POLITIKA
"CRNOJ GORI TREBA SPOMENIK SVIM ŽRTVAMA KOJI BI BIO SIMBOL POMIRENJA"
Krivokapić: Vanredni izbori ne bi odgovarali ni jednoj partiji, i da se dese, ne bi donijeli ništa novo
Krivokapić kazao da je tokom boravka u Londonu, gdje je razgovarao i sa premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom, Velika Britanija eliminisanjem šverca cigareta iz Crne Gore u budžet prihodovala 237 miliona funti

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je Velika Britanija izračunla da je eliminisanjem šverca cigareta iz Crne Gore prihodovala 237 miliona funti.
On je gostujući na RTCG kazao da je tokom boravka u Londonu, gdje je razgovarao i sa premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom, razmijenio informacije o nekoliko oblasti i dogovorili aktivnosti prije svjega u bezbjednosnom sektoru „kako bi se obezbijedili stabilnost i sigurnost“.
„Ujedinjeno Kraljevstvo znajući da je u svom budžetu samo elimisanjem šverca cigareta u budžet prihodovalo 237 miliona funti, izračunali su koliko su dobili time što su suzbili šverc koji dolazi iz Crne Gore i poslali jasnu poruku da žele da nastave saradnju u tom dijelu. Pogotovo što je Vlada prije dvije sedmice donijela preporuke određenim institucijama da se napravi analiza kako bi se duvan i duvanski proizvodi izuzeli iz onog dijela slobodne bescarinske zone“, rekao je Krivokapić.
„Vanredni parlamentarni izbori ne bi odgovarali ni jednoj političkoj strukturi“
Vanredni parlamentarni izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali ni jednoj političkoj strukturi, kazao je premijer Zdravko Krivokapić.
On je komentarišući brojne kritike na račun izvršne vlasti iz dijela vladajuće koalicije, poručio da bi volio da se u parlamentu pokrene preispitivanje povjerenja vladi.
„To je jedna čudna politička situacija. Ona je toliko čudna da ni Živko Nikolić ne bi mogao to drugačije komentarisati nego kao Čudo neviđeno. Problem je Crne Gore što stalno politički talasamo. Volio bih da neko od tih 27 poslanika stavi na dnevni red pitanje povjerenja Vladi da se to provjeri. Tačno je da bi se na taj način pokazala možda jedna nepricipijelna koalicija da DF-a sa opozicijom ruši ovu Vladu“, rekao je u intervjuu za RTCG Krivokapić.
Kazao je i da u Vladi od septembra razmišljaju kako da na pravi način podjele svedu na najmanju moguću mjeru.
„Mislim da je najbolje da Crna Gora krene putem Španije, koja je napravila jedan spomenik svim žrtvama i tako uspostavila simbol pomirenja koji će prihvatiti svi“, rekao je Krivokapić.
Naveo je i da bi Crna Gora trebalo da napravi spomenik svim žrtvama koji bi bio simbol pomirenja.
On je na konstataciju da se dio javnosti u Crnoj Gori plaši mogućnosti izjednačavanja četničkog i partizanskog pokreta, pogotovo nakon nekih ideja o formiranju komisije za pomirenje i istinu, kazao da Srbija ima svoj način, a Crna Gora svoj.
„Podjele vještački nametnute“
Premijer je rekao i da su ekonomska moć i razvoj modus koji nedostaje Crnoj Gori da bi se prevazišle podjele.
„Kada budete ekonomski moćni i razvijeni, nećete se vraćati u prošlost i živjeti sa istorijom“, rekao je Krivokapić i istakao da su podjele u Crnoj Gori vještački nametnute.
On se osvrnuo na dva važna trenutka crnogorske istorije – 13. jul 1941, kao jedan od najvećih trenutaka u istoriji Crne Gore, kada je jedan sveopšti narodni ustanak bio pokrenut da bi se sačuvalo postiojanje, sloboda i čast.
„Drugi trenutak je vezan za Berlinski kongres, gdje je Njegoševa rečenica „da se mi nikada nijesmo mogli u lance vezati“ rezultirala verifikacijom na Berlinskom kongresu i to 13. jula 1978. To je potvrda onoga što je Crna Gora imala tokom svoje istorije, a to je nezavisnosti i samostalnost“, kazao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Istakao je da Vlada želi da Crna Gora postane 28. država u okviru Evropske unije.
„Zato smatram da ta poruka koja je iskazana i jednog i drugog 13. jula poruka jedinstva. Jedinstva koje, nažalost, nije zaživjelo u Crnoj Gori, jer Crna gora je, kako neko kaže, podijeljena jer su to političari nametnuli, a mi kao narod to prihvatili i živjeli sa tim podjelama. Došao je trenutak da gledamo u budućnost, a u budućnost možemo samo zajedno“, kazao je Krivokapić.
Naglasio je da su podjele u Crnoj Gori rezultat onoga što je vještački nametnute, te da neke podjele imaju istorijske okolnosti koje, kako navodi, ne možemo da zaboravimo.
„Ako se desio jedan događaj, on ne treba da rezultira podjelama jer mi zajedno živimo. Ispada da smo sami sa sobom podijeljeni, a onda se zavađamo bez ikakvog smisla. Jer, šta znači to na kojoj ste strani vi bili sada poslije 80 godina. Mi se stalno vraćamo prošlosti, Crna Gora živi u prošlosti“, kazao je Krivokapić.
Poručio je da političari treba da se zapitaju koliko doprinose da se podjele „povampire“.
„Stav o CPC neprominenjen, vjernik sam SPC“
Krivokapić je na pitanje o Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) kazao da zabrinjavaju različiti stavovi, koji se u medijima pojavljuju. Ističe da „nezvanične informacije iz Vlade“ zapravo nijesu „otišle“ iz Vlade.
„Mi jesmo kao pravni tim Vlade i svi članovi usaglasili Temeljni ugovor sa zakonom i ustavom Crne Gore i na taj način poslali jasnu poruku da na najbolji način štitimo crkvu i državu. Ne želimo da bilo koji član ili bilo koji element tog člana bude problematičan“, naveo je Krivokapić i dodao da su o tome obavijestili patrijarha i da čekaju reakciju druge strane.
„Mediji već znaju stav patrijarha, a ja nijesam dobio povratnu informaciju“, rekao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Po pitanju Crnogorske autokefalne crkve, Krivokapić ističe da je njegov stav uvijek isti – nepromijenjen.
„Ja sam vjernik SPC, poznajem i razumijem kanonsko pravo, znam šta je dogmatika i kako se dešavaju stvari na nivou svih pomjesnih pravoslavnih crkava, i naravno ne možete upoređivati nešto što je kanonski i nešto što nije kanonski priznato. Ja građanima dajem pravo na slobodu da biraju između kanonske i one koja nije opcije, svako može da bude vjernik tamo gdje hoće, po Zakonu o slobodi vjeroispovijesti dovoljna su tri čovjeka da bi napravila vjersku zajednicu“, rekao je premijer i dodao da je Zakon sjajan i da nije diskriminatorski.
Priča o EU zajednička
Krivokapić je kazao i da je Vlada ambiciozna po pitanju ulaska u EU.
„Da biste težili ka nekom cilju morate i da ga projektujete. Poslije određenih susreta, ja sam iskazao potrebu da iskažem godinu koja je realna da bismo ušli u EU. Ovdje se govori o političkom kontekstu i ako želimo d apoštujemo volju naroda, onda imate permanentno skoro istu podršku naroda tom EU putu, a to je oko 80 odsto građana. I nijedan političar ne smije sebi da dozvoli luksuz i da iznevjeri to povjerenje građana“.
Dodao je da je priča o EU zajednička, te da je Vlada spremna danonoćno da radi da bi svoje obaveze odradila.
„U nedostatku ciljeva koji se mogu iskazati od strane EU, mi smo napravili samoocjenjivanje kako da to obezbijedimo sa stanovišta naše percepcije. Poglavlja 23 i 24 jesu najteža i najzahtjevnija, ali smo napravili jake radne timove“, dodaje predsjednik Vlade.
Kaže i da se bivši ministar Leposavić najmanje bavio tom problematikom…
„Sada kada se desilo njegovo razrješenje definisali smo jednog državnog sekretara koji je u Ministarstvu i ujedno koordinira radom grupe 23, jer ima najbolje znanje i kompetencije u toj oblasti“, rekao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
„Vizija eksperske Vlade je najbolji model za Crnu Goru“

Na pitanje hoće li njegova Vlada opstati, Krivokapić navodi da je najveći problem unutrašnje političko stanje, i da to traje od 1. septembra.
„Ako mislimo da je budućnost Crne Gore ostavljena u nekoj prašini i zatamljena, ja tako ne mislim. Ja i članovi vlade smo usmjereni ka budućnosti. I onda se postavlja pitanje ko je promašio tu ideju, ja koji sam proglašen izdajnikom za sve i svašta ili neko drugi. Narod neka prosudi… Vizija eksperske Vlade je najbolji model za Crnu Goru, demokratsku traziciju i pokušaj da uđemo u EU 2024. godine“, rekao je Krivokapić.
Ističe da karakteristika koju želi sa koalicionim partnerima nije zamjena nego promjena, te da je reformski kurs – kurs ove vlade.
Imam svjedočanstvo da sam svaki put insistirao da najbolji dođu na najbolja mjesta, to je moj životni princip, i nadam se da će vrlo brzo da se taj princip ostvari u praksi.“
Poručuje da je nabitnije da pobijede znanje i kompetancija.
„Može i da pada Vlada, ali je najvažnije da kompetencija i znanje pobjedi“.
Ono što se dešavalo u prethodnom periodu je, ocijenjuje Krivokapić, nešto što je nasljeđe prethodnog vremenskog perioda i „zadovoljavanje mira u kući“.
„Kada se sve to preokrene na jednu stranu ispada da je Vlada kriva. I jeste, Vlada na kraju imenuje te ljude ali ih isto tako može i razriješiti. Ovo je godina u kojoj moraju da spadnu sve maske i da svi pokažu ko je đe. Ovo je dobro za naš narod da spoznaju ko je kakav je i šta želi.“
Dodaje da su reforme proces, te da je Vlada uspostavila temelj bukvalno u svim oblastima.
„Imamo jednu veliku sreću da se u Vladi nalaze ljudi neopterećeni politikom, koji razmišljaju kako Crnu Goru da učinimo bogatijom i kako da mladi ljudi ne idu iz Crne Gore“, rekao je Krivokapić.
„Rekonstrukcija treba da ide u smjeru poboljšanja rada vlade“
Krivokapić, na pitanje koliko je izvjesna rekostrukcija Vlade, kaže:
„Poptpuno je prirodna zamjena, rezultati su ti koji govore o dobroti bilo kog od nas, i tačno znam koja mjesta u Vladi su slabija a koja bolja. Jedan ministar je razriješen, imamo dva državna sekretara u tom Ministarstvu. Ta rekonstrukcija treba da ide u smjeru poboljšanja rada ove vlade.“
Dodaje da je njegovo opredjeljenje ekspertska vlada, ali kako je definisano u ugovoru, da to može biti i političar, da pripada bilo kojoj vjeri…
„Najbolje rješenje je ekspertska vlada, i to se pokazalo u ovih 200 dana rada Vlade. Ne pristajem na ucjene, ja znam šta želim i šta je najbolje, i mislim da to građani potrvđuju u kriznim situacijama. Ostaje samo da neke političke partije i subjekti prihvate to i da zajendički mijenjamo Crnu Goru na bolje.“
Na pitanje hoće li Vlada trajati pun mandat, premijer ističe:
„Vidjeli ste da se na lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom stvara poitička predstava koja je nepotrebna Crnoj Gori. Zato je dobro da svi izbori budu u jednom danu, i da se onda okrenemo budućnosti. Smatram da bi prve izbore – predsjedničke trebalo spojiti sa parlamentarnim i na taj način uštedjeti vrijeme i dobiti presjek stanja. Ono što je najvažnije je da ne gubimo vrijeme, dovoljno smo ga izgubili, bar na ovom evropskom putu.“
Dodaje da u sistemu sve karike trebaju jednako da funkcionišu, te da u Crnoj Gori to nije tako jednostavno.
„Vlada radi punim kapacitetima pravi predloge zakona, i jedan od zakona – o projeklu imovine biće do septembra predložen Parlamentu. Tražili smo pomoć međunarodne zajednice da finansijski fornezičari naprave jednu dobru pripremu da bi taj zakon bio djelotvoran i da bismo to odradili pravično.“
Krivokapić navodi da je Crna Gora u periodu od 2014. do 2021. na valutnom riziku izgubila nešto malo više od 100 miliona eura, ali da je napravljen izuzetan rezultat, koji je saopštio ministar Milojko Spajić.
„Da nije bilo dobre međunarodne saradnje, s našim rejtingom to ne bismo mogli dobiti. U sljedećih 14 godina kamatu svodimo na 0,88, u koji ulaze svi troškovi, i poslije dvije godine imamo pravo da preispitamo to u korist Crne Gore, to se prvi put dešava. Očekujemo da će naš rejting porasti za dva mjesta i time da ćemo imati bolju šansu da pregovaramo i dobijemo bolje uslove…“
Uvijek svaka kriza, a pandemija je bila svjetska, ostavlja tragove, koji se preslikavaju kroz ekonomiju, navodi Krivokapić.
„Imate naslijeđenu situaciju koju morate da popravljate i to se pokazuje kao mjera funkcionisanja. Imate dva ili tri distributera koji diktiraju sve i koji nijesu smanjili za cent cijenu proizvoda i kada pada cijena goriva. Prvi način je da uvedete nekoga sa strane i pojačate konkurenciju, drugi su robne rezerve i imamo i skladišta i sistem koji to podržava, ali je on dat u zakup većim sistemima. Jedini način koji daje brz odgovor je mjera vlade – oni će da daju tačan nivo cijene preko kojeg ne mogu da idu cijene osnovnih vrsta namirnica.“
Premijer je u „Intervjuu“ najavio uvođenje poreske policije, što se, kako je naveo, na zapadu pokazalo kao dobro.
„Mi smo vrlo čudnovati, u svom sistemu se prema sebi najlošije odnosimo. Ako odemo u neki drugi uređeni sistem mi poštujemo pravila, a ovdje želimo da izbjegavamo pravila i tražimo rupe u zakonu, za šta smo postali, izgleda, veliki masjtori. Nadam se će svi shvatiti da je mjera odnosa prema državi plaćanje poreza i to je patriotizam“, rekao je.
Krivokapić je poručio da će insistirati da u uređenom sistemu pokrenu mehanizme nadzora kontrole i inspekcije.
„Nedopustiva zloupotreba državne imovine“

Premijer je kazao da je Sveti Stefan bio brend i prije „Amana“.
„Ono što je činjenica je da je neko u dogovorenoj priči učinio da Sveti Stefan bude mjesto koje je planirano za grčkog biznismena Petrosa Statisa i tu je napravljeno veliko obezbjeđenje time što je to ratifikovano u Skupštini. 2015. godine mu je sve smanjeno i zakupnina i vrijeme rada Sveca i produženo još 12 godina zakupnine. Mnogi elementi tog ugovora su protivzakoniti“, istakao je premijer.
Prema zadnjoj informaciji, pokrenut je postupak pred Privrednim sudom.
„Sve došadašnje aktivnosti tog Privrednog suda govore da je radio protiv interesa ove države. I sigurno će Vlada u sljedećem vremenskom periodu Vlada podnijeti krivičnu prijavu protiv predsjednika tog suda Blaža Jovanića koji je dogovorenim stečajnim upravnicima i svim mogućim drugim karakteristikama obezbijedio da se zloupotrebljava državna imovina u Crnoj Gori. To je nedopustivo, bez obzira o kome se radi“, rekao je Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Saopštio je da Montengro bonusu skinuto sa računa milion i 200.000 eura od strane stečajnog upravnika KAP-a, a da država ne može da naplati deset milona.
„Ko brine o državi?“, pitao je premijer.
Demarkacija sa Kosovom
U komenataru na izjavu premijer Kosova Aljbina Kurtija, da neće biti sprovođenja Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom, u obliku u kojem je ratifikovan 2018. godine, Krivokapić ističe da je taj sporazum važeći, a da se činjenice i realnost moraju poštovati.
„Taj sporazum je važeći i obavezuje obje strane. Pitanje granica na Balkanu je uvijek problematično. Ako dotaknete do granica, to je potencijalno sukob. Dvije ekspertske grupe konstatovale su to stanje i to je međunarodno verifikovno i ne vidim razlog zašto bi pokrenuli to pitanje“, kazao je Krivokapić.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
POLITIKA
DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu
„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.
„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.
Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.
„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.
„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO4 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO4 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
DRUŠTVO4 дана ranijeDječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju














