POLITIKA
"TEMELJNI UGOVOR ŠTO PRIJE POTPISATI"
Joković: Uticaću da se Crna Gora priključi Otvorenom Balkanu
Joković je istakao da žele da uspostave najbolje moguće bilateralne odnose sa Srbijom i da će u isto vrijeme biti posvećeni unapređivanju ukupnih odnosa u regionu
Uticaću da se Crna Gora priključi Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji u daljem snaženju regiona kroz „Otvoreni Balkan, poručio je potpredsjednik vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
„Prvi zvanični bilateralni sastanak delegacije nove Vlade Crne Gore s najvišim predstavnicima neke druge države biće organizovan danas i sjutra s našim domaćinima u Srbiji. Ovo se dešava prvi put otkako je Crna Gora proglasila nezavisnost 2006. godine i to pokazuje da će nova crnogorska vlada biti veoma posvećena unapređivanju i onih formalnih političkih odnosa između Crne Gore i Srbije“, naglasio je on za beogradsku Politiku.
„U glavama naših ljudi nikada nije ni bilo prepreka ni granica u komunikaciji i saradnji, čak ni u onim periodima koji su mnogima djelovali kao izazovni i teški. I danas skoro da nema pojedinca u Crnoj Gori koji politiku i političke procese tumači racionalno i objektivno, a koji ne bi potvrdio da je loše političke odnose Srbije i Crne Gore trebalo što pre transformisati u najbolje moguće“, dodaje on.
Joković je istakao da žele da uspostave najbolje moguće bilateralne odnose sa Srbijom i da će u isto vrijeme biti posvećeni unapređivanju ukupnih odnosa u regionu.
„U svijetlu razvoja odnosa u regionu afirmativno procenjujem moguće pristupanje Crne Gore regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan” i uticaću da se Crna Gora u razumnom roku priključi Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji u daljem snaženju regiona kroz „Otvoreni Balkan”. Ekonomija treba da bude na prvom mestu. Ekonomska saradnja Srbije i Crne Gore može da bude mnogo bolja. Ukupna snaga i uticaj dviju država biće jaki onoliko koliko se uspešno budu razvijale ekonomije i Crne Gore i Srbije. Kao potpredsjednik Vlade Crne Gore za ekonomski sistem veoma sam zainteresovan da ova zvanična posjeta delegacije Vlade Crne Gore Srbiji bude prožeta i osmišljenim predlozima i dogovorima o unapređivanju naše ekonomske saradnje“, naglasio je Joković.
Naglašava da vidi i da Srbija ubrzano radi na izgradnji auto-puta koji vodi ka granici s Crnom Gorom i dalje ka Luci Bar.
„Očekujemo da ćemo i mi sredinom jula otvoriti prioritetnu deonicu auto-puta od Podgorice do Kolašina i da ćemo biti još efikasniji u izgradnji nastavka tog puta ka granici sa Srbijom. Kada i jedni i drugi završimo svoj posao na tom projektu, tada će građani dvije države biti još bolje povezani, a Luka Bar će biti još atraktivnija za naše partnere u Srbiji koji svoje proizvode žele da transportuju dalje u svijet. Luka Bar je jedan od najznačajnijih resursa kojima raspolaže Crna Gora i mi ćemo u narednim sedmicama i mjesecima dobro promisliti kako njene kapacitete da koristimo mnogo bolje nego što je to bio slučaj do sada. Sigurno je da i u okviru snaženja bilateralnih odnosa sa Srbijom i u okviru saradnje u regionalnim inicijativama, kakva je „Otvoreni Balkan”, Luka Bar može da radi mnogo više i da zarađuje mnogo bolje nego do sada“, smatra on.
Istakao je i da slično važi i za željeznicu.
„Zaostalost željezničke infrastrukture u Crnoj Gori, u koju u dužem periodu nije ozbiljno ulagano, preokrenućemo u ambiciju da uz auto-put ka Crnoj Gori i kroz Crnu Goru mogu da idu brži vozovi. I putnička sredstva ćemo diverzifikovati do te mjere da kretanje ljudi i transport robe budu mogući na mnoge dobre načine i da takvim pristupom pokrenemo konkurentnost i takmičenje između ljudi u samoj Crnoj Gori kako bi sve vrijeme radili na tome da naši ljudi budu sve bolji, progresivniji, kompetitivniji i uspešniji“, naveo je Joković.
Kako je istakao, s našim prijateljima u Beogradu razgovaraćemo i o punoj valorizaciji takozvane 3B vertikale – Budimpešta, Beograd, Bar.
„Naše snažnije infrastrukturno povezivanje sa srednjom Evropom omogućilo bi bržu i efikasniju razmjenu dobara, što bi u uslovima krize energenata i hrane koristilo kao jedan od mehanizama za prevazilaženje izazova koji su pred nama. U tom smislu planiram da u najskorije vrijeme posjetim i Budimpeštu i da s našim prijateljima u Mađarskoj razgovaram i o ovoj temi“, dodao je.
Osvrnuo se i na Temeljni ugovor, a istakao je da je to velika i prva tema u poslednjih nekoliko mjeseci.
„Ovim tekstom želim da poručim srpskoj javnosti da za ovu crnogorsku vladu nema dileme – Temeljni ugovor treba što prije potpisati i to će biti urađeno kada i poslednje slovo i znak interpunkcije toga sporazuma budu usaglašeni. U samom smo finišu toga procesa i poručujem da ćemo vrlo brzo imati i datum potpisivanja Temeljnog ugovora. Svi dobro znamo da su veze između ljudi u Srbiji i Crnoj Gori nesalomive i isprepletene prijateljstvima, kumstvima, familijarno, preduzetnički i na sve zamislive načine. Isto tako se zna da je politika razdora u jednom periodu pravila smetnje u tim vezama. Na onim velikim izborima u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine napravili smo otklon od politike podela i nerazumjevanja, a izborom vlade u kojoj sam potpredsjednik obavezali smo se na djelovanje koje će Crnu Goru vratiti normalnosti“, naglasio je on.
Joković je poručio i građanima Srbije da su ovoga ljeta ljudi iz Srbije dobrodošli na Crnogorsko primorje, te da ćemo ih bratski i domaćinski dočekati.
„Kao domaćini ćemo se truditi da svi oni Crnu Goru smjeste u svoja srca i duše i da nam se vraćaju ne samo ljeti nego tokom čitave godine svih narednih godina. I da znaju da se, kud god pošli, nigdje ne mogu osjećati tako dobro kao kod svojih u Crnoj Gori. Otvaramo, dakle, novi list ili kako bi se to ovim novim stilovima i jezikom moglo reći – resetujemo naše odnose. Dovodimo ih u red. I sledimo jednostavnu stvar – formalne političke odnose između Crne Gore i Srbije dovodimo na onaj nivo koji već postoji kao odlična komunikacija i odlični odnosi između građana dvije države. Slijedimo i još jednu važnu ideju – politiku vidimo kao polje rješavanja problema umesto njihovog gomilanja. Otud će i ova dvodnevna posjeta Beogradu biti prilika za dobar dijalog i dogovor da na najbolji način rješavamo zajedničke probleme i da unaprijeđujemo odnose između Srbije i Crne Gore“, zaključio je on.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani
Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti
Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasle i ostale cijene goriva
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Zbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
Budva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
Zbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
Tragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA11 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO1 дан ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA3 дана ranijeEksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe
