POLITIKA
"CRNOJ GORI TREBA SPOMENIK SVIM ŽRTVAMA KOJI BI BIO SIMBOL POMIRENJA"
Krivokapić: Vanredni izbori ne bi odgovarali ni jednoj partiji, i da se dese, ne bi donijeli ništa novo
Krivokapić kazao da je tokom boravka u Londonu, gdje je razgovarao i sa premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom, Velika Britanija eliminisanjem šverca cigareta iz Crne Gore u budžet prihodovala 237 miliona funti

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je Velika Britanija izračunla da je eliminisanjem šverca cigareta iz Crne Gore prihodovala 237 miliona funti.
On je gostujući na RTCG kazao da je tokom boravka u Londonu, gdje je razgovarao i sa premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom, razmijenio informacije o nekoliko oblasti i dogovorili aktivnosti prije svjega u bezbjednosnom sektoru „kako bi se obezbijedili stabilnost i sigurnost“.
„Ujedinjeno Kraljevstvo znajući da je u svom budžetu samo elimisanjem šverca cigareta u budžet prihodovalo 237 miliona funti, izračunali su koliko su dobili time što su suzbili šverc koji dolazi iz Crne Gore i poslali jasnu poruku da žele da nastave saradnju u tom dijelu. Pogotovo što je Vlada prije dvije sedmice donijela preporuke određenim institucijama da se napravi analiza kako bi se duvan i duvanski proizvodi izuzeli iz onog dijela slobodne bescarinske zone“, rekao je Krivokapić.
„Vanredni parlamentarni izbori ne bi odgovarali ni jednoj političkoj strukturi“
Vanredni parlamentarni izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali ni jednoj političkoj strukturi, kazao je premijer Zdravko Krivokapić.
On je komentarišući brojne kritike na račun izvršne vlasti iz dijela vladajuće koalicije, poručio da bi volio da se u parlamentu pokrene preispitivanje povjerenja vladi.
„To je jedna čudna politička situacija. Ona je toliko čudna da ni Živko Nikolić ne bi mogao to drugačije komentarisati nego kao Čudo neviđeno. Problem je Crne Gore što stalno politički talasamo. Volio bih da neko od tih 27 poslanika stavi na dnevni red pitanje povjerenja Vladi da se to provjeri. Tačno je da bi se na taj način pokazala možda jedna nepricipijelna koalicija da DF-a sa opozicijom ruši ovu Vladu“, rekao je u intervjuu za RTCG Krivokapić.
Kazao je i da u Vladi od septembra razmišljaju kako da na pravi način podjele svedu na najmanju moguću mjeru.
„Mislim da je najbolje da Crna Gora krene putem Španije, koja je napravila jedan spomenik svim žrtvama i tako uspostavila simbol pomirenja koji će prihvatiti svi“, rekao je Krivokapić.
Naveo je i da bi Crna Gora trebalo da napravi spomenik svim žrtvama koji bi bio simbol pomirenja.
On je na konstataciju da se dio javnosti u Crnoj Gori plaši mogućnosti izjednačavanja četničkog i partizanskog pokreta, pogotovo nakon nekih ideja o formiranju komisije za pomirenje i istinu, kazao da Srbija ima svoj način, a Crna Gora svoj.
„Podjele vještački nametnute“
Premijer je rekao i da su ekonomska moć i razvoj modus koji nedostaje Crnoj Gori da bi se prevazišle podjele.
„Kada budete ekonomski moćni i razvijeni, nećete se vraćati u prošlost i živjeti sa istorijom“, rekao je Krivokapić i istakao da su podjele u Crnoj Gori vještački nametnute.
On se osvrnuo na dva važna trenutka crnogorske istorije – 13. jul 1941, kao jedan od najvećih trenutaka u istoriji Crne Gore, kada je jedan sveopšti narodni ustanak bio pokrenut da bi se sačuvalo postiojanje, sloboda i čast.
„Drugi trenutak je vezan za Berlinski kongres, gdje je Njegoševa rečenica „da se mi nikada nijesmo mogli u lance vezati“ rezultirala verifikacijom na Berlinskom kongresu i to 13. jula 1978. To je potvrda onoga što je Crna Gora imala tokom svoje istorije, a to je nezavisnosti i samostalnost“, kazao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Istakao je da Vlada želi da Crna Gora postane 28. država u okviru Evropske unije.
„Zato smatram da ta poruka koja je iskazana i jednog i drugog 13. jula poruka jedinstva. Jedinstva koje, nažalost, nije zaživjelo u Crnoj Gori, jer Crna gora je, kako neko kaže, podijeljena jer su to političari nametnuli, a mi kao narod to prihvatili i živjeli sa tim podjelama. Došao je trenutak da gledamo u budućnost, a u budućnost možemo samo zajedno“, kazao je Krivokapić.
Naglasio je da su podjele u Crnoj Gori rezultat onoga što je vještački nametnute, te da neke podjele imaju istorijske okolnosti koje, kako navodi, ne možemo da zaboravimo.
„Ako se desio jedan događaj, on ne treba da rezultira podjelama jer mi zajedno živimo. Ispada da smo sami sa sobom podijeljeni, a onda se zavađamo bez ikakvog smisla. Jer, šta znači to na kojoj ste strani vi bili sada poslije 80 godina. Mi se stalno vraćamo prošlosti, Crna Gora živi u prošlosti“, kazao je Krivokapić.
Poručio je da političari treba da se zapitaju koliko doprinose da se podjele „povampire“.
„Stav o CPC neprominenjen, vjernik sam SPC“
Krivokapić je na pitanje o Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) kazao da zabrinjavaju različiti stavovi, koji se u medijima pojavljuju. Ističe da „nezvanične informacije iz Vlade“ zapravo nijesu „otišle“ iz Vlade.
„Mi jesmo kao pravni tim Vlade i svi članovi usaglasili Temeljni ugovor sa zakonom i ustavom Crne Gore i na taj način poslali jasnu poruku da na najbolji način štitimo crkvu i državu. Ne želimo da bilo koji član ili bilo koji element tog člana bude problematičan“, naveo je Krivokapić i dodao da su o tome obavijestili patrijarha i da čekaju reakciju druge strane.
„Mediji već znaju stav patrijarha, a ja nijesam dobio povratnu informaciju“, rekao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Po pitanju Crnogorske autokefalne crkve, Krivokapić ističe da je njegov stav uvijek isti – nepromijenjen.
„Ja sam vjernik SPC, poznajem i razumijem kanonsko pravo, znam šta je dogmatika i kako se dešavaju stvari na nivou svih pomjesnih pravoslavnih crkava, i naravno ne možete upoređivati nešto što je kanonski i nešto što nije kanonski priznato. Ja građanima dajem pravo na slobodu da biraju između kanonske i one koja nije opcije, svako može da bude vjernik tamo gdje hoće, po Zakonu o slobodi vjeroispovijesti dovoljna su tri čovjeka da bi napravila vjersku zajednicu“, rekao je premijer i dodao da je Zakon sjajan i da nije diskriminatorski.
Priča o EU zajednička
Krivokapić je kazao i da je Vlada ambiciozna po pitanju ulaska u EU.
„Da biste težili ka nekom cilju morate i da ga projektujete. Poslije određenih susreta, ja sam iskazao potrebu da iskažem godinu koja je realna da bismo ušli u EU. Ovdje se govori o političkom kontekstu i ako želimo d apoštujemo volju naroda, onda imate permanentno skoro istu podršku naroda tom EU putu, a to je oko 80 odsto građana. I nijedan političar ne smije sebi da dozvoli luksuz i da iznevjeri to povjerenje građana“.
Dodao je da je priča o EU zajednička, te da je Vlada spremna danonoćno da radi da bi svoje obaveze odradila.
„U nedostatku ciljeva koji se mogu iskazati od strane EU, mi smo napravili samoocjenjivanje kako da to obezbijedimo sa stanovišta naše percepcije. Poglavlja 23 i 24 jesu najteža i najzahtjevnija, ali smo napravili jake radne timove“, dodaje predsjednik Vlade.
Kaže i da se bivši ministar Leposavić najmanje bavio tom problematikom…
„Sada kada se desilo njegovo razrješenje definisali smo jednog državnog sekretara koji je u Ministarstvu i ujedno koordinira radom grupe 23, jer ima najbolje znanje i kompetencije u toj oblasti“, rekao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
„Vizija eksperske Vlade je najbolji model za Crnu Goru“
Na pitanje hoće li njegova Vlada opstati, Krivokapić navodi da je najveći problem unutrašnje političko stanje, i da to traje od 1. septembra.
„Ako mislimo da je budućnost Crne Gore ostavljena u nekoj prašini i zatamljena, ja tako ne mislim. Ja i članovi vlade smo usmjereni ka budućnosti. I onda se postavlja pitanje ko je promašio tu ideju, ja koji sam proglašen izdajnikom za sve i svašta ili neko drugi. Narod neka prosudi… Vizija eksperske Vlade je najbolji model za Crnu Goru, demokratsku traziciju i pokušaj da uđemo u EU 2024. godine“, rekao je Krivokapić.
Ističe da karakteristika koju želi sa koalicionim partnerima nije zamjena nego promjena, te da je reformski kurs – kurs ove vlade.
Imam svjedočanstvo da sam svaki put insistirao da najbolji dođu na najbolja mjesta, to je moj životni princip, i nadam se da će vrlo brzo da se taj princip ostvari u praksi.“
Poručuje da je nabitnije da pobijede znanje i kompetancija.
„Može i da pada Vlada, ali je najvažnije da kompetencija i znanje pobjedi“.
Ono što se dešavalo u prethodnom periodu je, ocijenjuje Krivokapić, nešto što je nasljeđe prethodnog vremenskog perioda i „zadovoljavanje mira u kući“.
„Kada se sve to preokrene na jednu stranu ispada da je Vlada kriva. I jeste, Vlada na kraju imenuje te ljude ali ih isto tako može i razriješiti. Ovo je godina u kojoj moraju da spadnu sve maske i da svi pokažu ko je đe. Ovo je dobro za naš narod da spoznaju ko je kakav je i šta želi.“
Dodaje da su reforme proces, te da je Vlada uspostavila temelj bukvalno u svim oblastima.
„Imamo jednu veliku sreću da se u Vladi nalaze ljudi neopterećeni politikom, koji razmišljaju kako Crnu Goru da učinimo bogatijom i kako da mladi ljudi ne idu iz Crne Gore“, rekao je Krivokapić.
„Rekonstrukcija treba da ide u smjeru poboljšanja rada vlade“
Krivokapić, na pitanje koliko je izvjesna rekostrukcija Vlade, kaže:
„Poptpuno je prirodna zamjena, rezultati su ti koji govore o dobroti bilo kog od nas, i tačno znam koja mjesta u Vladi su slabija a koja bolja. Jedan ministar je razriješen, imamo dva državna sekretara u tom Ministarstvu. Ta rekonstrukcija treba da ide u smjeru poboljšanja rada ove vlade.“
Dodaje da je njegovo opredjeljenje ekspertska vlada, ali kako je definisano u ugovoru, da to može biti i političar, da pripada bilo kojoj vjeri…
„Najbolje rješenje je ekspertska vlada, i to se pokazalo u ovih 200 dana rada Vlade. Ne pristajem na ucjene, ja znam šta želim i šta je najbolje, i mislim da to građani potrvđuju u kriznim situacijama. Ostaje samo da neke političke partije i subjekti prihvate to i da zajendički mijenjamo Crnu Goru na bolje.“
Na pitanje hoće li Vlada trajati pun mandat, premijer ističe:
„Vidjeli ste da se na lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom stvara poitička predstava koja je nepotrebna Crnoj Gori. Zato je dobro da svi izbori budu u jednom danu, i da se onda okrenemo budućnosti. Smatram da bi prve izbore – predsjedničke trebalo spojiti sa parlamentarnim i na taj način uštedjeti vrijeme i dobiti presjek stanja. Ono što je najvažnije je da ne gubimo vrijeme, dovoljno smo ga izgubili, bar na ovom evropskom putu.“
Dodaje da u sistemu sve karike trebaju jednako da funkcionišu, te da u Crnoj Gori to nije tako jednostavno.
„Vlada radi punim kapacitetima pravi predloge zakona, i jedan od zakona – o projeklu imovine biće do septembra predložen Parlamentu. Tražili smo pomoć međunarodne zajednice da finansijski fornezičari naprave jednu dobru pripremu da bi taj zakon bio djelotvoran i da bismo to odradili pravično.“
Krivokapić navodi da je Crna Gora u periodu od 2014. do 2021. na valutnom riziku izgubila nešto malo više od 100 miliona eura, ali da je napravljen izuzetan rezultat, koji je saopštio ministar Milojko Spajić.
„Da nije bilo dobre međunarodne saradnje, s našim rejtingom to ne bismo mogli dobiti. U sljedećih 14 godina kamatu svodimo na 0,88, u koji ulaze svi troškovi, i poslije dvije godine imamo pravo da preispitamo to u korist Crne Gore, to se prvi put dešava. Očekujemo da će naš rejting porasti za dva mjesta i time da ćemo imati bolju šansu da pregovaramo i dobijemo bolje uslove…“
Uvijek svaka kriza, a pandemija je bila svjetska, ostavlja tragove, koji se preslikavaju kroz ekonomiju, navodi Krivokapić.
„Imate naslijeđenu situaciju koju morate da popravljate i to se pokazuje kao mjera funkcionisanja. Imate dva ili tri distributera koji diktiraju sve i koji nijesu smanjili za cent cijenu proizvoda i kada pada cijena goriva. Prvi način je da uvedete nekoga sa strane i pojačate konkurenciju, drugi su robne rezerve i imamo i skladišta i sistem koji to podržava, ali je on dat u zakup većim sistemima. Jedini način koji daje brz odgovor je mjera vlade – oni će da daju tačan nivo cijene preko kojeg ne mogu da idu cijene osnovnih vrsta namirnica.“
Premijer je u „Intervjuu“ najavio uvođenje poreske policije, što se, kako je naveo, na zapadu pokazalo kao dobro.
„Mi smo vrlo čudnovati, u svom sistemu se prema sebi najlošije odnosimo. Ako odemo u neki drugi uređeni sistem mi poštujemo pravila, a ovdje želimo da izbjegavamo pravila i tražimo rupe u zakonu, za šta smo postali, izgleda, veliki masjtori. Nadam se će svi shvatiti da je mjera odnosa prema državi plaćanje poreza i to je patriotizam“, rekao je.
Krivokapić je poručio da će insistirati da u uređenom sistemu pokrenu mehanizme nadzora kontrole i inspekcije.
„Nedopustiva zloupotreba državne imovine“
Premijer je kazao da je Sveti Stefan bio brend i prije „Amana“.
„Ono što je činjenica je da je neko u dogovorenoj priči učinio da Sveti Stefan bude mjesto koje je planirano za grčkog biznismena Petrosa Statisa i tu je napravljeno veliko obezbjeđenje time što je to ratifikovano u Skupštini. 2015. godine mu je sve smanjeno i zakupnina i vrijeme rada Sveca i produženo još 12 godina zakupnine. Mnogi elementi tog ugovora su protivzakoniti“, istakao je premijer.
Prema zadnjoj informaciji, pokrenut je postupak pred Privrednim sudom.
„Sve došadašnje aktivnosti tog Privrednog suda govore da je radio protiv interesa ove države. I sigurno će Vlada u sljedećem vremenskom periodu Vlada podnijeti krivičnu prijavu protiv predsjednika tog suda Blaža Jovanića koji je dogovorenim stečajnim upravnicima i svim mogućim drugim karakteristikama obezbijedio da se zloupotrebljava državna imovina u Crnoj Gori. To je nedopustivo, bez obzira o kome se radi“, rekao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Saopštio je da Montengro bonusu skinuto sa računa milion i 200.000 eura od strane stečajnog upravnika KAP-a, a da država ne može da naplati deset milona.
„Ko brine o državi?“, pitao je premijer.
Demarkacija sa Kosovom
U komenataru na izjavu premijer Kosova Aljbina Kurtija, da neće biti sprovođenja Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom, u obliku u kojem je ratifikovan 2018. godine, Krivokapić ističe da je taj sporazum važeći, a da se činjenice i realnost moraju poštovati.
„Taj sporazum je važeći i obavezuje obje strane. Pitanje granica na Balkanu je uvijek problematično. Ako dotaknete do granica, to je potencijalno sukob. Dvije ekspertske grupe konstatovale su to stanje i to je međunarodno verifikovno i ne vidim razlog zašto bi pokrenuli to pitanje“, kazao je Krivokapić.
POLITIKA
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori
„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.
„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.
Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.
„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.
Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.
Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.
“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.
Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.
„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.
U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.
„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.
To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.
„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.
Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.
Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.
„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.
Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.
Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.
Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.
Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti
Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).
„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.
Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.
Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.
„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.
Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.
U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.
POLITIKA
Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.
Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.
Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.
Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.
- HRONIKA3 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO3 дана ranije
Crna Gora dobija još jednog mitropolita: Episkop Metodije novi mitropolit Budimljansko-nikšićki
- HRONIKA4 дана ranije
Policija razbila djelovanje organizacije „Fortis Crna Gora“: Uhapšeni osnivač i vođa i jedan od članova
- DRUŠTVO1 дан ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- HRONIKA3 дана ranije
Opljačkana zlatara u Podgorici: Dvije osobe biber sprejem poprskale radnice
- DRUŠTVO4 дана ranije
Oslobođeni optužbi svi okrivljeni u predmetu „Stanovi“: Bošković, Šehović, Brajović…