pokrivao – da mu ih damo. Jer mi radimo u interesu građana, a ne u sopstvenom interesu. Suština je da Crna Gora formiranjem nove vlade pokazuje da zajedno u njoj mogu da budu oni koji su bili na suprotnim političkim polovima. Vjerujem da će vlada trajati četiri godine i da će isporučiti dobre rezultate.

Kažete da ste zadovoljni što je dogovorena vlada, ali da li ste zadovoljni dijelom “kolača” koji treba da pripadne SNP-u? Prema sporazumu, trebalo bi da dobijete resore poljoprivrede, te sporta i mladih. Da li ste tražili više od toga?

U svakim pregovorima svi traže više, i to je sasvim prirodno… Da li smo zadovoljni? Moramo imati u vidu našu snagu i zastupljenost u parlamentu. Shodno snazi u parlamentu, onome što SNP znači na političkoj sceni i onome što je SNP dao toj sceni – u ovom trenutku smatramo da je to (dva resora – prim. aut) realnost. Da li je moglo više, da se možda napravi kontinuitet u resorima u kojima je SNP dao odlične rezultate, pa da tu ostane naš kadar – oko toga smo najviše pregovarali.

Govorite o Ministarstvu zdravlja?

Pa o Ministarstvu zdravlja. Tu su napravljeni dobri rezultati, snažan investicioni zamah i projekti koji tek treba da budu realizovani. Kreiralo ih je i osmislilo ovo ministarstvo, sa sadašnjim ministrom Šćekićem.

Kad realno pogledamo, možda smo mogli malo više da dobijemo. Ali da nijesmo, na kraju, shvatili ukupnu poziciju i specifičnosti nove vlade, ne bismo ni potpisali da budemo njen dio.

Da li je izvjesno da ćete ostati na poziciji ministra poljoprivrede, pošto se uveliko govori o tome?

U partiji još nijesmo razgovarali o tome ko će ostati na kojim pozicijama. Da je Bošnjačka stranka (BS) ostala unutra, ne bismo dobili ni Ministarstvo poljoprivrede, koje je bilo pripalo toj partiji. Odustajanjem BS-a, mandatar nam je dao to ministarstvo.

foto: BORIS PEJOVIC

Za nas je važno da Ministarstvo poljoprivrede napravi dobre rezultate, a vjerujem da smo napravili odlične rezultate, i to poljoprivredni proizvođači dobro znaju. Predsjedništvo SNP-a će još jednom zasjedati, napraviti analizu, predložiti Glavnom odboru kandidate za ministre, a on će odlučiti.

Vidite li sebe na poziciji ministra poljoprivrede i u novoj vladi?

Najmanji problem sam ja. Vidjećemo šta će partija odlučiti. Nikakav problem neće biti – bio u vladi ja ili neko drugi.

A da li su problem neki drugi, pošto se spekuliše da su pojedini visoki funkcioneri SNP-a, poput g. Šćekića, nezadovoljni paketom koji je partija dobila, i da Vas navodno optužuju da ste pregovarali samo za sebe?

To je apsolutno netačno – da sam pregovarao o vlasti samo za sebe. Uvijek kad se pregovaralo o raspodjeli vlasti, kad se razgovaralo o SNP-u, neko je bio sa mnom. Kad se razgovaralo o nekim drugim stvarima, kad je g. Milojko Spajić želio neke konsultacije, onda smo se, po njegovom predlogu, sastajali ja i on zajedno. Uvijek kad sam imao sastanke, informisao sam svoje najbliže saradnike – da imamo sastanak, da je to i to tema, da smo napravili korak unazad, korak naprijed.

Da sam pregovarao samo za sebe potpuno je netečno, jer sam već rekao da ne bismo dobili Ministarstvo poljoprivrede jer je bilo dato BS-u. Razumijem da bi jako dobro bilo za SNP da je Ministarstvo zdravlja ostalo SNP-u, jer su napravljeni dobri rezultati, koji će tek doći na vidjelo kad se završe projekt i ideje koje su uvedene. Vjerujem da nije smak svijeta ako neko u nekom trenutku bude ili ne bude ministar. Bili su i neki drugi, pa nijesu.

foto: BORIS PEJOVIC

Ima mjesta u SNP-u koliko god ko hoće, i pozicija koje će biti zadovoljavajuće za sve istaknute članove i one koji najviše mogu da doprinesu takvim pozicijama. Ja sam pregovarao za interes SNP-a. Učinili smo sve što je moguće da dobijemo ono gdje je SNP dao snažan pečat za uspjeh. Rezultati pregovora su takvi. Ponavljam: nikad, kad se pregovaralo o SNP-u, nisam išao sam, uvijek sam zvao nekog od mojih saradnika iz partije.

Ovim indirektno potvrđujete da je bilo nesuglasica s g. Šćekićem. U kakvim ste inače odnosima s njim?

U sasvim korektnim odnosima. Nikakvih nesuglasica po tim pitanjima nije bilo.

U nastavku razgovora ćemo detaljnije o odnosima u SNP-u, a sad mi kažite da li su pritisci sa strane jedan od razloga što se nova vlast pravila ovoliko dugo?

Previše naglaska se daje tim pritiscima sa strane. Naravno, svi globalni igrači koji su prisutni na ovom prostoru imali su neke svoje interese. Govorilo se, šta će nam izbori ako neko može da nam odredi ko će biti u vladi. Pa evo, formirana je vlada, dogovorom unutra, bez nekih pritisaka sa strane. Ako ih je bilo, oni su bili u smislu – voljeli bismo da je to – to, mogao bi biti problem zbog toga i toga. U mojoj komunikaciji sa svim relevantnim predstavnicima velikih država bilo je – vi birate vladu, vi je izaberite, nemamo ništa protiv toga.

Dakle, Vas niko nije pritiskao i davao vam neke sugestije tim povodom?

Mislim da bi to bio najuzaludniji posao za bilo koga.

Šta je onda bio razlog Vaše posjete Beogradu krajem avgusta i susret s ministrom spoljnih poslova Srbije Ivicom Dačićem? Da li je to imalo veze sa formiranjem vlade?

Mi imamo prijateljske odnose. Naše partije su dugo godina bile, a i sad su, prijateljske. Imam građanski i korektan odnos s Ivicom Dačićem, predsjednikom SPS-a (Socijalistička partija Srbije). Sastao sam se s njim i najmanje je bilo razgovora o formiranju vlade. Ivica se apsolutno i ne bavi Crnom Gorom, niti mu je to neki prioritet. On je ministar inostranih poslova Srbije.

Mi političari smo vidljivi, neko nas vidi na aerodromu i onda – pošao je zbog toga i toga. Može li čovjek da ode privatno.

To je bila privatna posjeta?

Bila je privatna posjeta. Ja sam snosio troškove puta. Dakle, nije ni partijska posjeta. Otišao sam kod svog prijatelja.

Vlada je dogovorena, a koalicionim sporazumom predviđena je potpuna usaglašenost države sa spoljnom politikom EU, što znači nastavak sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Hoćete li poštovati sporazum, i kako ste Vi do sada glasali na Vladi o sankcijama?

Oni koji ne žele ništa dobro Crnoj Gori i oni koji žele da ona ostane zarobljena u podjelama, uvijek insistiraju na načemu što Crnoj Gori ne znači bog zna što. Niti će Rusija propasti zbog sankcija Crne Gore, niti će sankcije Crne Gore šta dobro donijeti Crnoj Gori. Crna Gora je članica NATO-a, to je fakat, Crna Gora želi da ide u EU, i Crna Gora se tokom trajanja 43. Vlade pridruživala preporukama EU. Dakle, to je nešto što je obaveza nas koji želimo da ona bude članica EU.

A jeste li Vi to podržavali na Vladi?

Prošla vlada je donijela to, a mi smo samo potvrđivali to što je donijeto.

Sporazumom je propisana i saradnja sa svim državama koje priznaje Crna Gora, što uključuje i Kosovo. Da li biste se, imajući to u vidu, sastali s ministrom poljoprivrede Kosova, razgovarali o saradnji, potpisali neki sporazum, otišli u službenu posjetu Prištini…?

Kad je u pitanju poljoprivreda, već sam se sastajao s ministrom poljoprivrede Kosova. To su bili zajednički sastanci ministara regiona povodom nekih važnih tema. Ako bi bilo interesa za Crnu Goru, ako bi ti sastanci donijeli dobro Crnoj Gori – uvijek dajem prednost onome što će biti dobro za građane. Nemam nikakav problem da se sastanem sa bilo kim. Rekao sam jednom u parlamentu da bih sa crnim đavolom otišao da se sastanem u najdublju jamu ako bih znao da ću nešto dobro napraviti Crnoj Gori. Da se razumijemo, ne upoređujem kolegu s Kosova s ovim, nego kažem da bih u interesu Crne Gore razgovarao sa svima. Pa i predsjednik Srbije se sastaje sa svojim kolegom i dogovaraju se o tome šta je moguće.

U sporazumu se pominje i suprotstavljanje praksi stranačkog zapošljavanja. Vaša nedavna izjava u vezi sa zaposlenjem jednog člana SNP-a u Ministarstvu poljoprivrede, da to nije partijsko zapošljavanje, nego “ispravljanje nepravde”, naišla je na žestoke reakcije javnosti. Hoćete li prestati sa tom praksom?

Ja sam sve radio po zakonu. Taj momak, da je bio u DPS-u, možda bi sad bio ministar poljoprivrede. A on nije mogao da dobije posao. Radio je u jednoj privatnoj firmi i ima svoju farmu. Uvidio sam, zbog njegovog iskustva iz te privatne firme i rada na porodičnom gazdinstvu, a ovdje je bio državni sekretar, da je pogodna ličnost, jako prepoznatljiv kod farmera i proizvođača. To ga je kvalifikovalo da bude tamo (direktor direktorata u Ministarstvu – prim. aut.), i vidjećete da će biti sjajni rezultati.

Kad dođu tri ili četiri kandidata, ministar odlučuje ko će mu biti najbolji saradnik. Može neko da ima genijalno znanje, a da u drugom smjeru bude posve neprihvatljiv. Šta da je bilo njih pet i da su svi imali isti broj bodova? Opet bi bilo partijsko zapošljavanje? Svi su prošli kvalifikacije, došli su na mjesto gdje se odlučuje, bilo je mnogo više prijavljenih, prošli su oni i ja sam primio, po mom ubjeđenju, možda sam i pogriješio, da se to ispraviti, najboljeg kandidata.

Nisam na vezi s Vučićem, imamo korektan odnos

U kakvim ste odnosima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, imajući u vidu da ste prije dvije i po godine potpisali peticiju za odbranu njegovog ugleda?

Što se tiče Aleksandra Vučića, uvijek govorim da je za nas najbolji predsjednik Srbije onaj koga Srbija izabere. Srbija je izabrala g. Vučića. Imamo jednu normalnu komunikaciju. S njim se ne čujem telefonom, ne srećemo se. Kad su neki prijemi, kad je otvaranje nekih značajnih investicionih projekata ili Dana državnosti Srbije, tu se vidimo. Odnosi su korektni, bez političkih uticaja i prevelike priče o politici.

SNP se i dalje pita, ali moramo urediti partiju

Zašto je, nekad moćni SNP, došao u situaciju da se bori za cenzus na prethodnim izborima, i vidite li Vašu odgovornost za to?

Kad sam došao na čelo SNP-a 2017, nijesmo imali nijednog poslanika. Podigli smo SNP, on je sad parlamentarna stranka, i učestvuje u vladi. Zašto je SNP padao, naravno, to su bile podjele.

Uprkos tome što smo na izborima učestvovali sa daleko najmanje sredstava, uprkos ispitivanjima agencija da ne možemo dobiti ni jedan odsto glasova, uprkos najnemoralnijem napuštanju SNP-a, uoči izbora, onih kojima je SNP sve dao, SNP je opstao i sad je faktor.

Da li ima moje odgovornosti – ima i moje i sviha nas koji smo tu. Sad ćemo pokrenuti ozbiljnu akciju unutar partije.

Znači li to da će biti promjena u rukovodstvu?

To ćemo da vidimo. Meni mandat traje do 2025. Ja sam uveo da se na čelu SNP-a može biti ukupno dva puta. Radovaću se kad dođe do te promjene, i vjerujem da će neko, ko dođe, naslijediti bolju, organizovaniju i moćniju partiju nego što sam je ja naslijedio 2017. Mi smo jedina partija koja je promijenila četiri predsjednika, a u Crnoj Gori ima partija koje imaju prvog i posljednjeg predsjednika. Mi već imamo četiri, i vrlo brzo ćemo imati petog.

Šta podrazumijeva unutarstranačka akcija koju najavljujete?

Moramo da se više okrenemo medijima i društvenim mrežama, gdje nismo zauzimali neko značajno mjesto, niti smo tome posvećivali puno pažnje. Reorganizujemo određene opštinske odbore, podižemo ih na viši nivo. Moramo da popunimo neka mjesta u Glavnom odboru, jer su neki ljudi otišli, odselili se… Dakle, moramo da uredimo partiju, da spremno dočeka sve buduće izazove.

DPS-u treba dozvoliti ulazak u popisne komisije

Dio partija odlučio je da bojkotuje predstojeći popis stanovništva jer smatra da ne postoje uslovi za njegovo održavanje. U kom slučaju bi trebalo razmišljati o odgađanju popisivanja?

Kakve veze ima jedna partija sa slobodnim izražavanjem građana na popisu?

Kad se DPS-u nudi ono što su oni nama dali kad su bili svemoćni, ne vidim zašto traže odgađanje i bojkot? Popis treba da se obavi. Zalažem se da se svakome dozvoli, pa i DPS-u, da imaju člana u svakoj popisnoj komisiji, da imaju članove tamo gdje se unose podaci. Zalažem se da svako ko se izjasni, ukucavanjem svog matičnog broja može da provjeri kako se izjasnio.

Ovo je, vjerovatno od 1945, prvi posve slobodni popis, gdje svaki građanin bez ikakve bojazni po bilo kom osnovu može da iskaže svoje uvjerenje. Ne radujem se najavama reklama ili uticaja nekoga, i mislim da to u nekoj mjeri vrijeđa građane, da će zbog nekog bilborda ili spota neko promijeniti naciju, vjeru, jezik.

Najiskrenije želimo da se popis obavi, ali da bude legitiman, i da ga priznaju svi.

Ostvarili smo sve obećano

Aktuelnoj vladi, u kojoj ste potpredsjednik i ministar, došao je kraj iako je srušena prije godinu i dva mjeseca. Kako gledate na njene učinke i šta mislite da je njen najvažniji rezultat?

Kad smo se mi u SNP-u odlučivali da uđemo u 43. Vladu, to je bio jeres. Rekli smo da hoćemo da potpišemo Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), da hoćemo da se napravi popis stanovništva, da hoćemo da se borimo protiv kriminala, da hoćemo da poboljšamo ekonomsku situaciju… Sve što smo rekli, sve smo ostvarili.

Potpisali smo Temeljni ugovor – ono što je od 1945. najvažnije za srpski narod i SPC u Crnoj Gori. Ponosim se time. Ponosim se i time što smo povećali plate i penzije, što smo se najmanje zadužili, ponosim se onim što je napravljeno u zdravstvu, sportu i poljoprivredi…

 

Slične teme:
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici

„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore

19.10.2026. 09:48

Autor

Izvor: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.

„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.

Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.

„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.

Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“

„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.


Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.

„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“

Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.

„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.

„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“

„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“

„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.


„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“


Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.

„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.

Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“

„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“

Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“

„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“

„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.

Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.

„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.

„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU

U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“

14.10.2026. 22:18

Autor

Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.

Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.

Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,

očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,

kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.

Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.

Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,

kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.

Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.

Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.

Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.

Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.

Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.

„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.

Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.

(MINA)

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Nije bilo većine za njegovu smjenu

Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik

13.10.2026. 18:19

Autor

Skupština Crne Gore tajnim glasanjem nije razriješila Andriju Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.

Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik.

Uručeno je i nađeno 80 glasačkih listića, od kojih važećih 78, a nevažećih dva.

Tokom glasanja Mandić je na mjestu na kojem sjedi zaokružio opciju na listiću, da bi kasnije kazao “Ja pogriješih, zaokružio sam ‘Za’”, a sekretar Skupštine Boban Stanišić mu je kazao: “Nijeste nego protiv. Protiv, vidio sam”.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije