Connect with us

BALKAN I SVIJET

Kosovo: Počela primjena Zakona o strancima i vozilima, Srbi treba da dobiju boravišne dozvole

foto: Vojin Radovanović/Danas

Na Kosovu je juče počela primjena zakona o strancima i o vozilima, a nakon sastanka specijalnog predstavnika EU sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem, Srbima je dat rok od tri mjeseca da registruju svoje građanske podatke u sistemu, a srpskim studentima, profesorima i zdravstvenim radnicima biće izdavane privremene boravišne dozvole na 12 mjeseci, uz mogućnost produženja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova saopštilo je danas da od ponedjeljka, 16. marta počinje proces podnošenja zahteva za boravišne dozvole i prijavu adrese za građane, nakon završetka informativnog perioda.

U saopštenju Ministarstvo je navelo da će tokom tromjesečnog perioda biti omogućena registracija podataka o rođenju, braku i smrti koji su evidentirani do 15. marta 2026. u „nelegalnim srpskim institucijama, sa ciljem njihove integracije u Civilni registar Kosova“, prenio je RTK.

Ministarstvo je dodalo da će privremeno priznavati lične karte koje su izdale „nelegalne srpske strukture, isključivo u svrhu identifikacije i u skladu sa važećim zakonima“.

Individualne prijave za privremene boravišne dozvole podnosiće se posle dostavljanja spiskova radnika iz sektora zdravstva i obrazovanja u nadležnim opštinama, navelo je Ministarstvo, dodavši da sve institucionalne aktivnosti imaju za cilj da obezbijede pravilnu i koordinisanu primjenu zakona, uz pristup uslugama i pravnu sigurnost za građane, u skladu sa evropskim standardima.

Ovo predstavlja primjenu dogovora koji su postigli nakon sastanka specijalnog izaslanika EU Petera Sorensena sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem. Tada je Sorensen pozvao kosovsku vladu da obezbijedi boravišne dozvole za prosvjetne i zdravstvene radnike, kao i studente, na početni period od 12 mjeseci, kako bi se spriječio prekid zdravstvenih i obrazovnih usluga.

„Uzimamo u obzir planove Vlade Kosova da integriše službe, sprovođenje zakona, zdravstvene i obrazovne institucije u okviru kosovskog sistema kako bi se u potpunosti uskladili sa prethodnim sporazumima iz dijaloga i drugim sporazumima i obavezama prema EU. Uzimamo u obzir posvećenost naše završne grupe da sprovede pomenute zakone uz omogućavanje neprekidne javne službe u okviru sistema. Sveobuhvatan i potvrđen proces unutar svih relevantnih sporazuma postignutih kroz dijalog civilne EU i drugih sporazuma EU“, rekao je Sorensen.

Međutim, istakao je da tokom cijelog procesa moraju da postoje konsultacije sa predstavnicima srpske zajednice, kao i bliska saradnja sa EU.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas zahvalila je svima na „konstruktivno angažovanju“ u ostvarenju sporazuma o registraciji i Zakonu o strancima, koji je kako je istakla, „važan korak naprijed za dobrobit svih građana Kosova“.

„To je neophodno da se osigura kontinuitet u isporuci javnih usluga“, napisala je Kalas na društvenoj mreži X.

Dodala je da ovaj napredak stvara „novi zamah za dijalog Beograda i Prištine“ i izrazila spremnost da uskoro bude domaćin sastanka na visokom nivou.

„Hvala svima koji su se kontruktivno angažovali da se ovo ostvari. Kako idemo dalje, ostaje od vitalnog značaja primjena prošlih sporazuma“, napisala je Kalas.

BALKAN I SVIJET

Nova.rs: Vulin se ukrcao u avion za Moskvu bez provjere, direktor bezbjednosti aerodroma naredio vraćanje aviona u Beograd

Beogradsko „Vreme“ navodi da ga je beogradskom aerodromu čekao tužilac.
Kako je Nova.rs ranije prenijela u avionu su, prema nezvaničnim informacijama, bili i direktor Srbijagasa Dušan Bajatović i predsjednik Srpske narodne partije Nenad Popović

Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Avion Er Srbije na letu JU134, koji je večeras poletio sa beogradskog aerodroma „Nikola Tesla“ ka Moskvi, vraćen je za Beograd nakon što je, prema nezvaničnim saznanjima portala Nova.rs, utvrđeno da Aleksandar Vulin nije prošao bezbjednosnu provjeru, piše ovaj portal.

Kako navodi Nova.rs, Vulin je, iako nije prošao provjeru bezbjednosti, ipak uspio da se ukrca u avion, a prema informacijama do kojih je Nova.rs došla, u tome mu je, navodno, neko pomogao.

Naređenje za vraćanje aviona izdao je direktor korporativne bezbjednosti Aerodroma u Beogradu, Milan Kuč, inače nekadašnji pripadnik Kobri, navodi Nova.rs.

Prema saznanjima ovog portala, on je na snimcima sa sigurnosnih kamera navodno vidii da nisu ispoštovane procedure, odnosno da Vulin navodno nije prošao bezbjednosnu proveru i naredio vraćanje aviona.

Takođe, kako saznaje Nova.rs, let neće biti otkazan, avion će poletjeti nakon detaljnog pregleda i sa drugom posadom.

Kako je Nova.rs ranije prenijela u avionu su, prema nezvaničnim informacijama, bili i direktor Srbijagasa Dušan Bajatović i predsednik Srpske narodne partije Nenad Popović.

Aerodromi u Moskvi večeras nisu zatvoreni, poslednjih sat vremena rade normalno.

Let JU134 bio je tokom večeri najpraćeniji let na portalu Flightradar24.

Na tom portalu se vidi da avion trenutno stoji na kraju piste, na poziciji prij gejtova i ne prilazi terminalima.

„Vreme“: Na beogradskom aerodromu čeka ga tužilac

Sagovornik „Vremena“ tvrdi i da je Vulina na beogradskom aerodromu čekao tužilac.

Ti navodi za sada nijesu zvanično potvrđeni.

Bez zvaničnih potvrda

N1 pisao je kompaniji Er Srbija, Aerodormu „Nikola Tesla“ i Direktoratu civilnog vazduhoplovstva. Odgovore do objavljivanja ovog teksta nisu dobili.

N1 pokušao je da stupi u kontakt sa Vulinom i Bajatovićem, ali su nedostupni.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Uhapšeni direktor RHMZ Srbije, njegova supruga i sin: Osumnjičeni za pranje najmanje 650.000 eura, kupovali nekretnine i u Crnoj Gori

Sumnja se da su osumnjičeni od novembra 2019. do novembra 2024, na teritoriji Beograda, Čačka, Užica, Bajine Bašte i Crne Gore, izvršili prenos i konverziju imovine u ukupnom iznosu od najmanje 650.000 eura, znajući da potiče od kriminalne djelatnosti

Foto: Nikola Tomić (Telegraf)

Direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) Srbije Jugoslav Nikolić (71), O. N. (71) i Đ. N. (45) uhapšeni su zbog sumnje da su prali novac i prikrivali njegovo nezakonito porijeklo, prenosi portal Nova.rs.

Telegraf piše da su drugo dvoje uhapšenih njegova suprug i sin.

Oni su uhapšeni po nalogu Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.

Prema saopštenju Višeg javnog tužilaštva, sumnja se da su osumnjičeni od novembra 2019. do novembra 2024. godine, na teritoriji Beograda, Čačka, Užica, Bajine Bašte i Crne Gore, izvršili prenos i konverziju imovine u ukupnom iznosu od najmanje 650.000 eura, znajući da potiče od kriminalne djelatnosti.

Direktoru RHMZ-a na teret se stavlja i neprijavljivanje imovine i prihoda, odnosno davanje lažnih podataka o imovini i prihodima.

Kako se sumnja, J.N. je u navedenom periodu na svoje bankovne račune uplatio ukupno 41.878.195 dinara, 43.150 eura i 44.760 švajcarskih franaka, za koje nije imao pokriće u zakonitim prihodima. Tim novcem, kako se sumnja, kupovao je nekretnine u Beogradu, Užicu i Crnoj Gori.

Tužilaštvo navodi i da kao javni funkcioner i direktor RHMZ-a nije prijavljivao bitne promjene u imovini Agenciji za sprečavanje korupcije, iako je na to bio zakonski obavezan.

O. N. se sumnjiči da je od juna 2021. do 2023. godine prenijela najmanje 227.548 eura, za koje nije imala porijeklo u zakonitim prihodima, radi kupovine više stanova, garažnog mjesta i poslovnog prostora u Čačku i Crnoj Gori.

Đ. N. se sumnjiči da je u junu 2021. godine prebacio najmanje 1,5 miliona dinara radi kupovine stana u Crnoj Gori.

Prema navodima tužilaštva, J. N. i O. N. su u novembru 2024. godine zaključili ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života, kojim su na Đ. N. prenijeli vlasnička prava na više stanova, garažnih mjesta, katastarskih parcela i jednom poslovnom prostoru u Čačku i Crnoj Gori.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati, u kom roku će biti privedeni na saslušanje u Više javno tužilaštvo u Beogradu.

Protiv njih se vodi postupak zbog sumnje na krivično djelo pranje novca, dok se J. N. tereti i za krivično djelo iz Zakona o sprečavanju korupcije.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Slučaj Alta banke: Macuri određen pritvor od 48 sati, osumnjičen da je iz banke iznio 380 miliona eura

Uhapšene još tri osobe

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK) objavilo je da su uhapšene tri osobe u slučaju Alta banke, a da se Davor Macura sumnjiči da je iz trezora iznosio novac i to – 45 milijardi dinara, što je više od 380 miliona eura. Ranije danas potvrđeno je za portal N1 da je uhapšen Davor Macura i da je zadržan u policiji. Njegov advokat je naveo da će sjutra poslije 12 časova biti saslušan u JTOK. Tužilaštvo navodi da je izvršen pretres Alta banke ali i u stambenog prostora D.M. Za sve tri osobe određeno je zadržavanje do 48 sati.

“Po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u saradnji sa policijskim službenicima UKP, SBPOК i Odeljenja za suzbijanje organizovanog finanijskog kriminala, danas su uhapšene tri osobe i to odgovorno lice „Alta banke“ a.d. Beograd, D.M, direktor Odeljenja trezora i upravljanja gotovinom „Alta banke“ a.d. G.M. i saradnik za trezorsko poslovanje „Alta banke“ a.d. I.P”, navodi se u saopštenju ovog tužilaštva.

Dana 31. oktobra i 1. novembra 2026. godine u prostorijama „Alta banke“ a.d, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal izvršeni su pretresi u prostorijama „Alta banke“ a.d. i stambenom prostoru osumnjičenog D.M. Pretresom prostorija „Alta banke“ a.d, izvršen je popis gotovog novca u trezoru, dodaje se u saopštenju.

Za osumnjičenog D.M. postoje osnovi sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja odgovornog lica iz čl 227 stav 3 u vezi sa stavom 1 КZ, dok su ostali osumnjičeni pomogli u izvršenju navedenog krivičnog djela.

Kako se dodaje, postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni D.M. je u prethodnom periodu do 31. 10. 2026. godine, izvršio napred navedeno krivično djelo, tako što je prekoračio granice svog ovlašćenja u čemu su mu stvaranjem uslova za izvršenje krivičnog djela pomogli osumnjičeni G. M i I.P, kao lica zadužena za neposredno rukovanje vrijednostima u trezoru „Alta banke“ a.d, tako što su mu predavali kartice za ulazak u trezor ili su mu svojim karticama i prisustvom omogućavali neovlašćene ulaske u trezor „Depo“, prilikom kojih je D. M. iz istog iznosio novac i na taj način pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od oko 45 milijardi dinara.

Osumnjičenim licima određena je mjera zadržavanja u trajanju od 48 sati.

U narednom periodu će ova lica biti saslušana u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije