BALKAN I SVIJET
PROGLAŠEN ALARM ČETVRTOG STEPENA KOJI POZIVA NA MEĐUNARODNU POMOĆ
Katastrofalan zemljotres pogodio Tursku i Siriju: Najmanje 500 mrtvih, više od 3.000 povrijeđenih
U Turskoj poginule 284 osobe;
Prema podacima zdravstvenih vlasti u Siriji, u toj zemlji najmanje 230 ljudi je poginulo;
Zemljotres magnitude 7,8 stepeni Rihtera se dogodio u 4:17 sati po lokalnom vremenu na dubini od oko 17,9 kilometara

Broj mrtvih porastao je na 284 u zemljotresu koji je rano jutros potresao jug Turske, a povrijeđene su 2.323 osobe, rekao je potpredsjednik Fuat Oktaj na konferenciji za novinare.
On je rekao da je 70 ljudi poginulo u provinciji Kahramanmaras, 20 ljudi u Osmaniji, 18 u Sanliurfi, 14 u Dijarbakiru i 13 u Adijamanu.
Agencija Rojters prenosi da je situacija u sirijskom gradu Azaz tragična i da je na desetine stambenih objekata srušeno.
Predsjednik Sirije Bašar al Asad održao je hitan sastanak kabineta kako bi procijenio štetu i razgovarao o narednim koracima, saopštila je njegova kancelarija.
Sirijska državna televizija prikazala je snimak spasilačkih timova koji traže preživjele po jakoj kiši i susnježici. Zdravstveni zvaničnici pozvali su građane da pomognu da se povrijeđeni odvezu u urgentne sobe.
Ranije je prema podacima zdravstvenih vlasti u Siriji saopšteno da je u toj zemlji najmanje 230 ljudi poginulo, a više od 600 ranjeno u razornom zemljotresu.
Turska agencija za katastrofe saopštila je da je 76 ljudi poginulo, a 440 povrijeđeno, a vlasti su okupile spasilačke timove i dopremile avione u pogođeno područje.
Istovremeno Turska je proglasila „alarm četvrtog nivoa“ koji poziva na međunarodnu pomoć, prenosi Rojters.
Daylight reveals the full magnitude of the disaster in northwest #Syria after the #earthquake that struck at dawn today, Monday, February 6. Our teams are on full alert to respond to hundreds of injured and trapped under the rubble. Dozens of victims have been recovered. pic.twitter.com/kA3dMdzuPn
— The White Helmets (@SyriaCivilDef) February 6, 2023
Turska uprava za katastrofe i vanredne situacije procijenila je jačinu zemljotresa na 7,4 stepeni Rihtera u blizini Kahramanmarasa i većeg grada Gaziantepa, blizu granice sa Sirijom.
Potresi su se takođe osjetili u glavnom gradu Turske, Ankari, 460 kilometara sjeverozapadno od epicentra, i na Kipru, gdje je policija prijavila da nema štete.
„Zemljotres je pogodio region od kojeg smo se plašili. Postoji ozbiljna velika šteta“, rekao je Kerem Kinik, šef humanitarne agencije Turskog Crvenog polumjeseca.
BREAKING: First footage is emerging after a M7.8 earthquake in central Turkey.#Turkey #Earthquake
pic.twitter.com/5nJL41NFhO— Global News Network (@GlobalNews77) February 6, 2023
Turska je zemljotresima među najsklonijim zemljama na svijetu. Više od 17.000 ljudi poginulo je 1999. godine kada je zemljotres jačine 7,6 stepeni Rihtera pogodio Izmit, grad jugoistočno od Istanbula.
2011. godine u zemljotresu u istočnom gradu Vanu poginulo je više od 500 ljudi.
I u turskom gradu Dijarbakir, koji je 350 kilometara udaljen od epicentra osjetio se zemljotres, a srušilo se najmanje 17 zgrada.
Latest scenes from Turkey after a powerful earthquake struck the southern part of the country before dawn, killing multiple people and trapping an unknown number of others via @BloombergTV
Follow the developments here: https://t.co/4VRjypC1GE pic.twitter.com/PT5nV1px3C
— Bloomberg TV (@BloombergTV) February 6, 2023
Vlasti su saopštile da se 16 objekata srušilo u Sanliurfi i 34 u Osmaniji, prenosi Rojters.
Emiteri TRT i Haberturk prikazali su snimke ljudi koji pretražuju olupine zgrade i traže preživjele i u gradu Kahramanmarasu.
BALKAN I SVIJET
Barselona uklanja asfalt kako bi grad učinila prijatnijim za život
Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja

Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posljedicama klimatskih promena.
Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.
Jedan od najpoznatijih primjera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.
Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umjesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promjene.
Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvijek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mjesto.
BALKAN I SVIJET
Amerikanka koja je dobila otkaz jer je odbila da primi vakcinu protiv kovida tužila poslodavca i dobila 12,7 miliona dolara
Lisa Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan

Amerikanka Lisa Domski dobila je otkaz nakon što je odbila da primi vakcinu protiv COVID-19, ali je nakon višegodišnje pravne borbe ostvarila značajnu pobjedu na sudu.
Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan. Kada je kompanija uvela obaveznu vakcinaciju zaposlenih, zatražila je vjersko izuzeće, navodeći da joj vjerska uvjerenja ne dozvoljavaju da primi vakcinu. Kompanija je njen zahtjev odbila, a početkom 2022. godine uručila joj je otkaz.
Nakon toga pokrenula je sudski postupak protiv poslodavca, tvrdeći da je bila diskriminisana zbog svojih vjerskih uvjerenja. Porota je presudila u njenu korist i dodijelila joj oko 12,7 miliona dolara odštete.
Od ukupnog iznosa, čak 10 miliona dolara odnosi se na kaznenu odštetu, dok ostatak obuhvata naknadu za izgubljenu zaradu, pretrpljeni emocionalni stres i druge troškove povezane sa slučajem.
Sud je zaključio da njen zahtjev za vjersko izuzeće nije bio adekvatno razmotren i da je kompanija izvršila diskriminaciju na osnovu vjerskih uvjerenja.
Međutim, slučaj još nije pravosnažno okončan. Kompanija Blue Cross Blue Shield of Michigan najavila je da će preduzeti dalje pravne korake, zbog čega konačan ishod postupka, kao i visina dosuđene odštete, još mogu biti promijenjeni.
BALKAN I SVIJET
Vučić o zabrani ulaska Vučićevića: Možda ćemo morati da pristupimo recipročnim mjerama prema Crnoj Gori
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zabrana ulaska u Crnu Goru glavnom uredniku Informera Draganu Vučićeviću “velika greška” zbog koje će Srbija susjednoj državi možda morati da uvede recipročne mjere.
Vučić je tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, koji mediji nazivaju i “prvi 5G auto-put”, rekao da su dobili informaciju od bezbjednosnih službi da je Vučićević nepoželjan u Crnoj Gori, da još rade na potvrđivanju te informacije, a da je on “uvijek štitio one koji su najgnusnije govorili o njemu”, misleći tu na glumca Sergeja Trifunovića.
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić.
On je dodao i da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, a na pitanje kako će birati kome će biti uvedene te recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”, a onda vikendima “obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi”.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














