EKONOMIJA
BIVŠI MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA
Milatović: Novca za naknade za novorođenčad ima, pitanje šta je prioritet ove Vlade
Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posledice trpe i penzioneri i roditelji
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Miloš Medenica ističe da nijesu predviđena sredstva za naknade za novorođenčad, ali da će ta davanja biti isplaćena, samo je potrebno prethodno mijenjanje zakona.
Bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, pak napominje da novca za naknade ima, te da postoje svi zakonski okviri za tu vrstu naplate, samo je pitanje šta je prioritet nove Vlade, kada su isplate iz budžetske rezerve u pitanju.
Medenica objašnjava da u budžetu Ministarstva rada i socijalnog staranja nijesu predviđena sredstva za novorođenčad, ali premijer i resorni ministar su rekli da će toga biti.
„Moramo napraviti zakonski okvir da bi to davanje koje postoji u sadašnjem Zakonu o socijalnoj zaštiti u iznosu od 109,07 eura povećali. Odluka mora da se pripremi za Vladu, a o predlogu izmjena Zakona da se izjasni i Skupština. Promjena iznosa za novorođenčad traži i promjenu zakona“, objasnio je Medenica.
Medenica je istakao da će ova Vlada sprovesti sve odluke koje su definisane Zakonom o budžetu.
Milatović je kazao da nije prethodna vlada kriva za ovu nedoumicu.
„Mi smo u prvih pet mjeseci imali prihode veće od planiranih, pa postoji novac u budžetu da bi ovo bilo isplaćno“, kaže Milatović.
Pozvao je Vladu da bez odlaganja sprovede ovu potrebnu mjeru za roditelje.
Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posljedice trpe i penzioneri i roditelji.
„Mjera za bebe je mjera demografske politike i mi smo je posmatrali šire. U zakonodavnom smislu do kraja mog mandata je urađeno sve da ta mjera bude sprovedena. Budžetska rezerva je za 2022. bila predviđena na 67 miliona eura. Ukoliko Vlada smatra da je prioritet premijer, za kojeg je već iz budžetske rezerve izdvojeno 500.000 eura, a ne bebe, ona to neće da sprovede. Ta odluka je trebala da bude sistemska od naredne godine“, naglašava Milatović.
Pojašnjava da je za prvih pet mjeseci naplaćemo 120 miliona više nego što je planirano.
„Za prvi kvartal imali smo istorijski najmanji deficit. I činjenica je da novca ima“, kaže Milatović.
Medenica je odgovorio da za potrebe premijera nije isplaćeno 500, već 100 hiljada eura, te da je budžet živa materija i da je tačno da imamo povećanje prihoda, ali na drugoj strani imamo i pad doprinosa od 40 miliona u ovom trenutku, ali i izdatke za akcize.
Medenica nije mogao precizno da kaže kada će početi primjena isplate naknada za novorođenčad. Kako je kazao to će zavisiti od dimanike skupštinskog zasijednja i od rebalansa budžeta.
„Da li će biti na jasen ili ove godine ne mogu da kažem. Mora da bude stvoren zakonski okvir da bi tu mjeru mogli da spovedemo“, kazao je Medenica.
Kristina Mihailović, izvršna direktorka Udruženja Roditelji ističe da su od formiranja nove Vlade slali dopise svim relevantim adresama da vide šta se dešava, jer je naknada za novorođenčad nešto što je najavljeno za maj.
„Prošlo je dva mjeseca i ništa se nije desilo do nedavne sjednice Odbora kada je rečeno da novca nema u budžetskoj rezervi, odakle je planirano da ta naknada bude isplaćena. Opet smo slali dopise i premijeru i ministarstvima. Mi smo shvatili da će biti mijenjan zakon, ali ne znamo šta to znači, da li primjena važiti samo ove godine ili će važiti i za ubuduće“, kazala je Mihailović.
Momo Joksimović, predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije CG osvrnuo se na problematiku penzionera i njihova mala primanja. Ističe da su penzioneri najugroženija populacija u Crnoj Gori.
„Smrtnost penzionera je ogromna i svaki četvrti suicid uradi penzioner. Žive najbjednije, posebno na sjeveru. Prosječna penzija u Petnjici je 180 eura, u Gusinju 200. Penzioneri su razočarani i odnosom i Vlade i Skupštine.
„Trideset godina ovu zemlju vode neznalice sa lošom razvojim filozofijom i sa pripravničkim stažom određuju na najvažnijim funkcijama. Na sjeveru su bili giganti, gradovi sa po više hiljada zaposlenih i imali su najveće plate i penzije a sada je opšta pustoš. Mi umiremo, minimalna penzija je 162,5 eura i to taj iznos prima samo pet penzionera, a ima ih koji primaju i manje“, smatra Joksimović.
On ističe da je glavni krivac za loš položaj penzonera DPS.
„Mi smo četiri puta podnosili zahtjev da se ta partija ukine. Lopovluk u Savezu penzionera je nevjerovatan. Predsjednik ima godišnje prihod od oko 60.000 eura. Posebna je priča o lopovluku u raspodjeli stanova za penzionere“, kazao je Joksimović.
Kako je kazao, zahtjevi penzionera su da se povećaju najmanje penzije, pa tek onda da se usklađuju penzije. Da se obustave davanja stanova penzionerima u svojinu, već na korišćenje. Smatra da je potrebno ukinuti odbore direktora, prepoloviti plate u Vladi i Skupštini.
Najavio je da će ukoliko se njihov položaj ne promijeni na bolje ubrzo blokireti i ulice i institucije.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA4 дана ranije
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA1 дан ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA2 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET1 дан ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO2 дана ranije
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama