Connect with us

POLITIKA

Mandić: Niko nema pravo da Srbima u Crnoj Gori mjeri srpstvo; Odluke o budućnosti Crne Gore će se donositi ovdje, kao što su se uvijek donosile

„Niko nema monopol na srpsko nasljeđe i baštinu. Srpski nacionalni i kulturni identitet nije i ne može biti ekskluzivno pravo jedne države, jednog centra ili jedne političke garniture. On pripada svima onima koji su ga čuvali vjekovima – još od vremena Nemanjića, do vremena Petrovića, Obrenovića i Karađorđevića”, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore

Foto: RTCG

Niko nema pravo da ovdašnjim Srbima mjeri srpstvo, da ga ovjerava ili poništava, da nam propisuje koliko moramo voljeti svoju zemlju i svoj narod, s kim smijemo razgovarati i kakav put moramo birati.

To je sinoć na obilježavanju 150. godišnjice bitke na Fundini kazao šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija).

„Stojeći danas ovdje, kao predsjednik Skupštine Crne Gore, i pripadnik ponosnog srpskog naroda, želim da uputim poruku koja prevazilazi dnevnu politiku i naše prolazne nesporazume: naš kulturni i istorijski identitet ne može se i ne smije omeđiti uskim političkim granicama, niti se smije podvrgnuti bilo čijem pokušaju privatizacije. Niko nema monopol na srpsko nasljeđe i baštinu. Srpski nacionalni i kulturni identitet nije i ne može biti ekskluzivno pravo jedne države, jednog centra ili jedne političke garniture. On pripada svima onima koji su ga čuvali vjekovima – još od vremena Nemanjića, do vremena Petrovića, Obrenovića i Karađorđevića”, naveo je Mandić.

On je kazao da srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno, te da nije nastalo u nekom kabinetu, niti je u zemlju doneseno političkim nalogom.

“Ono je ovdje raslo vjekovima: u našim manastirima i crkvama, na kosovskom zavjetu, u narodnoj poeziji, u plemenskim predanjima, u jeziku naših majki, u imenima naših predaka i na stranicama koje su ispisivali Sveti Petar Cetinjski, Njegoš i Marko Miljanov”, naveo je prvi čovjek Skupštine.

Mandić je rekao da zato niko, ma gdje se nalazio i ma koliko sebe smatrao velikim, nema pravo da Srbima u Crnoj Gori izdaje uvjerenja o nacionalnoj ispravnosti.

“Mi smo slobodan narod i slobodni građani Crne Gore. Ljubav prema svome rodu mjeri se bratskim dogovorom, kao što su to radili naši preci. Zato ćemo sa svakom bratskom adresom razgovarati bratski, sa ljubavlju i poštovanjem. Ali ćemo odluke o budućnosti Crne Gore donositi ovdje, kao što su se uvijek donosile”, istakao je Mandić.

On je naveo da je u proteklom vijeku Crna Gora prošla kroz duboke promjene, uključujući “četrdeset pet godina totalitarnog komunističkog poretka”, a zatim tri decenije autoritarnog sistema koji je zadržao mnoge negativne stare navike, promijenili su način na koji ljudi razumiju naciju, vjeru, jezik i istoriju.

“Možemo o tome misliti različito. Možemo žaliti zbog nepravdi, prećutanih istina i odluka koje su donošene bez dovoljno sluha za identitet velikog broja građana. Ali jednu činjenicu moramo prihvatiti: ovo je Crna Gora koja danas postoji. Nekada je bila srpska, a danas je i srpska. Dakle, ona je i naša. U njoj žive naša braća i rođaci koji sebe definišu kao nacionalne Crnogorce. U njoj žive naše komšije Albanci, Bošnjaci, Muslimani i Hrvati”, rekao je Mandić.

Poručio je da je zato svaka politika koja počiva na trajnoj svađi – politika propasti za sve ove zajednice.

“Ne možemo graditi budućnost na način na koji je to radio bivši režim – tako što ćemo jedne uvjeravati da moraju nestati da bi drugi mogli postojati. Ne možemo se miriti sa tim da se srpskom narodu osporava ono što se svakom drugom narodu prirodno priznaje. Ali ta prava nećemo osvajati tako što ćemo drugima oduzimati njihova”, rekao je on.

Mandić je kazao da žele društvo jednakih, te da se do takvog društva ne može se doći izolacijom.

“Ne može se doći stalnim podizanjem tenzija. Ne može se doći tako što ćemo svakog ko razgovara proglašavati slabim, a svakog ko traži kompromis nazivati izdajnikom. Istina je da su mnoge važne odluke u prošlosti donošene bez dogovora i prostom većinom, često protiv osjećanja velikog dijela građana. Te rane ne treba poricati. Ali ne smijemo ni ponavljati istu grešku”, rekao je on.

“Ono što želimo da popravimo moramo popraviti temeljno, strpljivo i uz najširu moguću podršku. Ne da bi promjena trajala do prvih sledećih izbora, do neke nove većine, nego da je više niko ne može osporiti. Ne da jedna polovina zemlje slavi, a druga čeka priliku za revanš, nego da postignuti dogovor postane trajni temelj naše zajedničke kuće”, dodao je Mandić.

Istakao je da je to novi odgovor koji Crna Gora danas traži i očekuje.

“Za mene politika nije umijeće da se ljudi trajno drže u rovovima. Politika je obaveza da se iz rovova izađe onda kada je mir moguć, a da se načela ne napuste”, rekao je on.

„Mora se biti dostojan nasljeđa predaka“Šef parlamenta je rekao da „nije dovoljno da slavimo pretke“, već da se mora biti dostojan njihovog nasljeđa.

„Naši preci su znali ko su. U njihovoj svijesti nije bilo potrebe da se razdvaja ono što su vrijeme i istorija prirodno sjedinili. Njihovo srpstvo nije bilo suprotstavljeno njihovom crnogorstvu, niti je njihova ljubav prema Crnoj Gori umanjivala pripadnost širem srpskom narodu, srpskoj Crkvi, jeziku, predanju i kosovskom zavjetu. Oni su bili svoji na svome. I ni od koga nisu tražili dozvolu da budu ono što jesu“, dodao je on.

Mandić se rekao da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi duguje velika zahvalnost, kazavši da želi da izrazi „visoko poštovanje“ mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju.

„U vremenu velikih iskušenja on nosi tešku i časnu odgovornost našeg arhipastira, čuvajući jedinstvo srpske Crkve, braneći dostojanstvo naroda i pozivajući na mir među braćom. Njegova smirenost svjedoči snagu čovjeka koji zna da se braća mogu izmiriti samomolitvom, trpljenjem i istinom. Sjećamo se danas i blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija. U teškim vremenima, kada je izgledalo da se mogu prekinuti niti koje nas vezuju sa našim duhovnim korijenima, on je tražio puteve koji su na kraju doveli do odbrane svetinja i zaista epohalnog jedinstva vjerujućeg naroda. Neumorno je obnavljao hramove, sabirao narod i podsjećao nas, opominjao nas, da smo svi braća u Hristu Bogu. Mitropolit Amfilohije i mitropolit Joanikije sačuvali su ono iskonsko u srpskom narodu i čitavom pravoslavnom biću Crne Gore: vjeru koja krijepi dušu, identitet koji niti traži tuđe poniženje, niti dozvoljava sopstveno – i zavjet da smo najprije dužni da mirimo braću“, naveo je on.

„Mjera našeg patriotizma biće ono što ostavimo svojoj djeci“

Mandić je rekao da je bitka na Fundini vođena je dvadeset godina nakon „teške i surove“ pohare Kuča od strane centralne crnogorske vlasti.

„Mnogi od onih koji su ubijali i palili Kuče 1856. godine, a dolazili su iz crnogorske i brdske vojske koju je predvodio veliki vojvoda Mirko Petrović, 1876. se nalaze u šančevima sa braćom Kučima i zajedno ginu braneći ovu zemlju i gradeći bratsku slogu i zajedništvo. Dvadeset godina je bilo dovoljno da se zacijele bratske rane, da se naši veliki preci pokaju, da oproste jedni drugima sve loše što su uradili i zajednički stvore budućnost, slobodu i državu. Ove godine se navršava dvadeset godina od referenduma u Crnoj Gori koji je te 2006. godine teško zavadio i podijelio Crnu Goru. Naša generacija, Božijom promisli, nije tada prešla onu granicu koja je pređena 1856. godine u Kučima i nismo povrijedili jedni druge. Proliveno je more suza, ali ni jedna kap krvi nije prolivena i neka nam to svima služi na čast“, dodao je on.

„Da li danas mi, potomci tih velikih ljudi koji su znali i posle zločina da se pokaju, oproste i pomire, imamo njihovu snagu da bratski i složno povedemo ovu zemlju u srećniju budućnost?“, upitao je Mandić.

Poručio je da ova godišnjica ne bi trebalo da bude poziv da se obnavljaju stare bitke, nego da se u miru „pokažemo dostojni pobjednika sa Fundine“.

„Neka nas niko ne uči da se ljubav prema svome dokazuje mržnjom prema drugome, jer to nije istina. Mjera našeg patriotizma biće ono što ostavimo svojoj djeci: mirnu zemlju, pravedne institucije, očuvan identitet, bolje škole, sigurnija radna mjesta i društvo u kojem se niko ne osjeća kao građanin drugog reda. To je naša današnja Fundina. To je bitka koju ne vodimo oružjem, već razumom, strpljenjem, radom i dogovorom. I kao što su naši preci prije sto pedeset godina vjerovali da sloga može pobijediti nadmoćnu silu, tako i mi moramo vjerovati da možemo pobijediti razmirice koje su se decenijama taložile među nama. Neka je vječna slava junacima Fundine i neka Bog blagoslovi Crnu Goru!“, podvukao je šef parlamenta.

Mandić je uoči početka događaja položio vijenac na spomenik Novaku Miloševu.

Joanikije: Fundinska pobjeda ne pripada nijednom pojedincu, već svim junacima zajedno

Mitropolit crnogorski-primorski Joanikije čestitao je svima 150. godišnjicu Fundinske bitke, navodeći da je sve počelo na Vidovdan 1876. godine, kad je tadašnji knjaz Nikola pozvao narod da „osveti Kosovo“ zajedno sa bratskom Srbijom.

“Fundinska operacija 1876. nije samo velike pobjeda Crne Gore u Veljem ratu već i jedna od najvećih crnogorskih pobjeda… Dosta je rečeno kako je tada južna crnogorska vojska tokom jula 1876. odnosila sjajne pobjede od Vučjeg dola do Fundine…”, naveo je Joanikije.

On je naveo da je na Fundini, kao i na Vučjem dolu, bitka dobijena oštrim jataganima, borbima prsa u prsa.

“Fundinska pobjeda ne pripada nijednom pojedincu, već svim ti junacima zajedno, koji su život žrtvovali za krst časni i slobodu zlatnu…”, kazao je mitropolit cetinjski.Joanikije je kazao da bi bitka na Fundini trebalo da nauči kako da se ide u nove pobjede, pa makar da se pobijede “unutrašnje podjele i bijela kuga”.

Događaju su prisustvovali brojni funkcioneri Nove srpske demokratije (NSD), uključujući prvog čovjeka Nikšića Marka Kovačevića, ministra bez portfelja Jovana Vučurovića, potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića, ministra saobraćaja Radoša Zečevića, šefa poslaničkog kluba Dejana Đurovića, Milutina Đukanovića (predsjednik Odbora direktora EPCG), Marka Milačića, Maksima Vučinića, Bobana Radevića, Bećira Vukovića…

Događaju su prisustvovali i poslanici NSD-a Vaso Obradović i Jelena Božović.

Na događaju su prisutni bili i potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, bivši direktor Fonda PIO Vuk Kadić.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Milatović: Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na Češku i Slovačku

Predsjednik Crne Gore je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države

Jakov Milatović, Foto: Luka Zeković

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na odnose Češke i Slovačke. On je to istakao odgovarajući na pitanja tokom predavanja na prestižnom Karlovom univerzitetu u Pragu.

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Milatović je izrazio optimizam u pogledu budućnosti odnosa dvije države, podsjećajući na istorijsku, društvenu i porodičnu povezanost njihovih građana, saopštio je kabinet predsjednika države.

Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja u Srbiji, predsjednik Crne Gore je istakao da je Studentska lista dobila snažan legitimitet građana Srbije da vodi zemlju.

On je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države.

Milatović je ponovio i podršku evropskoj perspektivi Srbije, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana, ističući značaj njihovog napretka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Satler: Članstvo Crne Gore u EU nadohvat ruke

„Naš napredak vraća povjerenje u politiku proširenja“, kazao je Spajić

foto: Risto Božović

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler istakao je na konferenciji za novinare u Evropskoj kući da je danas dan za pamćenje u politici proširenja EU. Članstvo Crne Gore u EU je nadohvat ruke.

Kako je istakao Satler, ovo je izvještaj na koji je Crna Gora čekala i za koji je radila dugi niz godina.

„On predstavlja veliki korak naprijed na evropskom putu Crne Gore i šalje jasnu poruku: članstvo u Evropskoj uniji je nadohvat ruke. Ne govorimo više o Crnoj Gori koja teži članstvu u Evropskoj uniji, već o zemlji koja se priprema da postane njena članica. Od novembra prošle godine, Crna Gora je privremeno zatvorila četrnaest pregovaračkih poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao dvadeset jedan. Već do kraja ove nedjelje taj broj može porasti na dvadeset dva. Riječ je o izuzetno brzom napretku, i to ne samo po današnjim standardima. Kao što znate, izvještaj ocjenjuje dva glavna paramentra: ukupni nivo spremnosti zemlje da preuzme obaveze članstva u Evropskoj uniji i napredak ostvaren u prethodnoj godini. Crna Gora je zablježila izuzetne rezultate u oba ova aspekta, što svjedoči o ogromnom poslu koji je obavljen, naročito tokom protekle godine, uključujući i angažman bez presedana tokom ljeta. Iskreno čestitam svima koji su doprinijeli ovim rezultatima“, kazao je Satler.

Čestitao je svima koji su doprinijeli ostvarenim rezultatima, upućujući priznanje i vlasti i opoziciji, ali i naglašavajući značaj uloge civilnog društva.

„Ovogodišnji Paket proširenja je poseban i iz još jednog razloga. Evropska komisija je prvi put predstavila jasnu mapu puta za četiri najnaprednije države kandidatkinje, precizirajući šta svaka od njih još treba da uradi kako bi bila spremna za članstvo u EU. Za Crnu Goru, ta mapa puta je izuzetno kratka. Suština je sljedeća: ukoliko se preostale reforme sprovedu na vrijeme, Crna Gora je na dobrom putu da do kraja ove godine zatvori pregovore o pristupanju EU, a da do juna 2027. potpiše Ugovor o pristupanju. Ono što očekujemo od Crne Gore, jeste da zadržite isti fokus koji ste imali tokom protekle godine, posebno kada je riječ o vladavini prava i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To podrazumijeva i završetak preostalih imenovanja i usvajanje još dva ustavna amandmana, uz očuvanje dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom“, zaključio je Satler.

On je naglasio da se i EU priprema za Crnu Goru. Savjet je osnovao Ad hoc radnu grupu za Ugovor o pristupanju, a rad na izradi njegovog teksta već je u toku. Komisija je takođe usvojila finansijski paket, što predstavlja još jednu važnu prekretnicu.

„Crna Gora se približava završnici, a Komisija je nedavno usvojila Komunikaciju „Priprema za širu Evropu“. Sve ovo ukazuje na isto: proširenje više nije samo ambicija. Ono postaje stvarnost – a EU se za to priprema.

Usvojen je i finansijski paket. Crna Gora je, ističe, sprovela 90 odsto predviđenih reformi i do sada je primila 89 miliona eura od ukupno opredijeljenih 383 miliona, a slijede i dodatna sredstva.

„Sada razgovaramo i o bonus sredstvima budući da je Crna Gora na prvom mjestu za korišćenje sredstava“, naglasio je Satler.

Izvještaj još jednom ističe posvećenost crnogorskih vlasti cilju, a kako je kazao, ukratko u svim pregovaračkim poglavljima izvještaj konstatuje jako pozitivne pomake prethodne godine. Ovo je najvjerovatnije posljednji izvještaj i pokazuje jasan poziv da se ostale reforme sprovedu – ustavne izmjene i imenovanja.

Premijer Milojko Spajić naglasio je da uloženi napori nijesu djelo jednog čovjeka, već čitavog tima na čelu sa Maidom Gorčević. Istakao je da su svi članovi tima naporno radili, bez dana odmora, te da je ostvareni rezultat plod njihovog zajedničkog angažmana.

„Danas govorimo o izvještaju koji je upravo oznaka ciljne linije puta kojim koračamo od 2012. godine, zato što je ovo, uvjeren sam, posljednji izvještaj koji će Crna Gora dobiti kao država kandidat. To je izvještaj koji jasno potvrđuje da smo ostvarili ubjedljivo najveći napredak do sada. Preuzeli smo odgovornost da pokažemo da država ima snagu i sposobnost da ostvari jednu ambiciju da postane članica do 2028. Današnji paket proširenja donosi snažnu potvrdu da smo na tom putu i uspjeli. Evropska komisija podržala je ambiciju Crne Gore da sva pregovaračka poglavlja zatvori do kraja 2026. godine, rad na ugovoru o pristupanju završi na proljeće 2027. godine, a potpiše ga u junu 2027. O tom planu odlučivaće, naravno, države članice. Ali danas imamo važnu potvrdu da su Crna Gora i Evropska komisija saglasne kojim rokovima možemo završiti posao. To daje dodatni kredibilitet našem cilju i novu snagu naporima da to sve i ostvarimo,” poručio je Spajić.

Kako je dodao, okupili smo institucije oko zajedničkog cilja i pokazali da Crna Gora ima kapaciteta da ostvari ono što se od nje traži.

„Ispunili smo završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima. Uspjeh u poglavljima 23 i 24 potvrda je da Crna Gora može da sprovede reforme. Politički značaj ovih ocjena je ogroman, a naš napredak vraća povjerenje u politiku proširenja kao politiku koja donosi rezultate kada se obaveze ispunjavaju po meritokratskom principu“, kazao je Spajić.

Premijer napominje da u određenim poljima mora se učiniti još više.

“Usvojeni zakoni moraju dosljedno da se primjenjuju. Institucije moraju biti nezavisne i sposobne da zaštite svakog njenog građanina. Borba protiv korupciji i organizovanog kriminala mora imati trajan učinak bez obzira ko je na vlasti. Zato podržavam sve zaštitne mehanizme koji će osigurati da reforme budu održive i da se preuzete obaveze poštuju do kraja. Građani imaju pravo da očekuju da napredak koji danas ostvarujemo ostane trajno dostignuće ove države. U narednim danima, do zatvaranja pristupnih pregovora, prioritet će biti postizanje dogovora o finansijskom paketu i institucionalnim aranžmanima sa EU, a nakon što zaključimo pregovarački proces do stupanja u članstvo, Crna Gora će imati status aktivnog posmatrača u tijelima EU,” saopštio je on.

Spajić: Iz EK ukazano na moguće rizike od Euro modela, kojih smo svjesni

Na pitanje novinara da prokomentariše izvještaj EK gdje traže detaljnu analizu Euromodela, Spajić je odgovorio da nigdje nije napisano da će model ugroziti javne finansije.

„Ukazano je na moguće rizike i to je bilo i kada smo imali Evropu sad 1 i 2. Mi smo tih rizika svjesni i mjerama koje smo predstavili saniramo te rizike i ulazimo u hrabre reforme. Pokazali smo dva puta do sada da radimo na jakim reformama koje građani mogu da osjete“, naveo je Spajić.

Satler je odgovarajući na pitanje koliko presuda očekuju za kriminal i korupciju kazao da brojke nijesu bitne već da vide trend rasta.

„Pozitivno je to što konačno imamo popunjen sastav sudija Ustavnog suda. Ipak, nije sve idealno. Želimo da vidimo više presuda za korupciju na visokom nivou. Ne govorimo o brojkama, jer to nije način na koji radimo, ali želimo da vidimo trend njihovog rasta. Nijesmo zadovoljni trajanjem sudskih postupaka. Intenzivna komunikacija postoji između pravosudnih organa kako bi se postupci ubrzali, jer, ukoliko pravda ne stigne na vrijeme, to nije dobro. Do dana pristupanja bićemo uz vas i nastaviti da pratimo napredak“, poručio je Satler.

Kada je riječ o Euro modelu, drago mu je što vidi komunikaciju i angažman sa socijalnim partnerima.

„Ohrabrujem Vladu da nastavi takav pristup, kako u saradnji sa socijalnim partnerima, tako i sa međunarodnim partnerima. I dalje postoje određene nepoznanice i nemamo konačne brojke kada je riječ o finansijama, ali ohrabrujemo nastavak dijaloga i rada na ovom pitanju“, prokomentarisao je Satler.

Na pitanje novinara da li bi trebalo kontrole hibridnih uticaja proširiti i na državne institucije, a ne samo na medije, Spajić je odgovorio da se zalaže da se svaki kanal malignog uticaja provjeri do kraja.

Kako je kazao po svim izvještajima pominju se mediji kao glavni kanal geopoliotičkih stavova zemalja koji nemaju EU agendu, te da eventualne donacije državnim institucijama koje stižu iz drugih zemalja nijesu donacije rukovodiocima tih institucija već građanima i to ne bi stavljao u isti koš.

I Satler se složio da se svaki trag mora istražiti i podsjetio na nekoliko pokušaja miješanja, te da je apsolutno neophodno da se svi kanali malignog uticaja istraže.

„Tu smo da pomognemo“, poručio je Satler.

Odgovarajući na kritike na račun Euromodela i bojazan kako će uticati na ekonomiju države, Spajić je podsjetio na upozorenja koja su dobijali i na programe Evropa 1 i 2, pa se nijesu ostvarila.

„Imali smo smanjenje deficita i duga po BDP-u i uz Irsku u istoriji Evrope bili jedini koji su to uspjeli. Mi nismo kao Irska restrukturirali dug, ali smo uspjeli da ga smanjimo i imali smo inflaciju u liniji evropske“, naglasio je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Spajić: Novo vrijeme u odnosima Crne Gore i Srbije, radujemo se porukama pobjednika Studentske liste

„Mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić

Crna Gora je spremna da sa novom vlašću u Srbiji gradi odnose kakve građani dvije države zaslužuju, poručio je premijer Milojko Spajić tokom današnjeg Premijerskog sata, navodeći da je došlo novo vrijeme za odnose Podgorice i Beograda.

Istakao je da Crna Gora treba da ulaže velike napore u izgradnju što boljih odnosa sa državama regiona.

„Što se tiče Srbije, od početka mandata ove Vlade bili smo spremni da sarađujemo sa Srbijom na najvišem nivou. Nažalost, nijesmo imali priliku da to uradimo i radujemo se izjavama koje čujemo od Studentske liste, od pobjednika, da je došlo novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije. I mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije