Connect with us

POLITIKA

VANREDNI PARLAMENTARNI IZBORI 11. JUNA

Kako će partije izaći na izbore: DPS sa SD, SDP-om.., SNP vjerovatno sam

Do petka bi trebalo da se konačno dogovori koalicija DPS-a, SD-a, SDP-a, LP-a i vjerovatno DUA. Partije parlamentarne većine još pregovaraju o “dobitnim kombinacijama”, PES najvjerovatnije neće prije vikenda zavšiti razgovore sa građanskim listama i nekoliko manjih partija

Krivokapić, Šehović i Đukanović

Demokratska partija socijalista (DPS) na parlamentarne izbore vjerovatno izlazi u koaliciji, a konačan dogovor o tome trebalo bi da bude postignut do petka, saznaju “Vijesti”.

S druge strane, partije parlamentarne većine još pregovaraju o “dobitnim kombinacijama” a dio njih ne odustaje od ideje odlaganja izbora, dok Pokret Evropa sad (PES) najvjerovatnije neće prije vikenda zavšiti razgovore sa građanskim listama i nekoliko manjih partija o zajedničkoj listi.

Poslaničke liste predaju se do utorka u ponoć, a prema informacijama “Vijesti” tog dana će ih većina partija dostaviti Državnoj izbornoj komisiji.

Kada je u pitanju DPS, njegovi zvaničnici su do juče postigli načelni dogovor o zajedničkoj listi sa Socijaldemokratama (SD), Socijaldemokratskom partijom (SDP), Liberalnom partijom (LP) i najvjerovatnije Demokratskom unijom Albanaca (DUA). “Vijestima” je nezvanično potvrđeno da je dogovor blizu, ali da će se sve znati najvjerovatnije do petka.

Stari saveznici: sastanak opozicije u Skupštini (arhiva), foto: Boris Pejović

U SDP-u, koji je ranije odlučio da sam izlazi na izbore, konačnu odluku donose u petak kada su Predsjedništvo i Glavni odbor partije. Oni juče nijesu potvrdili ni demantovali da će sa starim koalicionim partnerima nastupiti na državnim izborima, a jedan od izvora rekao je da bi ta partija mogla, ipak, izaći samostalno sa grupom nezavisnih intelektualaca.

SD je ranije, takođe, najavljivao da bi mogli sami izaći na izbore, dok je LP pozivala na formiranje takozvanog suverenističkog bloka.

Iz DUA-a juče takođe nijesu bili spremni da komentarišu odluku o načinu izlaska na izbore, navodeći da će o tome tek odlučiti.

Kada je u pitanju PES, oni trenutno “slušaju” očekivanja i zahtjeve onih, za koje su nakon Glavnog odbora i najavili da bi mogli zajedno nastupati. To su političke snage koje su za predsjedničke izbore podržale Jakova Milatovića.

To su CIVIS (sada u koaliciji sa GP URA), Stranka pravde i pomirenja, kao i liste iz Herceg Novog, Tivta, Bara… ali i Ujedinjena Crna Gora. Izuzev Bokeškog foruma i SPP-a čiji je lider Seid Hadžić nedavno za “Vijesti” potvrdio da su, kako je rekao, iznijeli očekivanja PES-u i da se narednih dana očekuje informacija o konačnom dogovoru, ostali nijesu bili spremni za zvanični razgovor na ovu temu.

Predsjednik Bokeškog foruma Andrija Petković rekao je “Vijestima” da su “imali kontakte sa određenim političkim opcijama” građanske orijentacije i da još nisu razgovarali sa PES-om:

”Zbog našeg i njihovog dogovora i fer pleja, ne bi izlazili sa konačnim stavom. Sigurno ćemo izaći na izbore makar kao glasači, a da li ćemo biti na nekoj listi, to nismo odlučili. Skupština BF-a koja će dati smjernice, a zatim i Glavni odbor, koji sve odluke usvaja dvotrećinskom većinom, daće konačnu riječ”, rekao je on.

Petković podsjeća da oni imaju podružnice u Tivtu, Herceg Novom i u Kotoru. “Ako i ne budemo na nekoj listi, ne znači da nećemo nikoga podržati… Tokom razgovora nikoga ne uslovljavamo, nijesmo gramzivi, važno je da je građanska opcija. Ja sam prije predsjedničkih izbora razgovarao u četiri oka sa Jakovom Milatovićem o nekoj daljoj saradnji na državnom nivou, ali sada nijesmo”, rekao je on.

Kada je u pitanju Demokratski front izvjesno je da će nosilac njihove liste biti član Predsjedništva i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, kao i da će predsjednik Nove Andrija Mandić biti u njenom vrhu. Još se pregovara koliko će poslaničkih mjesta dobiti Pokret za promjene, koji definitivno ostaje na listi, dok će jedno mjesto pripasti Maksimu Vučiniću (Radnička partija).

PZP-u su zasada izvjesna dva mjesta, što u toj partiji doživljavaju ponižavajuće. Njihov poslanik Nikola Bajčetić rekao je juče “Vijestima” da su “lideri DF-a u intenzivnoj komunikaciji oko modaliteta izlaska na izbore”.

”Ove nedjelje ćemo donijeti te odluke. Ako dođe do odlaganja izbora, to treba da bude predmet najšireg konsenzusa i konsultacija sa predsjednikom države Milatovićem”, rekao je on “Vijestima”.

Iako je Mandić zagovarao da bi Socijalistička narodna partija (SNP) i Marko Milačić (Prava CG) trebalo da ostanu u savezu, kao na prethodnim izborima, od toga nema ništa. I jednima i drugima zamjera se da nijesu slijedili politiku Koalicije za budućnost Crne Gore, pa se Knežević nije složio sa tim.

SNP se prema navodima potpredsjednika Dragoslav Šćekića sprema za izbore, iako partija nije donijela odluku o načinu nastupa.

”Mi smo na svim organima partije odlučili da se krene u predizbornu kampanju u smislu prikupljanja potpisa za prijavu liste i dostavljanja predloga od mjesnih odbora. Pripremni smo za samostalan nastup iako se na stranačkim organima razgovaralo kako je najbolje izaći na njih. Ne plašimo se samostalnog nastupa, naprotiv, bez obzira na to što neki subjekti plasiraju tezu da nećemo preci cenzus, to je samo pokušaj da se pokolebaju naši simpatizeri. Ići ćemo sami ako ne bude dogovora”, rekao je on “Vijestima”.

Ne bojimo se samostalnog nastupa: Šćekić, foto: Luka Zeković

SNP je bio zainteresovan, kako proističe i iz izjave sagovornika, za savez sa GP URA i Demokratama. Međutim “Vijestima” je u Demokratama rečeno da oni nijesu bili spremni za to i da formalni pregovori nijesu ni otvarani.

I dok DF ne zagovara odlaganje izbora, vjerujući da su oni izvjesni, u dijelu parlamentarnog saveza još se kalkuliše sa tim i očekuju njihovo odlaganje. U toku je pokušaj da se ubijedi Bošnjačka stranka da podrži inicijativu kojom bi se odložili izbori, a prethodnih dana bilo je konsultacija da se u vezi sa tim zakaže nova sjednica Skupštine, reklo je više izvora.

Takođe i dalje se kalkuliše da bi Ustavni sud u petak mogao da ocijeni nestavnim izmjene Zakona o predsjedniku, što bi značilo odlaganje “neustavno zakazanih” izbora 11. juna.

”Vijesti” su objavile da će Ustavni sud u petak pokrenuti proceduru, ali da neće donijeti odluku u vezi sa tim, te da kad bi se to i desilo, odluka Suda neće uticati na raspisivanje izbora jer to nije predmet osporenog zakona.

BS je ranije najavio samostalan izlazak na izbore, a odluka o tome očekuje se tokom vikenda.

Šćekić: Antimafija blok, niko ne smije da vraća DPS na mala vrata

Dragoslav Šćekić, koji je i ministar zdravlja, založio se za formiranje centrističkog, odnosno takozvanog “antimafija bloka”, koji zagovaraju i Demokarte i GP URA.

”Poslije 30 godina i nedogovorne vlasti ne možemo reći da je njenom smjenom sve završeno. Svi koji su na proevropskom i putu oporavka države i institucija, moraju imati dozu odgovornosti, bez sujeta i velikih ambicija. Kada pogledamo političku scenu, vidi se da ni buduću vladu ne može činiti samo jedna partija, već da će to biti više subjekata i koalicija. Bolje je nekad razmišljati na vrijeme kako bi se potezi povukli u pravom smjeru i nakon izbora formirala vlada”, rekao je on.

Potpredsjednik SNP-a je potvrdio da ta partija nije imala formalne razgovore sa Demokratama i GP URA. “Tačno je ovo što su saopštili pojedini subjekti da nije bilo formalnih razgovora, neformalnih uvijek ima, ali oni ne donose konačnu odluku. Smatram da ovo vrijeme zahtijeva ozbiljne ljude, da opšte dobro bude iznad pojedinačnog i pojedinačnih interesa. Ako se izbori ne odlože, vjerujem da će se brzo reagovati i razmišljati u tom pravcu”, rekao je.

Šćekić je stava da treba kako je rekao, “da se formira antimafija blok na čijem čelu treba da budu upravo nosioci tih aktivnosti u prethodnom periodu”.

”Prije svega aktuleni premijer i svi politički subjekti koji su u ovom momentu u Vladi, koja radi protiv organizovanog kriminala i korupcije i gdje se pokazuju rezultati. Treba da se formira proevropski, centristički blok građanskih partija koje bi formirali vladu, kako bi se nastavila borba protiv orgaizovanog kriminala i korupcije, da se nastavi sa povećanjem standarda građana… DPS iako je pobijeđen, nećemo dozvoliti da poslije DPS bude DPS. Odnosno da tajkuni i kriminalne organizacije vode politiku i utiču na procese, da određeni subjekti ili neki novi lideri budu na fonu tih organizacija i njihove želje da kreiraju politiku”, rekao je Šćekić.

”Samo razmišljamo odgovornije i ozbiljnije o budućnosti Crne Gore i naših građana, jer od odluka i oblika Vlade zavisi buduće funkcionisanje institucija i svakog građanina, jer posle 30 godine ne smije niko da se igra sa povjerenjem građana, da ih bombarduje populizmom, a još gore da na mala vrata vraća DPS i tajkune koji su demolirali Crnu Goru u svakom smislu”, rekao je sagovornik.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine

Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.

– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.

Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.

Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.

Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.

– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.

Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.

Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.

– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.

S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.

– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.

– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.

Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.

Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.

– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:

– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.

Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.

Bez plana za povratak u politiku

– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.

– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije