Connect with us

POLITIKA

SKUPŠTINA CRNE GORE

Katnić ne želi u penziju: Moj odlazak bi najviše obradovao kriminalce

Šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović rekao je da su se stekli uslovi za penziju glavnog specijalnog tužioca i da nadležni organi treba da preduzmu korake

Milivoje Katnić, Foto: Screenshot/Youtube

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović je kazao da će glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić po sili zakona 12. juna morati u penziju.

“Po članu 9 Zakona o tužilaštvu koji smo usvojili kada ispuni uslove za penziju, tužilac ide u penziju. Kako su četvrtog objavljene u Službenom listu i izmjene zakona o radu kojim se reguliše i beneficirani radni staž, informišem vas da je 6.maja 2021. Katnić napunio 64 godine života, ima preko 41 godinu staža osiguranja i kako mu se starosna granica za prestanak radnog odnosa snižava po sili zakona za skoro četiri godine, 12.juna 2021. po sili zakona mu prestaje funkcija”, istakao je Radunović.

Slaven Radunović (DF), Foto: Screenshot/Youtube

Tokom rasprave o godišnjem izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Dravnog tužilaštva za 2019. i 2020.godinu, Radunović je rekao da su Zakonom o tužilaštvu napravili pobjedu i neku vrstu nadmudrivanja:

“Tako da ga od 12. srećom nećemo gledati na tom mjestu”.

On je rekao da se danas bave jednom od najgorih institucija u pravnom sistemu, navodeći da je tužilačka organizacija jedna od najvećih blokada na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.

“Organizacija koja se u velikom broju slučajeva bavila skrivanjem slučajeva, i borbom protiv političkih potivnika svojih nalogodavaca, sumnjivim odnosom prema kriminalnim grupama, organizacijom koja je imala i veliku aferu generalnog sekretara koji je optužio VDT za korupciju. Zato smo se mi iz DF-a uz kolege iz većine potrudili da se nešto napravi… duboko iz bunara kada su ove insitucije u pitanju”.

Dragan Krapović (Demokrate) je rekao da poslanički klub “Mir je naša nacija” neće podržati izvještaj, navodeći da, između ostalog, u sadašnjem sazivu Tužilačkog savjeta nije bilo nijednog ozbiljnijeg disciplinskog postupka, iako je bilo više osnova za njihovo pokretanje.

“Ocjenjivanje tužilaca je sprovedeno na način da su svi tužioci u Crnoj Gori ocijenjeni odličnom ocjenom. To je takođe nešto što je EU kroz svoje izvještaje žestoko kritikovala. Na taj način su se oni tužioci koji rade svoj posao časno i pošteno, bili demotivisani i stavljeni u istu ravan kao i oni koji ne rade svoj posao ili ga ne rade pošteno i časno”, kazao je Krapović.

Branko Radulović (DF) je pitao šta je sa krivičnom prijavom protiv Duška Markovića, Mila Đukanovića i osam osoba od 22.juna 2017.godine :

“Kada ovaj, što ga vi nazivate, mali kriminalac, protivzakonito švercuje preko of-šor firme oko milion tona crvenih boksita”.

Pitao je, između ostalog, i za sudbinu krivične prijave od 13.oktobra 2014. protiv Đukanovića i 32 osobe, među kojima i Vesna Medenica i Ranka Čarapić.

Katnić: Nisu ispunjeni uslovi za penziju

Katnić je kazao da nisu ispunjeni uslovi za njegovu penziju, navodeći da bi to bila najsrećnija vijest za kriminalce.

“Ovo oko penzije, nije mene niko pobijedio… Moje pravo da li su mi se uslovi za starosnu penziju pretvorili u obavezu – jasna je bila Venecijanska komisijia da mi se mora garantovati mandat. Međutim, i pored toga nisu ispunjeni uslovi, do te mjere da se ja osjećam vrlo neugodno što ovo moram da kažem, da neki poslanici ne razumiju penzijski i staž osiguranja”.

Katnić je kazao da ima 36 godina staža osiguranja i 64 godine, te da ima pravo da radi do 66. godine.

“Ovo o smanjivanju za beneficirani radni staž – da bi taj staž mogao postati staž osiguranja, on mora biti predviđen kao takav, mora biti predviđen zakonom o PIO kao obaveza i mora biti plaćen. Meni nije plaćen jedan cent za to osiguranje”, istakao je Katnić.

Katnić je odgovarajući na optužbe za sumnjivi odnos prema kriminalnim grupama, iznio podatke iz izvještaja za 2019. godinu kada su, kako je kazao, donijete naredbe o sprovođenju istrage u 29 predmeta, protiv 254 fizička i 74 pravna lica.

Kada je riječ o organizovanom kriminalu, rekao je da je bilo 19 predmeta protiv 158 fizičkih i 16 pravnih lica, a u oblasti visoke korupcije šest predmeta, protiv 16 fizičkih i jednog pravnog lica…

Katnić je kazao da je tačno da je Slavoljub Stijepović trebalo da bude suspendovan kad optužnica protiv njega stupi na pravnu snagu, ali da ta optužnica protiv njega nije stala na pravnu snagu.

“Pitam, što sa ovima protiv kojih je optužnica stala na pravnu snagu, kojih je ovdje u Skupštini, troje ili četvoro? Koji su u konfliktu interesa i ne bi mogli glasati o ovom izvještaju, niti predlagati i glasati za Zakon o državnom tužilaštvu”.

Radunović je odgovorio Katniću da ga jesu nadmudrili, ali da ga oni ne tjeraju na penziju.

Citirajući član devet Zakona o tužilaštvu Radunović je rekao da je njime predviđeno da kad tužilac ostvari pravo na starosnu penziju, prestaje mu funkcija tužioca i poručio Katniću da može da se bavi advokaturom ili “sađenjem luka”.

Istakao je da su se uslovi za Katnićevu penziju stekli i da nadležni organi treba da preduzmu korake.

Katnić: Sa Đukanovićem nemam ništa zajedničko, osim što smo Katunjani

Poslanik DF-a Predrag Bulatović rekao je da je ključni razlog zašto su donijete izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu nije osveta, nego zato što zemlja stagnira u borbi protiv korupcije, naročito kada je u pitanju korupcija na visokom nivou.

Zakon je trebalo donijeti, jer je, kako je kazao, pristup Katnića bio selektivan:

“Nema onih iz DPS-a, i politička opredijeljenost – progon DF-a”.

On je pitao kako DPS bojkotom može da ostavi Katnića u Skupštini samog, a “šta je sve za njih radio”.

“Nakon stupanja na snagu Zakona o državnom tužilaštvu i Tužilački savjet će morati da konstatuje odlazak Katnića u penziju… Čuo sam da je izrazio želju da će da pristupi jednoj opozicionoj partiji. Opozicija će dobiti jednog velikog borca”.

Katnić je odgovorio Bulatoviću da je 17 godina bio u Savezu komunista, te da priča oko ulaska u opozicionu partiju, bila šala za SDP:

“To ovaj kolega zna koji je promijenio pet-šest partija, uključujući i Jedinstvena Rusija. Pita me kako me ostavi DPS, a ja pitam kako njega prihvati Front a ovoliko je pomogao Milu Đukanoviću u zajedničkom djelovanju”.

Istakao je da sa Milom Đukanovićem nema ništa zajedničko, osim što su Katunjani.

Katnić je rekao da nije progonio DF, nego počinioce krivičnih djela, “do stepena osnovane sumnje pa i više”, navodeći da je sud potvrdio da postoji više od osnovane sumnje i o tome će se sud konačno izjašnjavati.

Katnić je rekao da nije kriv što je morao da optuži sina Slavena Radunovića za učešće u kriminalnoj organizaciji – pranje novca.

“To je potvrdio sud. Ja nemam lično protiv njih ništa. Naprotiv, sve sam radio da ti mladi momci prođu što blaže”.

Poslanik DF-a Milan Knežević rekao je da je primitivno pominjanje članova porodice, navodeći da će Katniću vratiti sto puta brutalnije.

Radunović je odgovorio da je njegov sin, uz još desetak mladih ljudi iz DF-a optužen da je prao novac za DF, iako je u postupku utvrđivanja činjenica, Katnić angažovao vještaka koji je prije donošenja optužnice, utvrdio da je njegov sin uplatio novac na svoj tekući račun i potrošio ga kako je to radio uobičajeno prije toga.

“Znači, neko ko je promijenio novac u banci, uplatio ga na svoj tekući račun, i potrošio u skladu sa uobičajenim načinom, je optužen za pranje novca i tri godine sjedi na optuženičkoj klubi. To se zove zloupotreba i borba protiv oca tog momka”, rekao je Radunović.

Katnić je istakao da poštuje i Boga kao ateista, “samo ga ne treba stavljati gdje mu nije mjesto”.

“Ničiju porodicu nisam napao, ja sam tužilac. To može reći i porodica Sveta Marovića…Šta je moja kćerka doživjela kad se pričalo da sam silovao. Zahvaljujem se i hrvatskim organima javno koji su to pošteno ispitali, da nije bilo mimo morala”, rekao je Katnić.

On je kazao da Paja Velimirović nije bio njegov drug, već član kriminalne organizacije, niti da je uzeo 17 miliona i dijelio ih dalje.

“Ja sam samo optuživao. Kad sam bio sudija, sudio sam… Ne bojim se ničega što ovdje govore. Mogu da urade šta god hoće. Moj odgovor će biti adekvatan, jer se meni danas ovdje prijeti”, rekao je Katnić.

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (DF) je kazala da je Katnić vodio lične ratove protiv ljudi, te da je na toj poziciji da bi se politički obračunavao sa jednim dijelom Crne Gore.

“Zašto ste to radili, u to neću da ulazim. To vi najbolje znate. Samo treba vidjeti kad ste se odlučili za koji korak…Polako cure stvari iz Tužilaštva…Đe nam je Nenad Vujošević? Odjednom se zaboravio. Sve ćemo… saznati kad dođe neko ko će biti nezavistan i profesionalan, a ne neko ko se zaklinje iza Tužilaštva i svoje podređene je napravio kao vojsku za lične ratove protiv pojedinih na političkoj sceni ”.

Katnić je odgovorio da pošto su namjerni da ga ostave bez posla, može jedino da bude socijaldemokrata, što je po ubjeđenju, ili demokrata:

“Pošto me Demokrate ne bi primile, ostale su mi socijaldemokrate”.

Dragan Vukić (SNP) je rekao da pravni epilog nisu imale brojne afere, kao ni ubistvo vlasnika i glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića, napada na novinarku Vijesti Oliveru Lakić i urednika Mihaila Jovovića.

On je kazao da su za te slučajeve nadležni koristili član šest Zakona o krivičnom postupku. Istakao je da je Tužilaštvo pokretalo postupke ali da su zbog nedostatka dokaza tuženi oslobađani optužbe za koje se po zakonu ne može pokrenuti ponovni postupak.

Knežević: Prva asocijacija na Katnićevo ime će biti Telekom

Kada je poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić počeo da govori povišenim tonom, Katnić je sa mjesta dobacio predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću da “ga umiri”.

Milačiću je sa mjesta gdje sjede Katnić i Ivica Stanković poručeno da spusti glas kada govori, a on je poručio “bogami neću”.

“Poslanik ima pravo da u Parlamentu saopšti što misli, a ko koristi uvredljive izraze, ja sam tu”, rekao je Bečić.

Katnić je ponovo poručio Bečiću da smiri Milačića.

“Ja vas molim da se vi smirite”, kazao je Bečić, govoreći da neko ima drugačiji tonalitet obraćanja.

Milačić je rekao da su poslali policiju u njegov stan pred djecom, da su mu hapsili oca, te da su njega uhapsili na aerodromu, da su hapsili majku Milana Kneževića…

“I očekujete da lijepo pričamo sa vama? Ja neću. Izdržite, pa ćete odgovoriti”, kazao je Milačić.

Istakao je da u ovoj zemlji cvjeta organizovani kriminal, te da su najveći krivci za to Katnić i Stanković, koji se smatraju saučesnicima ako ne procesuiraju kriminalne radnje.

Katnić je rekao da izražava žaljenje zbog privođenja majke Milana Kneževića, te da je bio posebno potresen kad je vidio te slike.

Milan Knežević (DF) je kazao da “ima Boga pa da je koliko mačka”, jer Katnić ide u penziju 12. juna na Dan državnosti Rusije.

“Toga ćete se sjećati u dugim šetnjama Spužem”.

On je kazao da će prva asocijacija kad se pomene Katnićevo ime biti Telekom i zašto nije uhapsio sestru Mila Đukanovića Anu Kolarević zbog „dokazane korupcije od sedam miliona eura“, zašto nije uhapsio njenog sina Edina Kolarevića „jer je kešom kupio stan od 870.000 dolara na Menhetnu“, zašto nije uhapsio Slavoljuba Stijepovića „zbog reketa Duška Kneževića“, zašto nije uhapsio Mila Đukanovića zbog “ničije kuće”…

“Do svidanija moj drug, do svidanija”, poručio je Knežević Katniću Jesenjinovim stihovima.

Jelena Božović (DF) je kazala da je Katnićevo posrnuće krenulo onog dana kada je „prihvatio da bude pion u rukama Mila Đukanovića“ i da za njega „izvršava prljave poslove“.

“Tu prije svega mislim na montirani državni udar. Umjesto da razbijate organizovani kriminal, vi ste u njemu direktno učestvovali”, rekla je Božović.

Istakla je da Katnić treba da odgovara za sve što je uradio, da bi pravda bila zadovoljena.

Katnić je kazao da nema više ubijanja po crnogorskim ulicama, jer je sa svojim timom sasjekao kriminalnim klanovima logistiku.

Poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica istakao je da je Katnić u Izvještaju iznio statistiku u kojoj nema Brana Mićunovića, Dragana Brkovića, Safeta Kalića, i ostalih koji su „organizovali kriminalne grupe“, uništavali privredu, devastirali pravni poredak i činili „moralna nepočinstva“:

“Čuli smo da je oduzet jedan stan, ali nije oduzet Splendid. Možda je i taj stan završio u Splendidu. ..Ko je omogućio šefu Splendida, šefu DPS-a Branu Mićunoviću da namiče milione? “.

Katnić je, navodeći statističke podatke koji se tiču sporazuma o priznanju krivice, rekao da je to kojim idu pravi put.

On je nakon svih izlaganja poslanika rekao DF-u, da Evropa interesuje njega, a ne DF, kojeg interesuje Srbija.

Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković rekao je u završnom izlaganju da je Ustavom bilo predviđeno da sudijska funkcija prestaje ispunjenjem uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

“U Zakonu o državnom tužilaštvu je stajalo ono što ste sad ugradili, ovo što je bilo za sudije – ispunjenjem uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju a za tužioce je stajalo ispunjenjem uslova za starosnu penziju. Pa se postavljalo pitanje koji su to uslovi, jer ni u zakonu o PIO, ni Zakonu o radu ne kaže koji su to uslovi”, kazao je Stanković.

On je kazao da će o tome koji su to uslovi biti problema u praksi ili se uzima prvi od tih uslova koji neko ostvari, gdje će doći u opasnost diskriminacija nad ženama:

“Jer ima jedan od uslova gdje je 57 godina života i 37 godina staža, da je žena ispunila uslove za starosnu penziju”.

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Pokrenut proces izmjene Ustava, DNP glasao protiv; Knežević: Nismo u Sjevernoj Koreji

Na sjednici je obavezan Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti preksjutra

Sa sjednice, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Glasovima 74 poslanika za i i tri protiv, Skupština Crne Gore pokrenula je danas proces izmjene Ustava. Protiv su glasali poslanici Demokratske narodne partije (DNP).

Sa istim brojem glasova, na današnjoj sjednici obavezan je Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana.

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti prekosjutra.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je saopštila da joj je drago što su se dogovorili, ali i da se nada da će se u što kraćem roku dogovoriti o sudijama Ustavnog suda i Fiskalnom savjetu.

Lider i poslanik DNP-a Milan Knežević je poručio da se „nisu svi dogovorili“, te da su on i ostali poslanici te partije (Vladislav Bojović i Jelena Kljajević) jedina opozicija.

„Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Johana Satlera i Petera Feltena“, kazao je.

Šef parlamenta Andrija Mandić je poručio da je on danas htio da se glasa o sudijama, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.

Nakon pauze, poslanici su glasali za izmjene Ustava koje se tiču Centralne banke.I za taj predlog su glasala 74 poslanika, a tri su bila protiv.

Amandmani će, takođe, biti razmatrani na sjutrašnjoj sjednici Ustavnog odbora, a poslanici će se o njima izjasniti preksjutra.

Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao mandat novom poslaniku Građanskog pokreta (GP) URA Mileti Radovaniću. On je, na toj poziciji, zamijenio Miloša Konatara.

Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora – za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.

To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.

Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.

Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka – prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije