POLITIKA
"CRNOJ GORI TREBA SPOMENIK SVIM ŽRTVAMA KOJI BI BIO SIMBOL POMIRENJA"
Krivokapić: Vanredni izbori ne bi odgovarali ni jednoj partiji, i da se dese, ne bi donijeli ništa novo
Krivokapić kazao da je tokom boravka u Londonu, gdje je razgovarao i sa premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom, Velika Britanija eliminisanjem šverca cigareta iz Crne Gore u budžet prihodovala 237 miliona funti

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je Velika Britanija izračunla da je eliminisanjem šverca cigareta iz Crne Gore prihodovala 237 miliona funti.
On je gostujući na RTCG kazao da je tokom boravka u Londonu, gdje je razgovarao i sa premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom, razmijenio informacije o nekoliko oblasti i dogovorili aktivnosti prije svjega u bezbjednosnom sektoru „kako bi se obezbijedili stabilnost i sigurnost“.
„Ujedinjeno Kraljevstvo znajući da je u svom budžetu samo elimisanjem šverca cigareta u budžet prihodovalo 237 miliona funti, izračunali su koliko su dobili time što su suzbili šverc koji dolazi iz Crne Gore i poslali jasnu poruku da žele da nastave saradnju u tom dijelu. Pogotovo što je Vlada prije dvije sedmice donijela preporuke određenim institucijama da se napravi analiza kako bi se duvan i duvanski proizvodi izuzeli iz onog dijela slobodne bescarinske zone“, rekao je Krivokapić.
„Vanredni parlamentarni izbori ne bi odgovarali ni jednoj političkoj strukturi“
Vanredni parlamentarni izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali ni jednoj političkoj strukturi, kazao je premijer Zdravko Krivokapić.
On je komentarišući brojne kritike na račun izvršne vlasti iz dijela vladajuće koalicije, poručio da bi volio da se u parlamentu pokrene preispitivanje povjerenja vladi.
„To je jedna čudna politička situacija. Ona je toliko čudna da ni Živko Nikolić ne bi mogao to drugačije komentarisati nego kao Čudo neviđeno. Problem je Crne Gore što stalno politički talasamo. Volio bih da neko od tih 27 poslanika stavi na dnevni red pitanje povjerenja Vladi da se to provjeri. Tačno je da bi se na taj način pokazala možda jedna nepricipijelna koalicija da DF-a sa opozicijom ruši ovu Vladu“, rekao je u intervjuu za RTCG Krivokapić.
Kazao je i da u Vladi od septembra razmišljaju kako da na pravi način podjele svedu na najmanju moguću mjeru.
„Mislim da je najbolje da Crna Gora krene putem Španije, koja je napravila jedan spomenik svim žrtvama i tako uspostavila simbol pomirenja koji će prihvatiti svi“, rekao je Krivokapić.
Naveo je i da bi Crna Gora trebalo da napravi spomenik svim žrtvama koji bi bio simbol pomirenja.
On je na konstataciju da se dio javnosti u Crnoj Gori plaši mogućnosti izjednačavanja četničkog i partizanskog pokreta, pogotovo nakon nekih ideja o formiranju komisije za pomirenje i istinu, kazao da Srbija ima svoj način, a Crna Gora svoj.
„Podjele vještački nametnute“
Premijer je rekao i da su ekonomska moć i razvoj modus koji nedostaje Crnoj Gori da bi se prevazišle podjele.
„Kada budete ekonomski moćni i razvijeni, nećete se vraćati u prošlost i živjeti sa istorijom“, rekao je Krivokapić i istakao da su podjele u Crnoj Gori vještački nametnute.
On se osvrnuo na dva važna trenutka crnogorske istorije – 13. jul 1941, kao jedan od najvećih trenutaka u istoriji Crne Gore, kada je jedan sveopšti narodni ustanak bio pokrenut da bi se sačuvalo postiojanje, sloboda i čast.
„Drugi trenutak je vezan za Berlinski kongres, gdje je Njegoševa rečenica „da se mi nikada nijesmo mogli u lance vezati“ rezultirala verifikacijom na Berlinskom kongresu i to 13. jula 1978. To je potvrda onoga što je Crna Gora imala tokom svoje istorije, a to je nezavisnosti i samostalnost“, kazao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Istakao je da Vlada želi da Crna Gora postane 28. država u okviru Evropske unije.
„Zato smatram da ta poruka koja je iskazana i jednog i drugog 13. jula poruka jedinstva. Jedinstva koje, nažalost, nije zaživjelo u Crnoj Gori, jer Crna gora je, kako neko kaže, podijeljena jer su to političari nametnuli, a mi kao narod to prihvatili i živjeli sa tim podjelama. Došao je trenutak da gledamo u budućnost, a u budućnost možemo samo zajedno“, kazao je Krivokapić.
Naglasio je da su podjele u Crnoj Gori rezultat onoga što je vještački nametnute, te da neke podjele imaju istorijske okolnosti koje, kako navodi, ne možemo da zaboravimo.
„Ako se desio jedan događaj, on ne treba da rezultira podjelama jer mi zajedno živimo. Ispada da smo sami sa sobom podijeljeni, a onda se zavađamo bez ikakvog smisla. Jer, šta znači to na kojoj ste strani vi bili sada poslije 80 godina. Mi se stalno vraćamo prošlosti, Crna Gora živi u prošlosti“, kazao je Krivokapić.
Poručio je da političari treba da se zapitaju koliko doprinose da se podjele „povampire“.
„Stav o CPC neprominenjen, vjernik sam SPC“
Krivokapić je na pitanje o Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) kazao da zabrinjavaju različiti stavovi, koji se u medijima pojavljuju. Ističe da „nezvanične informacije iz Vlade“ zapravo nijesu „otišle“ iz Vlade.
„Mi jesmo kao pravni tim Vlade i svi članovi usaglasili Temeljni ugovor sa zakonom i ustavom Crne Gore i na taj način poslali jasnu poruku da na najbolji način štitimo crkvu i državu. Ne želimo da bilo koji član ili bilo koji element tog člana bude problematičan“, naveo je Krivokapić i dodao da su o tome obavijestili patrijarha i da čekaju reakciju druge strane.
„Mediji već znaju stav patrijarha, a ja nijesam dobio povratnu informaciju“, rekao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Po pitanju Crnogorske autokefalne crkve, Krivokapić ističe da je njegov stav uvijek isti – nepromijenjen.
„Ja sam vjernik SPC, poznajem i razumijem kanonsko pravo, znam šta je dogmatika i kako se dešavaju stvari na nivou svih pomjesnih pravoslavnih crkava, i naravno ne možete upoređivati nešto što je kanonski i nešto što nije kanonski priznato. Ja građanima dajem pravo na slobodu da biraju između kanonske i one koja nije opcije, svako može da bude vjernik tamo gdje hoće, po Zakonu o slobodi vjeroispovijesti dovoljna su tri čovjeka da bi napravila vjersku zajednicu“, rekao je premijer i dodao da je Zakon sjajan i da nije diskriminatorski.
Priča o EU zajednička
Krivokapić je kazao i da je Vlada ambiciozna po pitanju ulaska u EU.
„Da biste težili ka nekom cilju morate i da ga projektujete. Poslije određenih susreta, ja sam iskazao potrebu da iskažem godinu koja je realna da bismo ušli u EU. Ovdje se govori o političkom kontekstu i ako želimo d apoštujemo volju naroda, onda imate permanentno skoro istu podršku naroda tom EU putu, a to je oko 80 odsto građana. I nijedan političar ne smije sebi da dozvoli luksuz i da iznevjeri to povjerenje građana“.
Dodao je da je priča o EU zajednička, te da je Vlada spremna danonoćno da radi da bi svoje obaveze odradila.
„U nedostatku ciljeva koji se mogu iskazati od strane EU, mi smo napravili samoocjenjivanje kako da to obezbijedimo sa stanovišta naše percepcije. Poglavlja 23 i 24 jesu najteža i najzahtjevnija, ali smo napravili jake radne timove“, dodaje predsjednik Vlade.
Kaže i da se bivši ministar Leposavić najmanje bavio tom problematikom…
„Sada kada se desilo njegovo razrješenje definisali smo jednog državnog sekretara koji je u Ministarstvu i ujedno koordinira radom grupe 23, jer ima najbolje znanje i kompetencije u toj oblasti“, rekao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
„Vizija eksperske Vlade je najbolji model za Crnu Goru“

Na pitanje hoće li njegova Vlada opstati, Krivokapić navodi da je najveći problem unutrašnje političko stanje, i da to traje od 1. septembra.
„Ako mislimo da je budućnost Crne Gore ostavljena u nekoj prašini i zatamljena, ja tako ne mislim. Ja i članovi vlade smo usmjereni ka budućnosti. I onda se postavlja pitanje ko je promašio tu ideju, ja koji sam proglašen izdajnikom za sve i svašta ili neko drugi. Narod neka prosudi… Vizija eksperske Vlade je najbolji model za Crnu Goru, demokratsku traziciju i pokušaj da uđemo u EU 2024. godine“, rekao je Krivokapić.
Ističe da karakteristika koju želi sa koalicionim partnerima nije zamjena nego promjena, te da je reformski kurs – kurs ove vlade.
Imam svjedočanstvo da sam svaki put insistirao da najbolji dođu na najbolja mjesta, to je moj životni princip, i nadam se da će vrlo brzo da se taj princip ostvari u praksi.“
Poručuje da je nabitnije da pobijede znanje i kompetancija.
„Može i da pada Vlada, ali je najvažnije da kompetencija i znanje pobjedi“.
Ono što se dešavalo u prethodnom periodu je, ocijenjuje Krivokapić, nešto što je nasljeđe prethodnog vremenskog perioda i „zadovoljavanje mira u kući“.
„Kada se sve to preokrene na jednu stranu ispada da je Vlada kriva. I jeste, Vlada na kraju imenuje te ljude ali ih isto tako može i razriješiti. Ovo je godina u kojoj moraju da spadnu sve maske i da svi pokažu ko je đe. Ovo je dobro za naš narod da spoznaju ko je kakav je i šta želi.“
Dodaje da su reforme proces, te da je Vlada uspostavila temelj bukvalno u svim oblastima.
„Imamo jednu veliku sreću da se u Vladi nalaze ljudi neopterećeni politikom, koji razmišljaju kako Crnu Goru da učinimo bogatijom i kako da mladi ljudi ne idu iz Crne Gore“, rekao je Krivokapić.
„Rekonstrukcija treba da ide u smjeru poboljšanja rada vlade“
Krivokapić, na pitanje koliko je izvjesna rekostrukcija Vlade, kaže:
„Poptpuno je prirodna zamjena, rezultati su ti koji govore o dobroti bilo kog od nas, i tačno znam koja mjesta u Vladi su slabija a koja bolja. Jedan ministar je razriješen, imamo dva državna sekretara u tom Ministarstvu. Ta rekonstrukcija treba da ide u smjeru poboljšanja rada ove vlade.“
Dodaje da je njegovo opredjeljenje ekspertska vlada, ali kako je definisano u ugovoru, da to može biti i političar, da pripada bilo kojoj vjeri…
„Najbolje rješenje je ekspertska vlada, i to se pokazalo u ovih 200 dana rada Vlade. Ne pristajem na ucjene, ja znam šta želim i šta je najbolje, i mislim da to građani potrvđuju u kriznim situacijama. Ostaje samo da neke političke partije i subjekti prihvate to i da zajendički mijenjamo Crnu Goru na bolje.“
Na pitanje hoće li Vlada trajati pun mandat, premijer ističe:
„Vidjeli ste da se na lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom stvara poitička predstava koja je nepotrebna Crnoj Gori. Zato je dobro da svi izbori budu u jednom danu, i da se onda okrenemo budućnosti. Smatram da bi prve izbore – predsjedničke trebalo spojiti sa parlamentarnim i na taj način uštedjeti vrijeme i dobiti presjek stanja. Ono što je najvažnije je da ne gubimo vrijeme, dovoljno smo ga izgubili, bar na ovom evropskom putu.“
Dodaje da u sistemu sve karike trebaju jednako da funkcionišu, te da u Crnoj Gori to nije tako jednostavno.
„Vlada radi punim kapacitetima pravi predloge zakona, i jedan od zakona – o projeklu imovine biće do septembra predložen Parlamentu. Tražili smo pomoć međunarodne zajednice da finansijski fornezičari naprave jednu dobru pripremu da bi taj zakon bio djelotvoran i da bismo to odradili pravično.“
Krivokapić navodi da je Crna Gora u periodu od 2014. do 2021. na valutnom riziku izgubila nešto malo više od 100 miliona eura, ali da je napravljen izuzetan rezultat, koji je saopštio ministar Milojko Spajić.
„Da nije bilo dobre međunarodne saradnje, s našim rejtingom to ne bismo mogli dobiti. U sljedećih 14 godina kamatu svodimo na 0,88, u koji ulaze svi troškovi, i poslije dvije godine imamo pravo da preispitamo to u korist Crne Gore, to se prvi put dešava. Očekujemo da će naš rejting porasti za dva mjesta i time da ćemo imati bolju šansu da pregovaramo i dobijemo bolje uslove…“
Uvijek svaka kriza, a pandemija je bila svjetska, ostavlja tragove, koji se preslikavaju kroz ekonomiju, navodi Krivokapić.
„Imate naslijeđenu situaciju koju morate da popravljate i to se pokazuje kao mjera funkcionisanja. Imate dva ili tri distributera koji diktiraju sve i koji nijesu smanjili za cent cijenu proizvoda i kada pada cijena goriva. Prvi način je da uvedete nekoga sa strane i pojačate konkurenciju, drugi su robne rezerve i imamo i skladišta i sistem koji to podržava, ali je on dat u zakup većim sistemima. Jedini način koji daje brz odgovor je mjera vlade – oni će da daju tačan nivo cijene preko kojeg ne mogu da idu cijene osnovnih vrsta namirnica.“
Premijer je u „Intervjuu“ najavio uvođenje poreske policije, što se, kako je naveo, na zapadu pokazalo kao dobro.
„Mi smo vrlo čudnovati, u svom sistemu se prema sebi najlošije odnosimo. Ako odemo u neki drugi uređeni sistem mi poštujemo pravila, a ovdje želimo da izbjegavamo pravila i tražimo rupe u zakonu, za šta smo postali, izgleda, veliki masjtori. Nadam se će svi shvatiti da je mjera odnosa prema državi plaćanje poreza i to je patriotizam“, rekao je.
Krivokapić je poručio da će insistirati da u uređenom sistemu pokrenu mehanizme nadzora kontrole i inspekcije.
„Nedopustiva zloupotreba državne imovine“

Premijer je kazao da je Sveti Stefan bio brend i prije „Amana“.
„Ono što je činjenica je da je neko u dogovorenoj priči učinio da Sveti Stefan bude mjesto koje je planirano za grčkog biznismena Petrosa Statisa i tu je napravljeno veliko obezbjeđenje time što je to ratifikovano u Skupštini. 2015. godine mu je sve smanjeno i zakupnina i vrijeme rada Sveca i produženo još 12 godina zakupnine. Mnogi elementi tog ugovora su protivzakoniti“, istakao je premijer.
Prema zadnjoj informaciji, pokrenut je postupak pred Privrednim sudom.
„Sve došadašnje aktivnosti tog Privrednog suda govore da je radio protiv interesa ove države. I sigurno će Vlada u sljedećem vremenskom periodu Vlada podnijeti krivičnu prijavu protiv predsjednika tog suda Blaža Jovanića koji je dogovorenim stečajnim upravnicima i svim mogućim drugim karakteristikama obezbijedio da se zloupotrebljava državna imovina u Crnoj Gori. To je nedopustivo, bez obzira o kome se radi“, rekao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Saopštio je da Montengro bonusu skinuto sa računa milion i 200.000 eura od strane stečajnog upravnika KAP-a, a da država ne može da naplati deset milona.
„Ko brine o državi?“, pitao je premijer.
Demarkacija sa Kosovom
U komenataru na izjavu premijer Kosova Aljbina Kurtija, da neće biti sprovođenja Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom, u obliku u kojem je ratifikovan 2018. godine, Krivokapić ističe da je taj sporazum važeći, a da se činjenice i realnost moraju poštovati.
„Taj sporazum je važeći i obavezuje obje strane. Pitanje granica na Balkanu je uvijek problematično. Ako dotaknete do granica, to je potencijalno sukob. Dvije ekspertske grupe konstatovale su to stanje i to je međunarodno verifikovno i ne vidim razlog zašto bi pokrenuli to pitanje“, kazao je Krivokapić.
POLITIKA
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.
„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.
Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.
„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.
Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“
„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.
Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.
„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“
Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.
„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.
„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“
„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“
„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.
„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“
Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.
„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.
Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“
„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“
Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“
„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“
„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.
Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.
„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.
„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU
U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“

Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.
Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.
Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.
Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,
očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,
kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.
Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,
kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.
Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.
Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.
Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.
Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.
Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.
Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.
Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.
(MINA)
POLITIKA
Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Nije bilo većine za njegovu smjenu
Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik

Skupština Crne Gore tajnim glasanjem nije razriješila Andriju Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.
Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik.
Uručeno je i nađeno 80 glasačkih listića, od kojih važećih 78, a nevažećih dva.
Tokom glasanja Mandić je na mjestu na kojem sjedi zaokružio opciju na listiću, da bi kasnije kazao “Ja pogriješih, zaokružio sam ‘Za’”, a sekretar Skupštine Boban Stanišić mu je kazao: “Nijeste nego protiv. Protiv, vidio sam”.
HRONIKA17 сати ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA3 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA3 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO21 сат ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
POLITIKA2 дана ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
















