EKONOMIJA
BIVŠI MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA
Milatović: Novca za naknade za novorođenčad ima, pitanje šta je prioritet ove Vlade
Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posledice trpe i penzioneri i roditelji

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Miloš Medenica ističe da nijesu predviđena sredstva za naknade za novorođenčad, ali da će ta davanja biti isplaćena, samo je potrebno prethodno mijenjanje zakona.
Bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, pak napominje da novca za naknade ima, te da postoje svi zakonski okviri za tu vrstu naplate, samo je pitanje šta je prioritet nove Vlade, kada su isplate iz budžetske rezerve u pitanju.
Medenica objašnjava da u budžetu Ministarstva rada i socijalnog staranja nijesu predviđena sredstva za novorođenčad, ali premijer i resorni ministar su rekli da će toga biti.
„Moramo napraviti zakonski okvir da bi to davanje koje postoji u sadašnjem Zakonu o socijalnoj zaštiti u iznosu od 109,07 eura povećali. Odluka mora da se pripremi za Vladu, a o predlogu izmjena Zakona da se izjasni i Skupština. Promjena iznosa za novorođenčad traži i promjenu zakona“, objasnio je Medenica.
Medenica je istakao da će ova Vlada sprovesti sve odluke koje su definisane Zakonom o budžetu.
Milatović je kazao da nije prethodna vlada kriva za ovu nedoumicu.
„Mi smo u prvih pet mjeseci imali prihode veće od planiranih, pa postoji novac u budžetu da bi ovo bilo isplaćno“, kaže Milatović.
Pozvao je Vladu da bez odlaganja sprovede ovu potrebnu mjeru za roditelje.
Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posljedice trpe i penzioneri i roditelji.
„Mjera za bebe je mjera demografske politike i mi smo je posmatrali šire. U zakonodavnom smislu do kraja mog mandata je urađeno sve da ta mjera bude sprovedena. Budžetska rezerva je za 2022. bila predviđena na 67 miliona eura. Ukoliko Vlada smatra da je prioritet premijer, za kojeg je već iz budžetske rezerve izdvojeno 500.000 eura, a ne bebe, ona to neće da sprovede. Ta odluka je trebala da bude sistemska od naredne godine“, naglašava Milatović.
Pojašnjava da je za prvih pet mjeseci naplaćemo 120 miliona više nego što je planirano.
„Za prvi kvartal imali smo istorijski najmanji deficit. I činjenica je da novca ima“, kaže Milatović.
Medenica je odgovorio da za potrebe premijera nije isplaćeno 500, već 100 hiljada eura, te da je budžet živa materija i da je tačno da imamo povećanje prihoda, ali na drugoj strani imamo i pad doprinosa od 40 miliona u ovom trenutku, ali i izdatke za akcize.
Medenica nije mogao precizno da kaže kada će početi primjena isplate naknada za novorođenčad. Kako je kazao to će zavisiti od dimanike skupštinskog zasijednja i od rebalansa budžeta.
„Da li će biti na jasen ili ove godine ne mogu da kažem. Mora da bude stvoren zakonski okvir da bi tu mjeru mogli da spovedemo“, kazao je Medenica.
Kristina Mihailović, izvršna direktorka Udruženja Roditelji ističe da su od formiranja nove Vlade slali dopise svim relevantim adresama da vide šta se dešava, jer je naknada za novorođenčad nešto što je najavljeno za maj.
„Prošlo je dva mjeseca i ništa se nije desilo do nedavne sjednice Odbora kada je rečeno da novca nema u budžetskoj rezervi, odakle je planirano da ta naknada bude isplaćena. Opet smo slali dopise i premijeru i ministarstvima. Mi smo shvatili da će biti mijenjan zakon, ali ne znamo šta to znači, da li primjena važiti samo ove godine ili će važiti i za ubuduće“, kazala je Mihailović.
Momo Joksimović, predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije CG osvrnuo se na problematiku penzionera i njihova mala primanja. Ističe da su penzioneri najugroženija populacija u Crnoj Gori.
„Smrtnost penzionera je ogromna i svaki četvrti suicid uradi penzioner. Žive najbjednije, posebno na sjeveru. Prosječna penzija u Petnjici je 180 eura, u Gusinju 200. Penzioneri su razočarani i odnosom i Vlade i Skupštine.
„Trideset godina ovu zemlju vode neznalice sa lošom razvojim filozofijom i sa pripravničkim stažom određuju na najvažnijim funkcijama. Na sjeveru su bili giganti, gradovi sa po više hiljada zaposlenih i imali su najveće plate i penzije a sada je opšta pustoš. Mi umiremo, minimalna penzija je 162,5 eura i to taj iznos prima samo pet penzionera, a ima ih koji primaju i manje“, smatra Joksimović.
On ističe da je glavni krivac za loš položaj penzonera DPS.
„Mi smo četiri puta podnosili zahtjev da se ta partija ukine. Lopovluk u Savezu penzionera je nevjerovatan. Predsjednik ima godišnje prihod od oko 60.000 eura. Posebna je priča o lopovluku u raspodjeli stanova za penzionere“, kazao je Joksimović.
Kako je kazao, zahtjevi penzionera su da se povećaju najmanje penzije, pa tek onda da se usklađuju penzije. Da se obustave davanja stanova penzionerima u svojinu, već na korišćenje. Smatra da je potrebno ukinuti odbore direktora, prepoloviti plate u Vladi i Skupštini.
Najavio je da će ukoliko se njihov položaj ne promijeni na bolje ubrzo blokireti i ulice i institucije.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO4 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
HRONIKA5 сати ranijePoginuo 22-godišnji mladić u udesu na putu Kolašin – Mojkovac
POLITIKA3 дана ranije(FOTO) Šta je policija oduzela iz stana Aca Đukanovića u Podgorici
HRONIKA2 дана ranijeAco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu











