DRUŠTVO
BIVŠI DIREKTOR UPRAVE ZA NEKRETNINE
Kovačević negira optužbe: Nisam imao ni želju ni volju da se bavim kriminalom
Odbacujem sve tačke optužnice. Kroz svoj rad borio sam se protiv protivpravnog zauzimanja zemljišta u državnoj svojini, kazao je Kovačević u sudnici

Bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević јuče јe pred viјećem sudiјe Zorana Radovića negirao formiranje kriminalne organizacije preko čijih pripadnika je, kako se navodi u optužnici, zloupotrebljavao položaj u državnim organima i prisvajao vrijedne parcele na Crnogorskom primorјu. Suprotno optužbama SDT-a, Kovačević јe kazao da јe uviјek radio na tome da zaštiti državnu imovinu.
Ostali okrivljeni, pripadnici njegove grupe, terete se za zloupotrebu službenog položaja, iznudu, protivpravno zauzimanje zemljišta, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, falsifikovanje isprave, utaju poreza i doprinosa.
Nakon okončanja izviđaјa, Kovačević јe uhapšen 2020. godine po prijavi Aleksandra Gazivode, čiji je suvlasnički dio vile u Tivtu koju je izgradio s Kovačevićem, mimo njegovog znanja, prepisan na ime Danka Kovačevića, sina bivšeg direktora Uprave za nekretnine.
„Odbacujem sve tačke optužnice. Kroz svoj rad borio sam se protiv protivpravnog zauzimanja zemljišta u državnoj svojini. U životu nisam formirao kriminalnu organizaciju. Nisam imao ni volju ni želju da 2011. godine formiram bilo kakvu kriminalnu organizaciju“, rekao je Kovačević.
Ispričao јe da je kao pomoćnik direktora Uprave za imovinu u avgustu 2011. godine upućen na ispomoć u Tivat, gdje je kao v.d. načelnika rukovodio Područnom jedinicom Uprave za nekretnine u tom gradu. Tada јe upoznao Anu Lakićević, koja se prijavila za posao pravnika u Upravi za nekretnine – PJ Tivat.
Kovačević јe obјasnio proceduru uknjižbe nelegalno izgrađenih objekata u list nepokretnosti, tvrdeći da u slučaju uknjižbe objekta u vlasništvu njegovog sina Danka Kovačević ništa nije rađeno nezakonito. Tvrdio јe da nikada nije ni zakonito ni nezakonito uticao na Anu Lakićević Grdinić kako će završiti neki predmet. On je negirao i da je preko Aleksandra Boljevića pokušao da od Aleksandra Gazivode iznudi dio izgrađene nepokretnosti u Tivtu.
„Nikog u životu nisam podsticao da nekog zastrašuje. Imam 66 godina, a i vaspitanje mi to ne dozvoljava“, kazao je Kovačević.
Tvrdi da Gazivoda nije uložio ni cent
Kovačević je kazao da Gazivoda nije uložio ni euro u kupovinu parcele i izgradnju objekta. Sa Gazivodom je, tvrdi, bio prijatelj, a dugo godina bili su komšije iz zgrade.
„Ponudio mi je da mi pomogne oko izgradnje objekta. Bolje reći, pritiskao me je da će mi on sve završiti oko ovog placa i da će pratiti izgradnju objekta. I zaista je pomogao, ne mogu da umanjujem njegove zasluge“, rekao je Kovačević.
Tvrdi da je za neke poslove oko izgradnje plaćao po dvaput, jer, kako se kasnije ispostavilo, Gazivoda nije uredno plaćao neke radove.
Tvrdi i da nikada nikoga nije podstrekavao da pokrene ostavinski postupak, pa ni porodicu Peričić, koja je preko Aleksandra Gazivode njegovom sinu prodala četvrtinu parcele na kojoj je kasnije izgrađen objekat.
Osim Kovačevića, optužnicom za nezakonito prisvajanje državnog zemljišta u zoni morskog dobra obuhvaćeni su i Ana Lakićević Grdinić, Veselin Tomašević, Krsto Pavićević, Danilo Jovanović, Danko Kovačević, Sanja Popović, Aleksandar Boljević i podgorička kompanija „Geo&Arh“.
(Dan)
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA1 дан ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić