Moskva se našla na meti najvećeg ukrajinskog napada od početka rata, a skoro 200 dronova pogodilo je ciljeve oko ruske prijestonice i podigli stubove gustog dima visoko u nebo.

Sedamnaest ljudi je ranjeno u Moskovskoj oblasti, prema riječima lokalnog guvernera Andreja Vorobjova.

Skoro 1.000 dronova i četiri ukrajinske krstareće rakete presretnuto je i uništeno širom zemlje za 24 sata, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Napadnuto je skladište nafte u južnoj Rostovskoj oblasti, gdje je jedna osoba poginula.

Vladimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, rekao je da je Kijev ponovo pogodio Moskovsku oblast „sankcijama dugog dometa“ – što je eufemizam za ukrajinske udare projektilima dugog dometa na Rusiju.

„Vrijeme je da se okonča ovaj rat i Rusija mora da preduzme neophodne diplomatske korake“, dodao je.

Rekao je da je masovna operacija dronovima bio odgovor na prošlonedeljni ruski napad na Kijev, u kojem je vatra od eksplozije zahvatila i Kijevsko-pečersku lavru, važan vjerski spomenik.

„Ne želimo ovaj rat i nikada ga nismo željeli“, rekao je Zelenski.

„Ali ako Ukrajina gori, goreće i vaša Moskva.

“Požari su izbili kada je rafinerija Kapotnja na jugoistoku Moskve pogođena treći put za mesec dana i drugi put ove nedjelje, obojivši nebo u crno od dima.

Brojni video snimci prikazuju poklopac velikog rezervoara za skladištenje nafte koji je odletio desetine metara u vazduh silom eksplozije.

Obližnji tržni centar je takođe goreo, navodno nakon što su ostaci drona pali na zgradu, a nekoliko stambenih nebodera je evakuisano.

Četiri moskovska aerodroma su privremeno zatvorena, a više od 500 letova je otkazano ili odloženo.

Iako su lokalne vlasti širom Rusije zabranile objavljivanje slika posledica napada dronovima, desetine video snimaka pojavilo se na društvenim mrežama.

Prikazuju dronove na nebu usred bijela dana i eksplozije iznad industrijskih zona na obodu Moskve.

Četiri i po godine otkako je Moskva napala Ukrajinu, rat iscrpljivanja na prvoj liniji fronta u Ukrajini se nastavlja, van vidokruga mnogih Rusa.

Kijevski udari dugog dometa na mete širom Rusije, kao i u Moskvi i Sankt Peterburgu, ukazuju na cilj Zelenskog da „vrati rat kući“ Rusima.

Napadi dronovima na Moskvu – oko 500 km od ukrajinske granice – postali su sve češći kako je Kijev razvio kapacitete dugog dometa.

Prvi uspješni napadi dronovima na rusku prijestonicu zabilježeni su u proljeće 2023, iako su bili sporadični i retko je u njima učestvovalo više od nekoliko dronova.

Od tada je oko Moskve postavljena opsežna protivvazdušna odbrana – ali se broj dronova koje je Ukrajina koristila u svojim napadima takođe umnožio, a neki su probili tu odbranu.

U međuvremenu, Rusija je preko noći lansirala više od 200 dronova i balističkih raketa na Ukrajinu, saopštio je Kijev.

Vladimir Putin, koji je domaćin samita lidera jugoistočne Azije u Kazanju, nije komentarisao napad velikih razmjera na rusku prijestonicu.

Pišući na društvenoj mreži Iks, ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha je rekao:„Jedno od najpopularnijih pitanja koje Moskovljani postavljaju jutros je ‘Šta se dešava?’“

„Mogu da odgovorim. Vaša zemlja je započela agresioni rat protiv naše zemlje. Godinama ubija naše ljude“, napisao je Sibiha.

„Sada kada znate šta se dešava, pitajte Putina kada planira da ga okonča.“

Srpski ljekari pomjerili su granice medicine uspješnim izvođenjem operacije koja je pacijentu starom 13 godina pružila novu šansu za život. Prvi put u Srbiji, a tek treći put u svijetu, kod pacijenta tog uzrasta i tjelesne građe, ugrađena je mehanička potpora srcu (vještačko srce) u Beogradu.

Gostujući u emisiji Prvog programa Radio Beograda „U središtu pažnje“, kardiohirurg Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ dr Saša Borović, jedan od članova tima koji je učestvovao u ovoj operaciji, iznio je detalje o stanju dječaka, toku operacije i izazovima sa kojima se naš zdravstveni sistem suočava.

„Oporavak teče odlično“

Operacija je izvedena u petak, 5. juna, a deset dana poslije zahvata, informacije o zdravstvenom stanju mladog pacijenta iz Sarajeva su izuzetno ohrabrujuće.

„Mogu da kažem da je dečak sjajno. Da je odvojen od aparata za vještačko disanje. To je praktično bio poslednji korak u njegovom oporavku. Svi vitalni organski sistemi funkcionišu kako treba. Vještačko srce funkcioniše odlično. On se dobro osjeća. Navija za fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Vrlo je srećan, vrlo je zadovoljan. Njegova mama je tu pored njega i više nema tolikog straha kako je bilo“, istakao je dr Borović, prenosi RTS.

Treći slučaj u svetu zbog specifične veličine tijela pacijenta

Objašnjavajući samu proceduru, dr Borović je napravio razliku između transplantacije i ugradnje mehaničkog srca, naglasivši da se u ovom slučaju kompletno prirodno srce zamjenjuje vještačkim unutar grudnog koša.

„Ugradnja vještačkog srca podrazumijeva isijecanje ili, kako mi kažemo, eksplantaciju, odnosno kardiektomiju ili vađenje prirodnog srca i na njegovo mjesto, unutar grudnog koša, ugrađujemo vještačko srce. Ono, kao i prirodno srce, ima dvije komore, lijevu i desnu, i ima jedan sistem koji pokreće te komore da ispumpavaju krv“, objašnjava kardiohirurg.

Razlog zbog kojeg je ovaj zahvat tek treći ovakav slučaj u svijetu leži u specifičnoj anatomiji i konstituciji pedijatrijskih pacijenata. Dok je kod odraslih ugrađeno blizu 3.000 vještačkih srca, u pedijatrijskoj populaciji to je učinjeno svega oko 70 puta, a kod djece ovoliko male tjelesne površine – samo dva puta prećij ovoga, i to u Sjedinjenim Američkim Državama.

„U ovom slučaju imamo malog pacijenta čija tjelesna težina je 40 kilograma, čija tjelesna površina je 1,25 metara kvadratnih, što je zaista jedno malo tikelo. Ispod postoje još samo dva djeteta u Americi koja su dobila vještačko srce, sa 1,1 i 1,2 metra kvadratna“, precizirao je dr Borović.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je Crnu Goru da vodi hibridni rat protiv njegove države, navodeći da su mediji imali „značajnu ulogu tokom obojene revolucije u Srbiji“.

Vučić je u intervjuu za TV Prva kazao da odnos Crne Gore prema Srbiji nakon promjene vlasti 2020. godine nije promijenjen, prenosi Portal ETV.

„Što se tiče odnosa prema Srbiji, nije ni za jotu bolji ni lošiji. Na to sam već navikao, nemojte smetnuti s uma da je bio dodatno pogoršan jer su mediji u Crnoj Gori imali značajnu ulogu u sprovođenju ‘obojene revolucije’ u Srbiji. Vođen je hibridni rat i svi u tome učestvuju, ali se prave da ne učestvuju. Nismo mi njima oduzeli teritoriju, već oni nama i to 14 odsto teritorije Kosova i Metohije. Kad već pričaju o tome da nas nisu izdali, to nije istina“, naveo je Vučić.

On je istakao da se Srbija ne miješa u teritorijalna i ustavna pitanja Crne Gore.

„Nije njihovo da nam drže pridike, već međunarodnog i javnog prava“, rekao je predsjednik Srbije.

Vučić je poručio i da će srpski narod koji živi u Crnoj Gori imati podršku matice i uživati sva prava. Ocijenio je da je nelogično da srpski jezik u Crnoj Gori nije službeni, iako, kako je rekao, najveći dio građana govori srpskim jezikom.

„Nadam se da će jednog dana moći da se izbore za svoja elementarna prava – jezik, pismo… Vjerujem u druga Milana Kneževića i mnoge druge koji su vrijedni u Crnoj Gori“, zaključio je Vučić.