POLITIKA
"KAD SE OSJEĆATE MOĆNIM MISLITE DA MOŽETE DRUGIMA DA POSTAVLJATE USLOVE"
Krivokapić: Vučić pokušao da ucijeni Crnu Goru osnovnim životnim namirnicima
„Razlog je projekat Otvoreni Balkan, koji smatram da nije dobar jer je lažna nada za region i ujedno je prilika i da vas neko ucjenjuje. Mi smo sa druge strane pokrenuli jednu inicijativu koja je izazvala paniku u Srbiji, a radi se o nabavci brašna u Bugarskoj“, kazao je Krivokapić
Zvanična Srbija pokušala je da ucijeni Crnu Goru da li će nam obezbjediti osnovne životne namirnice u zavisnosti od toga hoćemo li biti dio Open Balkana ili nećemo, kazao je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.
On je kazao da Open Balkan nije dobar za Crnu Goru i ujedno je prilika i da vas neko ucjenjuje.
„Moć je čudo, kad se osjećate moćnim onda mislite da možete i drugima da postavljate uslove“, rekao je Krivokapić u intervjuu RTCG odgovarajući na pitanje da li je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić trenutnu krizu koristio u političke svrhe.
Krivokapić naveo da niko nije računao da u kriznim situacija da lanci snabdijevanja moraju da se preispitati u kriznim situacijama i da se mora imati rezervna varijanta.
„Mi smo pokrenuli jednu inicijativu koja je izazvala paniku u Srbiji zbog toga što se centar težišta zbivanja sa Srbije premješta na Bugarsku. Znate dobro da je prvo pravilo marketinga da ako izgubite tržište, vi se na to tržište teže vraćate“, kazao je Krivokapić.
„Vlada ako i bude formirana, sve konce držaće DPS“
Kazao je i da se u projektu manjinske vlade „radi o demokratskoj krizi i političkoj korupciji kojom bi se i tužilaštvo trebalo baviti, jer je izborna volja građana drastično promijenjena“.
Naveo je da ta priča traje dva i po mjeseca i da „nikako da se završi do kraja“.
„Radi se o jednoj demokratskoj krizi, jer je izborana volja građana od 30. avgusta 2020. drastično promijenjena. Druga karakteristika ovog procesa je da imate potpisan memorandum ali ni on sada nije više mjera povezivanja, nego određene stranke koje diktiraju uticaj, a to je SDP u ovom trenutku. Ako i bude formirana sve konce u rukama drži DPS“, kazao je Krivokapić.
Dodao je i da ne vidi potrebu za novim sjednicama Glavog odbora SNP-a , „ako je prije mjesec taj Glavni odbor donio neke zaključke“.
„Od početka imamo priču o magičnom broju 49, koji treba da razriješi prije svega probleme u pravosuđu, ali zašto se ne dođe do tog broja. Imamo lutajuću većinu od 44 do 49, a na kraju neće biti ni 41. Zašto da građani budu taoci toga što političari ne mogu da se dogovore. Najbolje rješenje su izbori, neka bude ne 49, nego 55 i više i time će Crna Gora biti stabilna“, rekao je Krivokapić.
„Za nepotpisivanje Temeljnog ugovora krivi politički subjekti, analitičari i dio episkopa“
Premijer je kazao i da se ne osjeća krivim što Temelji ugovor sa SPC nije potpisan.
„Ko je kriv neka se prepozna, to su politički subjekti, analitičari i dio episkopa. Ja sam izgleda nedostojan da potpišem taj ugovor, a Dritan Abazović je za taj posao bolji. Što se tiče predsjednika Srbije Aleksandra Vučića on voli sve da kontroliše, ali ovoga puta to nije bilo pod njegovom kontrolom, pa sam iz tamošnjih medija dobijao razne etikete, između ostalog, da sam izdajnik srpskog naroda i SPC“, rekao je Krivokapić.
DF želio zamjene, a ne promjene
Krivokapić je, prenosi portal RTCG, kazao da mu je neugodno da priča o dešavanjima i odnosom sa Demokratskim frontom (DF), samo je podsjetio na sastanke 29. avgusta i u manastru Stanjevići, gdje lideri te partije nijesu vjerovali u pobjedu na izborima i predlagali da se pobjeda treba ostvariti na drugi način. O tim sastancima će kako je kazao pisati u memoarima.
Kazao je i da su imali predloga da ne bude on premijer, već Abazović i to mu predlagali više puta. Problem je bio što URA nije željela da vidi lidere DF u toj vladi.
„Nijesu se borili za sebe i svoju poziciju jer su bili navikli na lagodnu poziciju opozicije. Ja ih nijesam podržao, jer sam vidio kod tih ljudi da žele zamjenu, a ne promjenu. Shvatio sam da postoje vidljiva ministarstva, poljoprivrede, prosvjete i zdravstva, jer vam je tu siguran glas. A ja sam htio slobodan, a ne siguran glas. Bio je problem i ključni sektor bezbjednosti, gdje je jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević smatrao da je bogom dan za tu funkciju“, kazao je Krivokapić.
Nakon toga smatrao je da je najbolje da na čelnim pozicijama ne budu političari već ljudi koji misle dobro svim građanima.
Na pitanje zašto nije obezbjeđena stabilnost parlamanta, Krivokapić kaže da nije želio da mjera budućnosti Crne Gore bude neko ko je nezadovoljan obećanim ili dogovorenim.
„Važnije je kako će Crna Gora ka budućnosti, a ne ko će da dobije fotelju. Bitno je da imate viziju i strategiju da pomognete napaćenom narodu“, rekao je Krivokapić.
Kaže da su Demokrate ostale dosljedne sporazumu koji su potpisali, a ono što se dešavalo govori ko je bio za budućnost države, a ko je imao jasan narativ, a vraćao državu unazad.
Razdor sa URA-om počeo nakon ustoličenja mitropolita Joanikija
Razdor sa URA-om, kako je istakao, počeo je tokom i nakon ustoličenja mitropolita crnogorsko primorskog Joanikija. Podsjetio je da su ta dešavanja pokazala ko je kakav.
„Kada preživite to, ne može neko da kaže da je bilo emotivne kolebljivosti i ne može da bude vin vin vin, niko nije kriv. Krenuli smo u proces da smijenimo direktora policije i ministra unutrašnjih poslova, ali Abazović je bio protiv i kazao da će doći do razlaza ako to uradimo“, objašnjava Krivokapić, prenosi portal RTCG.
Dodao je da su tada tražili institucionalne načine da to riješe, a okrenuli se Evropi sad, jer je prioritenije bilo da se poboljaša standard građana.
Radulovića kreirao Roćen, a modelirao Darmanović“
„Usredsredili smo se na Evropu sad, ali tada kreće grupacije procrnogorskih partija i magova u medijima i određenih NVO, logističke mreže Vašington, Brisel i Njujork, sa izdašnim sredstvima da se vlada ruši. To su postigli lobiranjem i djelovanjem na neformalnim sastancima, gdje je glavnu ulogu imao ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, sa mentorom Milanom Roćenom. Nije se vodio politikom Vlade u kojoj se nalazio i to je rezultiralo da prvi sastanak u Vašingtonu sa Gabrijelom Eskobarom bude sa Abazovićem i Radulovićem, a mi smo da bi to amortizovali imali kasnije sastanak sa njim, ministri Spajić i Srzentić i saznali da se radi o zagovaranju projekta manjinske vlade“, kazao je Krivokapić.
Kaže da je on taj koji je birao Radulovića, jer u tom momnetu nije znao nikoga iz tog resora, odnosno čovjek bivši ministar u kojeg je imao povjerenja nije mogao da mu preporuči nikoga iz tog ministarstva, a za predloge sa strane imao je opstrukcije predsjednika Đukanovića.
„Radulovića je kreirao gospodin Rođen, a modelirao Srđan Darmanović. Nemam podatke, ali vjerovatno je još pod njihovim uticajem, i njihovi kadrovi su tamo“, rekao je Krivokapić.
Istakao je da je pri izboru ministara vjerovao biografijama i referencama i da je svima dao maksimalnu slobodu da rade.
O slučaju Medenica saznao iz medija, Marović da otkrije konkretne saradnike
O slučaju Miloša Medenice, kako je kazao, nije imao nikakve informacije prije nego su to mediji objavili, te da taj događaj govori o tome koliko su institucije i pravosuđe zarobljene.
Promjena u tužilaštvu je samo oškrinula vrata za pravdu. Kazao je da je 30 godina uspostavljena mreža i da su pravosudni organi u toj mreži, a ljudi u institucijama podijeljeni i nekoordinisani.
„Velika je sreća što je došlo do promjene u tužilaštvu, ali našli su se u zmijskom gnijezdu, kao što se našla i ova vlada. Prepuštam to tužilaštvu i uvjeren sam da će SDT to znati da odradi kako treba“, rekao je Krivokapić.
O slučaju Svetozara Marovića kaže da javnost treba da sazna šta je istina, ono što priča Marović ili Đukanović. Smatra da Marović treba da iznese konkretne podatke ko su pojedinci sa kojima je bio blizak i sarađivao.
O učešću u pokretu Spajića i Milatovića odlučiće naknadno
Krivokapić je, prenosi portar RTCG, poručio da neće više nikada biti premijer, a da li će biti dio pokreta ministara Spajića i Milatovića razmisliće kada se sve oko okonča.
„Nemam namjeru da više ikada budem premijer, to je u mojem primjeru bila električna stolica, samo što niko nije bio uključio napon. Treba pustiti da se sve ovo završi, pa ću onda reći šta je moje opredjeljenje bez nametanja. Trenutno imam stav da u politici ima previše političke trgovine, građani se još nijesu oslodobili da su sigurni da će njihov glas doći na pravo mjesto. Mislim i da mladima treba dati šansu“, rekao je Krivokapić.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”
Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
POLITIKA
DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu
„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a
Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.
„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.
Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.
„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.
„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
Španija je prvak svijeta
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
Španija je prvak svijeta
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
DRUŠTVO3 дана ranijeDječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
