POLITIKA
PREDSJEDNIK CRNE GORE
Milatović: Ne možemo ostati nijemi na slike stradanja djece i nedužnih civila u Gazi
„Stravičan teroristički napad Hamasa, u kome je ubijen veliki broj civila, dao je za pravo Izraelu da se brani. Ali borba protiv zločinaca i terorista ne smije suspendovati primjenu međunarodnog humanitarnog prava, kao jedne od najvažnijih civilizacijskih tekovina modernog čovječanstva“
Slike stradanja nedužnih civila u pojasu Gaze, naročito djece, ne mogu nas ostaviti ravnodušnim i nijemim, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Iz Službe za informisanje predsjednika Crne Gore je saopšteno da se Milatović obratio na svečanosti povodom dana Ujedinjenih nacija i obilježavanja 75 godina Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Milatovć je poručio da su ljudska prava osnov svakog inkluzivnog, pravednog i demokratskog društva.
„Univerzalna deklaracija po riječima prve dame SAD-a Elenor Ruzvelt – magna karta za čitavo čovječanstvo. To su prirodna prava i osnovne vrijednosti koje obezbjeđuju dostojanstvo, jednakost i slobodu svakog pojedinca, bez obzira na njegovo porijeklo, vjerovanja ili okolnosti u kojima živi. Kao društvo, napravili smo značajan napredak u vrjednovanju i promovisanju ovih prava, ali pred nama još ostaje dug put. Vođeni našim Ustavom, međunarodnim sporazumima i zakonima, uspostavili smo i nastavili da jačamo zakonodavni okvir za zaštitu, promociju i unaprjeđenje ljudskih prava i sloboda. Napravili smo iskorak u mnogim oblastima, međutim, moramo priznati da izazovi i dalje postoje“, istakao je Milatović.
On je dodao da diskriminacija (posebno među ranjivim grupama), nasilje i nejednakost još uvijek utiču na živote mnogih u Crnoj Gori i ukazuju na potrebu daljeg jačanja svijesti o važnosti tolerancije i poštovanja različitosti.
„Vladavina prava je temelj svake demokratije, srž ljudskih prava i sloboda i okvir za njihovo očuvanje. Jedino nezavisno, nepristrasno, odgovorno i efikasno pravosuđe, jaki mehanizmi za borbu protiv korupcije i osigurana sloboda medija i izražavanja podržana povjerenjem javnosti garantuju da niko nije iznad zakona i da je pravda dostupna svima. To je ono čemu Crna Gora mora težiti. Danas, dok razgovaramo o ljudskim pravima, svjedočimo njihovom brutalnom kršenju širom svijeta gdje se ljudi suočavaju sa sukobima, krizama i humanitarnim izazovima. Kao odgovorno društvo, odabrali smo da ne okrećemo glavu od ovih globalnih problema. U tom smislu, nastavljamo dijeliti odgovornost i sarađivati u pronalaženju rješenja“, rekao je Milatović.
On je kazao da je borba protiv terorizma nesporno pravo ali i obaveza svake države.
„Stravičan teroristički napad Hamasa, u kome je ubijen veliki broj civila, dao je za pravo Izraelu da se brani. Ali borba protiv zločinaca i terorista ne smije suspendovati primjenu međunarodnog humanitarnog prava, kao jedne od najvažnijih civilizacijskih tekovina modernog čovječanstva. Slike stradanja nedužnih civila u pojasu Gaze, naročito djece, ne mogu nas ostaviti ravnodušnim i nijemim. Poštovanje prava na život palestinskog stanovništva, uslijed preduzetih antiterorističkih akcija izraelske države, podrazumijeva dostupnost svih resursa koji omogućavaju preživljavanje u takvim okolnostima, naročito vode, hrane i struje“, kazao je Milatović.
On je poručio da zaštita civila, omogućavanje efikasne realizacije humanitarne pomoći i sprečavanje prinudnog raseljavanja palestinskog naroda u pojasu Gaze, moraju biti predmet posebne pozornosti cjelokupne međunarodne zajednice, do postizanja konačnog i održivog mira između Izraela i Palestine.
„Takođe, želim da naglasim da je zaštita izbeglica, uključujući njihov pravni status, kao i naša odluka da im pružimo utočište dok bježe od razornih sukoba, dobila jednoglasnu podršku našeg društva, čime je Crna Gora postala zemlja koja je nakon ruske agresije otvorila vrata najvećem broju ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u Evropi. Kulturne sličnosti, altruizam i politika otvorenih vrata Crne Gore stvorili su osjećaj sigurnosti za ove ljude koji su napustili svoju zemlju. Nakon pružanja zaštite, sada je na nama da im omogućimo nesmetan pristup pravima i servisima, kao i priliku da doprinesu našem društvu kroz rad, rast i razvoj“, kazao je Milatović.
Kada je riječ o ličnim pravima, dodao je Milatović, bez obzira da li se radi o pravima žena, djece, osoba sa invaliditetom, manjina ili pripadnika LGBT populacije, ona su od suštinskog značaja za svako društvo.
„Stoga je naša odgovornost da kreiramo okruženje jednakih mogućnosti lišeno diskriminacije. Suštinska ravnopravnost podrazumijeva prevazilaženje strukturnih, zakonskih, ekonomskih, socijalnih, kulturoloških i svih drugih barijera i stereotipa sa kojima se ranjive grupe u našem društvu susrijeću“, rekao je predsjednik Crne Gore.
Istakao je id a se danas želi osvrnuti i na prava i položaj djece u Crnoj Gori.
„U vrijeme kada mnoga djeca širom svijeta pate usled posljedica ratnih dešavanja, moramo biti zahvalni što su naša djeca zaštićena. Ipak, moramo se više truditi da stvorimo ambijent u kome svako dijete u Crnoj Gori odrasta sigurno, zdravo i obrazovano. Ovo nije samo međunarodna obaveza, već su pomenuta prava od suštinskog značaja za blagostanje i budući prosperitet našeg društva. Kao predsjednik svih građana, smatram da je moja obaveza, ali i moje lično i profesionalno opredjeljenje da se zalažem da svako dijete u Crnoj Gori ravnopravno uživa svoja prava. Na 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, želim da skrenem pažnju na porodice koje nemaju jednake mogućnosti, gdje su djeca izložena siromaštvu, nasilju i nemaju pristup obrazovanju“, kazao je Milatović.
Poručio je i da zvanična statistika kaže da skoro svako treće dijete u Crnoj Gori živi u siromaštvu.
„Taj broj je još i veći kod višečlanih porodica i u pojedinim regionima naše zemlje. Moja poruka je jasna: neophodno je da pružimo jednake mogućnosti svakom djetetu kako nijedno ne bi živjelo u siromaštvu. U tome možemo i moramo učestvovati svi – Vlada kroz reformu socijalne i dječije zaštite, obrazovanja i zdravstvenog sistema; privatni sektor kroz korporativnu društvenu odgovornost za podršku ovim reformama na nacionalnom i lokalnom nivou; akademska zajednica kroz prikupljanje i analizu podataka; civilni sektor da osigura da sve reforme budu dio konsultativnog, participativnog procesa uz stalno uzimanje u obzir glasova djece i mediji kroz etično izvještavanje o ovom problemu“, kazao je Milatović.
Kada je u pitanju obrazovanje, predsjednik crne Gore je rekao da znamo da svako drugo od troje djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole sa nedovoljnom infrastrukturom.
„Da u osnovnim i srednjim školama u prosjeku ima 16 učenika po računaru, da samo svaki četvrti nastavnik pohađa programe stručnog usavršavanja i da djeca koja odrastaju u siromaštvu pohađaju vrtiće, osnovnu i srednju školu u mnogo manjem procentu od svojih vršnjaka. Ovo je poziv na akciju svima. Očekujem da Vlada u budžetu za narednu godinu obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih i predškolskih objekata, kao i za njihovo adekvatno opremanje novim tehnologijama. Ulaganje više sredstava u kontinuirano stručno usavršavanje svih nastavnika je neophodno ako želimo postići bolji kvalitet obrazovanja“, kazao je Milatović.
Konačno, kada je u pitanju nasilje, poručio je Milatović nažalost, svi smo svjedoci koliko je ovo pitanje ozbiljno i prisutno, posebno među djecom i mladima.
„Zato ovom prilikom želim da podsjetim da društvo bez nasilja počinje kod kuće. Biti roditelj je najvažniji, ali i najizazovniji zadatak koji čovjek može imati. Svakom roditelju je potrebna podrška, a programi podrške roditeljstvu uvedeni su u skoro polovini opština u našoj zemlji. Zato pozivam da se ovi programi učine dostupnim roditeljima u svim opštinama, a njih ohrabrujem da uzmu učešće. Samo ujedinjenim naporima možemo izgraditi kulturu nenasilnog vaspitanja djece od rođenja. Takođe treba da se pobrinemo da, kada dođe do krize u porodici, adekvatna podrška bude pružena blagovremeno. Iz tog razloga, kao predsjednik, pozivam na jačanje naše solidarnosti kroz bolju podršku najugroženijim građanima i porodicama. To možemo učiniti povećanjem broja socijalnih radnika u Crnoj Gori i broja usluga koje pružaju, da bi se spriječili slučajevi nasilja kroz savjetovanje, porodičnu terapiju i planove sveobuhvatne brige za porodice u riziku. Predlažem da sve ove izazove odmah stavimo u fokus. Ujedinimo se u stavljanju djece i porodice u srce razvoja naše zemlje“, rekao je Milatović.
Poručio je da građani Crne Gore mogu računati da će se zalagati da se ove promjene hitno dese kako bi se obezbijedila jednaka prava i mogućnosti svakom djetetu i odraslom licu u ovoj zemlji.
„Dok obilježavamo 75. godišnjicu deklaracije o ljudskim pravima, moramo prepoznati da ovaj jubilej služi i kao podsjetnik na važnost naših zajedničkih vrijednosti. To je svjedočanstvo naše posvećenosti stvaranju svijeta u kojem su ljudska prava univerzalna. Naša misija je da živimo u skladu sa ovim vrijednostima i osiguramo da one postanu stvarnost za svakog pojedinca. Koristim ovu priliku da odam priznanje UN sistemu za ključnu ulogu koju igra u promovisanju ljudskih prava, mira i sigurnosti, kako širom svijeta, tako i u Crnoj Gori. Kao što sam istakao govoreći u Skupštini Ujedinjenih nacija, Crna Gora je čvrsto opredijeljena i odlučna da aktivno i konstruktivno doprinosi kolektivnim naporim za očuvanje mira i bezbjednosti u svijetu, kao i sprovođenju „Nove agende za mir“, kojom je Generalni sekretar UN-a postavio kamen temeljac za obnovu međunarodnog sistema zasnovanog na povjerenju i solidarnosti“, rekao je Milatović.
Po njegovim riječima, Crna Gora ostaje odlučna na putu evroatlantske budućnosti, dobrosusjedskih odnosa i multilateralizma.
„Upravo cijeneći ovu činjenicu smo i pokrenuli kandidaturu za poziciju nestalne članice u Savjetu bezbjednosti UN za period od 2026. godine. Na kraju, dozvolite mi da još jednom čestitam ova dva važna datuma i potvrdim našu posvećenost stvaranju društva u kojem ljudska prava nisu samo slovo na papiru, već stvarnost za svakog pojedinca“, zaključio je Milatović.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti
Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”
Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
Eksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe
Uhapšena braća Ivanović zbog ubistva u Baru
Ulcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
Poginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
Ubijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
Ubijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
Poginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
Ulcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
Petar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
(VIDEO) Masovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
HRONIKA2 дана ranijeUbijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
HRONIKA2 дана ranijePoginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
HRONIKA2 дана ranijeUlcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
HRONIKA2 дана ranijePetar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
HRONIKA2 дана ranije(VIDEO) Masovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
POLITIKA3 дана ranijeRekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
