POLITIKA
"VJERUJEM DA NIJE SMAK SVIJETA AKO NEKO BUDE ILI NE BUDE MINISTAR"
Joković: Nisam pregovarao tajno i samo za sebe, učinio sam sve što je moguće da dobijemo i Ministarstvo zdravlja
Iako tvrdi da između njega i potpredsjednika SNP-a i ministra zdravlja Dragoslava Šćekića nije bilo nesuglasica i da imaju korektan odnos, indirektno je potvrdio spekulacije da je bilo sporenja o paketu koji bi trebalo da pripadne toj partiji u novoj vladi

Nisam pregovarao o vlasti za sebe već za partiju, i pokušao sam da učinim sve da dobijemo i resor zdravlja, u kome smo ostvarili dobre rezultate.
To je u intervjuu “Vijestima” kazao potpredsjednik Vlade i lider Socijalističke narodne partije (SNP), Vladimir Joković.
Iako tvrdi da između njega i potpredsjednika SNP-a i ministra zdravlja Dragoslava Šćekića nije bilo nesuglasica i da imaju korektan odnos, indirektno je potvrdio spekulacije da je bilo sporenja o paketu koji bi trebalo da pripadne toj partiji u novoj vladi.
“To je apsolutno netačno – da sam pregovarao o vlasti samo za sebe… Razumijem da bi jako dobro bilo za SNP da je Ministarstvo zdravlja ostalo SNP-u, jer su napravljeni dobri rezultati, koji će tek doći na vidjelo kad se završe projekti i ideje koje su uvedene. Vjerujem da nije smak svijeta ako neko u nekom trenutku bude ili ne bude ministar. Bili su i neki drugi, pa nijesu… Ja sam pregovarao za interes SNP-a… Učinili smo sve što je moguće da dobijemo ono gdje je SNP dao snažan pečat za uspjeh… Rezultati pregovora su takvi”.
Četiri mjeseca nakon izbora, dogovoreno je formiranje vlade koju bi trebalo da čini vaša stranka, Pokret Evropa sad (PES), Demokrate, Albanski forum i Albanska alijansa. Njih će, kako je planirano, iz parlamenta podržavati savez Za budućnost Crne Gore, koji bi, prema koalicionom sporazumu, trebalo da uđe u izvršnu vlast do kraja 2024. Da li je borba za fotelje ključni razlog što se ovoliko dugo pregovaralo o vlasti, i jeste li, na kraju, zadovoljni dogovorenim modelom?
Svaku vladu je teško stvoriti, a pogotovo onu koja se posve nanovo stvara i u koju ulaze neki subjekti koji ranije nijesu bili na političkoj sceni, kao što je PES, koji je sad dominantna politička snaga. Znamo da je i kad su bile vlade kontinuiteta – DPS-a (Demokratska partija socijalista), partija nacionalnih manjina i SDP-a (Socijaldemokratska partija), formiranje vlasti i te kako trajalo. Zadovoljan sam što je formirana nova vlada i što je ona izraz slobodne volje građana, jer su se oni prvi put slobodno izjasnili – znamo dobro kako je bilo 2020. i kakvi su bili pritisci DPS-a i njegove mašinerije.

foto: BORIS PEJOVIC
Nije ovo samo pitanje fotelja i toga ko će biti u kojoj. Nekoliko puta sam rekao: ako bi neko mogao da radi bolje u resorima koje je SNP pokrivao – da mu ih damo. Jer mi radimo u interesu građana, a ne u sopstvenom interesu. Suština je da Crna Gora formiranjem nove vlade pokazuje da zajedno u njoj mogu da budu oni koji su bili na suprotnim političkim polovima. Vjerujem da će vlada trajati četiri godine i da će isporučiti dobre rezultate.
Kažete da ste zadovoljni što je dogovorena vlada, ali da li ste zadovoljni dijelom “kolača” koji treba da pripadne SNP-u? Prema sporazumu, trebalo bi da dobijete resore poljoprivrede, te sporta i mladih. Da li ste tražili više od toga?
U svakim pregovorima svi traže više, i to je sasvim prirodno… Da li smo zadovoljni? Moramo imati u vidu našu snagu i zastupljenost u parlamentu. Shodno snazi u parlamentu, onome što SNP znači na političkoj sceni i onome što je SNP dao toj sceni – u ovom trenutku smatramo da je to (dva resora – prim. aut) realnost. Da li je moglo više, da se možda napravi kontinuitet u resorima u kojima je SNP dao odlične rezultate, pa da tu ostane naš kadar – oko toga smo najviše pregovarali.
Govorite o Ministarstvu zdravlja?
Pa o Ministarstvu zdravlja. Tu su napravljeni dobri rezultati, snažan investicioni zamah i projekti koji tek treba da budu realizovani. Kreiralo ih je i osmislilo ovo ministarstvo, sa sadašnjim ministrom Šćekićem.
Kad realno pogledamo, možda smo mogli malo više da dobijemo. Ali da nijesmo, na kraju, shvatili ukupnu poziciju i specifičnosti nove vlade, ne bismo ni potpisali da budemo njen dio.
Da li je izvjesno da ćete ostati na poziciji ministra poljoprivrede, pošto se uveliko govori o tome?
U partiji još nijesmo razgovarali o tome ko će ostati na kojim pozicijama. Da je Bošnjačka stranka (BS) ostala unutra, ne bismo dobili ni Ministarstvo poljoprivrede, koje je bilo pripalo toj partiji. Odustajanjem BS-a, mandatar nam je dao to ministarstvo.

foto: BORIS PEJOVIC
Za nas je važno da Ministarstvo poljoprivrede napravi dobre rezultate, a vjerujem da smo napravili odlične rezultate, i to poljoprivredni proizvođači dobro znaju. Predsjedništvo SNP-a će još jednom zasjedati, napraviti analizu, predložiti Glavnom odboru kandidate za ministre, a on će odlučiti.
Vidite li sebe na poziciji ministra poljoprivrede i u novoj vladi?
Najmanji problem sam ja. Vidjećemo šta će partija odlučiti. Nikakav problem neće biti – bio u vladi ja ili neko drugi.
A da li su problem neki drugi, pošto se spekuliše da su pojedini visoki funkcioneri SNP-a, poput g. Šćekića, nezadovoljni paketom koji je partija dobila, i da Vas navodno optužuju da ste pregovarali samo za sebe?
To je apsolutno netačno – da sam pregovarao o vlasti samo za sebe. Uvijek kad se pregovaralo o raspodjeli vlasti, kad se razgovaralo o SNP-u, neko je bio sa mnom. Kad se razgovaralo o nekim drugim stvarima, kad je g. Milojko Spajić želio neke konsultacije, onda smo se, po njegovom predlogu, sastajali ja i on zajedno. Uvijek kad sam imao sastanke, informisao sam svoje najbliže saradnike – da imamo sastanak, da je to i to tema, da smo napravili korak unazad, korak naprijed.
Da sam pregovarao samo za sebe potpuno je netečno, jer sam već rekao da ne bismo dobili Ministarstvo poljoprivrede jer je bilo dato BS-u. Razumijem da bi jako dobro bilo za SNP da je Ministarstvo zdravlja ostalo SNP-u, jer su napravljeni dobri rezultati, koji će tek doći na vidjelo kad se završe projekt i ideje koje su uvedene. Vjerujem da nije smak svijeta ako neko u nekom trenutku bude ili ne bude ministar. Bili su i neki drugi, pa nijesu.

foto: BORIS PEJOVIC
Ima mjesta u SNP-u koliko god ko hoće, i pozicija koje će biti zadovoljavajuće za sve istaknute članove i one koji najviše mogu da doprinesu takvim pozicijama. Ja sam pregovarao za interes SNP-a. Učinili smo sve što je moguće da dobijemo ono gdje je SNP dao snažan pečat za uspjeh. Rezultati pregovora su takvi. Ponavljam: nikad, kad se pregovaralo o SNP-u, nisam išao sam, uvijek sam zvao nekog od mojih saradnika iz partije.
Ovim indirektno potvrđujete da je bilo nesuglasica s g. Šćekićem. U kakvim ste inače odnosima s njim?
U sasvim korektnim odnosima. Nikakvih nesuglasica po tim pitanjima nije bilo.
U nastavku razgovora ćemo detaljnije o odnosima u SNP-u, a sad mi kažite da li su pritisci sa strane jedan od razloga što se nova vlast pravila ovoliko dugo?
Previše naglaska se daje tim pritiscima sa strane. Naravno, svi globalni igrači koji su prisutni na ovom prostoru imali su neke svoje interese. Govorilo se, šta će nam izbori ako neko može da nam odredi ko će biti u vladi. Pa evo, formirana je vlada, dogovorom unutra, bez nekih pritisaka sa strane. Ako ih je bilo, oni su bili u smislu – voljeli bismo da je to – to, mogao bi biti problem zbog toga i toga. U mojoj komunikaciji sa svim relevantnim predstavnicima velikih država bilo je – vi birate vladu, vi je izaberite, nemamo ništa protiv toga.
Dakle, Vas niko nije pritiskao i davao vam neke sugestije tim povodom?
Mislim da bi to bio najuzaludniji posao za bilo koga.
Šta je onda bio razlog Vaše posjete Beogradu krajem avgusta i susret s ministrom spoljnih poslova Srbije Ivicom Dačićem? Da li je to imalo veze sa formiranjem vlade?
Mi imamo prijateljske odnose. Naše partije su dugo godina bile, a i sad su, prijateljske. Imam građanski i korektan odnos s Ivicom Dačićem, predsjednikom SPS-a (Socijalistička partija Srbije). Sastao sam se s njim i najmanje je bilo razgovora o formiranju vlade. Ivica se apsolutno i ne bavi Crnom Gorom, niti mu je to neki prioritet. On je ministar inostranih poslova Srbije.
Mi političari smo vidljivi, neko nas vidi na aerodromu i onda – pošao je zbog toga i toga. Može li čovjek da ode privatno.
To je bila privatna posjeta?
Bila je privatna posjeta. Ja sam snosio troškove puta. Dakle, nije ni partijska posjeta. Otišao sam kod svog prijatelja.
Vlada je dogovorena, a koalicionim sporazumom predviđena je potpuna usaglašenost države sa spoljnom politikom EU, što znači nastavak sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Hoćete li poštovati sporazum, i kako ste Vi do sada glasali na Vladi o sankcijama?
Oni koji ne žele ništa dobro Crnoj Gori i oni koji žele da ona ostane zarobljena u podjelama, uvijek insistiraju na načemu što Crnoj Gori ne znači bog zna što. Niti će Rusija propasti zbog sankcija Crne Gore, niti će sankcije Crne Gore šta dobro donijeti Crnoj Gori. Crna Gora je članica NATO-a, to je fakat, Crna Gora želi da ide u EU, i Crna Gora se tokom trajanja 43. Vlade pridruživala preporukama EU. Dakle, to je nešto što je obaveza nas koji želimo da ona bude članica EU.
A jeste li Vi to podržavali na Vladi?
Prošla vlada je donijela to, a mi smo samo potvrđivali to što je donijeto.
Sporazumom je propisana i saradnja sa svim državama koje priznaje Crna Gora, što uključuje i Kosovo. Da li biste se, imajući to u vidu, sastali s ministrom poljoprivrede Kosova, razgovarali o saradnji, potpisali neki sporazum, otišli u službenu posjetu Prištini…?
Kad je u pitanju poljoprivreda, već sam se sastajao s ministrom poljoprivrede Kosova. To su bili zajednički sastanci ministara regiona povodom nekih važnih tema. Ako bi bilo interesa za Crnu Goru, ako bi ti sastanci donijeli dobro Crnoj Gori – uvijek dajem prednost onome što će biti dobro za građane. Nemam nikakav problem da se sastanem sa bilo kim. Rekao sam jednom u parlamentu da bih sa crnim đavolom otišao da se sastanem u najdublju jamu ako bih znao da ću nešto dobro napraviti Crnoj Gori. Da se razumijemo, ne upoređujem kolegu s Kosova s ovim, nego kažem da bih u interesu Crne Gore razgovarao sa svima. Pa i predsjednik Srbije se sastaje sa svojim kolegom i dogovaraju se o tome šta je moguće.
U sporazumu se pominje i suprotstavljanje praksi stranačkog zapošljavanja. Vaša nedavna izjava u vezi sa zaposlenjem jednog člana SNP-a u Ministarstvu poljoprivrede, da to nije partijsko zapošljavanje, nego “ispravljanje nepravde”, naišla je na žestoke reakcije javnosti. Hoćete li prestati sa tom praksom?
Ja sam sve radio po zakonu. Taj momak, da je bio u DPS-u, možda bi sad bio ministar poljoprivrede. A on nije mogao da dobije posao. Radio je u jednoj privatnoj firmi i ima svoju farmu. Uvidio sam, zbog njegovog iskustva iz te privatne firme i rada na porodičnom gazdinstvu, a ovdje je bio državni sekretar, da je pogodna ličnost, jako prepoznatljiv kod farmera i proizvođača. To ga je kvalifikovalo da bude tamo (direktor direktorata u Ministarstvu – prim. aut.), i vidjećete da će biti sjajni rezultati.
Kad dođu tri ili četiri kandidata, ministar odlučuje ko će mu biti najbolji saradnik. Može neko da ima genijalno znanje, a da u drugom smjeru bude posve neprihvatljiv. Šta da je bilo njih pet i da su svi imali isti broj bodova? Opet bi bilo partijsko zapošljavanje? Svi su prošli kvalifikacije, došli su na mjesto gdje se odlučuje, bilo je mnogo više prijavljenih, prošli su oni i ja sam primio, po mom ubjeđenju, možda sam i pogriješio, da se to ispraviti, najboljeg kandidata.
Nisam na vezi s Vučićem, imamo korektan odnos
U kakvim ste odnosima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, imajući u vidu da ste prije dvije i po godine potpisali peticiju za odbranu njegovog ugleda?
Što se tiče Aleksandra Vučića, uvijek govorim da je za nas najbolji predsjednik Srbije onaj koga Srbija izabere. Srbija je izabrala g. Vučića. Imamo jednu normalnu komunikaciju. S njim se ne čujem telefonom, ne srećemo se. Kad su neki prijemi, kad je otvaranje nekih značajnih investicionih projekata ili Dana državnosti Srbije, tu se vidimo. Odnosi su korektni, bez političkih uticaja i prevelike priče o politici.
SNP se i dalje pita, ali moramo urediti partiju
Zašto je, nekad moćni SNP, došao u situaciju da se bori za cenzus na prethodnim izborima, i vidite li Vašu odgovornost za to?
Kad sam došao na čelo SNP-a 2017, nijesmo imali nijednog poslanika. Podigli smo SNP, on je sad parlamentarna stranka, i učestvuje u vladi. Zašto je SNP padao, naravno, to su bile podjele.
Uprkos tome što smo na izborima učestvovali sa daleko najmanje sredstava, uprkos ispitivanjima agencija da ne možemo dobiti ni jedan odsto glasova, uprkos najnemoralnijem napuštanju SNP-a, uoči izbora, onih kojima je SNP sve dao, SNP je opstao i sad je faktor.
Da li ima moje odgovornosti – ima i moje i sviha nas koji smo tu. Sad ćemo pokrenuti ozbiljnu akciju unutar partije.
Znači li to da će biti promjena u rukovodstvu?
To ćemo da vidimo. Meni mandat traje do 2025. Ja sam uveo da se na čelu SNP-a može biti ukupno dva puta. Radovaću se kad dođe do te promjene, i vjerujem da će neko, ko dođe, naslijediti bolju, organizovaniju i moćniju partiju nego što sam je ja naslijedio 2017. Mi smo jedina partija koja je promijenila četiri predsjednika, a u Crnoj Gori ima partija koje imaju prvog i posljednjeg predsjednika. Mi već imamo četiri, i vrlo brzo ćemo imati petog.
Šta podrazumijeva unutarstranačka akcija koju najavljujete?
Moramo da se više okrenemo medijima i društvenim mrežama, gdje nismo zauzimali neko značajno mjesto, niti smo tome posvećivali puno pažnje. Reorganizujemo određene opštinske odbore, podižemo ih na viši nivo. Moramo da popunimo neka mjesta u Glavnom odboru, jer su neki ljudi otišli, odselili se… Dakle, moramo da uredimo partiju, da spremno dočeka sve buduće izazove.
DPS-u treba dozvoliti ulazak u popisne komisije
Dio partija odlučio je da bojkotuje predstojeći popis stanovništva jer smatra da ne postoje uslovi za njegovo održavanje. U kom slučaju bi trebalo razmišljati o odgađanju popisivanja?
Kakve veze ima jedna partija sa slobodnim izražavanjem građana na popisu?
Kad se DPS-u nudi ono što su oni nama dali kad su bili svemoćni, ne vidim zašto traže odgađanje i bojkot? Popis treba da se obavi. Zalažem se da se svakome dozvoli, pa i DPS-u, da imaju člana u svakoj popisnoj komisiji, da imaju članove tamo gdje se unose podaci. Zalažem se da svako ko se izjasni, ukucavanjem svog matičnog broja može da provjeri kako se izjasnio.
Ovo je, vjerovatno od 1945, prvi posve slobodni popis, gdje svaki građanin bez ikakve bojazni po bilo kom osnovu može da iskaže svoje uvjerenje. Ne radujem se najavama reklama ili uticaja nekoga, i mislim da to u nekoj mjeri vrijeđa građane, da će zbog nekog bilborda ili spota neko promijeniti naciju, vjeru, jezik.
Najiskrenije želimo da se popis obavi, ali da bude legitiman, i da ga priznaju svi.
Ostvarili smo sve obećano
Aktuelnoj vladi, u kojoj ste potpredsjednik i ministar, došao je kraj iako je srušena prije godinu i dva mjeseca. Kako gledate na njene učinke i šta mislite da je njen najvažniji rezultat?
Kad smo se mi u SNP-u odlučivali da uđemo u 43. Vladu, to je bio jeres. Rekli smo da hoćemo da potpišemo Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), da hoćemo da se napravi popis stanovništva, da hoćemo da se borimo protiv kriminala, da hoćemo da poboljšamo ekonomsku situaciju… Sve što smo rekli, sve smo ostvarili.
Potpisali smo Temeljni ugovor – ono što je od 1945. najvažnije za srpski narod i SPC u Crnoj Gori. Ponosim se time. Ponosim se i time što smo povećali plate i penzije, što smo se najmanje zadužili, ponosim se onim što je napravljeno u zdravstvu, sportu i poljoprivredi…
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
POLITIKA
DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu
„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.
„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.
Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.
„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.
„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.
POLITIKA
Pokrenut proces izmjene Ustava, DNP glasao protiv; Knežević: Nismo u Sjevernoj Koreji
Na sjednici je obavezan Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana
Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti preksjutra

Glasovima 74 poslanika za i i tri protiv, Skupština Crne Gore pokrenula je danas proces izmjene Ustava. Protiv su glasali poslanici Demokratske narodne partije (DNP).
Sa istim brojem glasova, na današnjoj sjednici obavezan je Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana.
Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti prekosjutra.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je saopštila da joj je drago što su se dogovorili, ali i da se nada da će se u što kraćem roku dogovoriti o sudijama Ustavnog suda i Fiskalnom savjetu.
Lider i poslanik DNP-a Milan Knežević je poručio da se „nisu svi dogovorili“, te da su on i ostali poslanici te partije (Vladislav Bojović i Jelena Kljajević) jedina opozicija.
„Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Johana Satlera i Petera Feltena“, kazao je.
Šef parlamenta Andrija Mandić je poručio da je on danas htio da se glasa o sudijama, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.
Nakon pauze, poslanici su glasali za izmjene Ustava koje se tiču Centralne banke.I za taj predlog su glasala 74 poslanika, a tri su bila protiv.
Amandmani će, takođe, biti razmatrani na sjutrašnjoj sjednici Ustavnog odbora, a poslanici će se o njima izjasniti preksjutra.
Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao mandat novom poslaniku Građanskog pokreta (GP) URA Mileti Radovaniću. On je, na toj poziciji, zamijenio Miloša Konatara.
Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora – za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.
To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.
Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.
Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.
Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.
Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka – prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.
Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.
EKONOMIJA1 дан ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














