EKONOMIJA
BIVŠI MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA
Milatović: Novca za naknade za novorođenčad ima, pitanje šta je prioritet ove Vlade
Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posledice trpe i penzioneri i roditelji

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Miloš Medenica ističe da nijesu predviđena sredstva za naknade za novorođenčad, ali da će ta davanja biti isplaćena, samo je potrebno prethodno mijenjanje zakona.
Bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, pak napominje da novca za naknade ima, te da postoje svi zakonski okviri za tu vrstu naplate, samo je pitanje šta je prioritet nove Vlade, kada su isplate iz budžetske rezerve u pitanju.
Medenica objašnjava da u budžetu Ministarstva rada i socijalnog staranja nijesu predviđena sredstva za novorođenčad, ali premijer i resorni ministar su rekli da će toga biti.
„Moramo napraviti zakonski okvir da bi to davanje koje postoji u sadašnjem Zakonu o socijalnoj zaštiti u iznosu od 109,07 eura povećali. Odluka mora da se pripremi za Vladu, a o predlogu izmjena Zakona da se izjasni i Skupština. Promjena iznosa za novorođenčad traži i promjenu zakona“, objasnio je Medenica.
Medenica je istakao da će ova Vlada sprovesti sve odluke koje su definisane Zakonom o budžetu.
Milatović je kazao da nije prethodna vlada kriva za ovu nedoumicu.
„Mi smo u prvih pet mjeseci imali prihode veće od planiranih, pa postoji novac u budžetu da bi ovo bilo isplaćno“, kaže Milatović.
Pozvao je Vladu da bez odlaganja sprovede ovu potrebnu mjeru za roditelje.
Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posljedice trpe i penzioneri i roditelji.
„Mjera za bebe je mjera demografske politike i mi smo je posmatrali šire. U zakonodavnom smislu do kraja mog mandata je urađeno sve da ta mjera bude sprovedena. Budžetska rezerva je za 2022. bila predviđena na 67 miliona eura. Ukoliko Vlada smatra da je prioritet premijer, za kojeg je već iz budžetske rezerve izdvojeno 500.000 eura, a ne bebe, ona to neće da sprovede. Ta odluka je trebala da bude sistemska od naredne godine“, naglašava Milatović.
Pojašnjava da je za prvih pet mjeseci naplaćemo 120 miliona više nego što je planirano.
„Za prvi kvartal imali smo istorijski najmanji deficit. I činjenica je da novca ima“, kaže Milatović.
Medenica je odgovorio da za potrebe premijera nije isplaćeno 500, već 100 hiljada eura, te da je budžet živa materija i da je tačno da imamo povećanje prihoda, ali na drugoj strani imamo i pad doprinosa od 40 miliona u ovom trenutku, ali i izdatke za akcize.
Medenica nije mogao precizno da kaže kada će početi primjena isplate naknada za novorođenčad. Kako je kazao to će zavisiti od dimanike skupštinskog zasijednja i od rebalansa budžeta.
„Da li će biti na jasen ili ove godine ne mogu da kažem. Mora da bude stvoren zakonski okvir da bi tu mjeru mogli da spovedemo“, kazao je Medenica.
Kristina Mihailović, izvršna direktorka Udruženja Roditelji ističe da su od formiranja nove Vlade slali dopise svim relevantim adresama da vide šta se dešava, jer je naknada za novorođenčad nešto što je najavljeno za maj.
„Prošlo je dva mjeseca i ništa se nije desilo do nedavne sjednice Odbora kada je rečeno da novca nema u budžetskoj rezervi, odakle je planirano da ta naknada bude isplaćena. Opet smo slali dopise i premijeru i ministarstvima. Mi smo shvatili da će biti mijenjan zakon, ali ne znamo šta to znači, da li primjena važiti samo ove godine ili će važiti i za ubuduće“, kazala je Mihailović.
Momo Joksimović, predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije CG osvrnuo se na problematiku penzionera i njihova mala primanja. Ističe da su penzioneri najugroženija populacija u Crnoj Gori.
„Smrtnost penzionera je ogromna i svaki četvrti suicid uradi penzioner. Žive najbjednije, posebno na sjeveru. Prosječna penzija u Petnjici je 180 eura, u Gusinju 200. Penzioneri su razočarani i odnosom i Vlade i Skupštine.
„Trideset godina ovu zemlju vode neznalice sa lošom razvojim filozofijom i sa pripravničkim stažom određuju na najvažnijim funkcijama. Na sjeveru su bili giganti, gradovi sa po više hiljada zaposlenih i imali su najveće plate i penzije a sada je opšta pustoš. Mi umiremo, minimalna penzija je 162,5 eura i to taj iznos prima samo pet penzionera, a ima ih koji primaju i manje“, smatra Joksimović.
On ističe da je glavni krivac za loš položaj penzonera DPS.
„Mi smo četiri puta podnosili zahtjev da se ta partija ukine. Lopovluk u Savezu penzionera je nevjerovatan. Predsjednik ima godišnje prihod od oko 60.000 eura. Posebna je priča o lopovluku u raspodjeli stanova za penzionere“, kazao je Joksimović.
Kako je kazao, zahtjevi penzionera su da se povećaju najmanje penzije, pa tek onda da se usklađuju penzije. Da se obustave davanja stanova penzionerima u svojinu, već na korišćenje. Smatra da je potrebno ukinuti odbore direktora, prepoloviti plate u Vladi i Skupštini.
Najavio je da će ukoliko se njihov položaj ne promijeni na bolje ubrzo blokireti i ulice i institucije.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
HRONIKA6 сати ranijePut Berane – Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
DRUŠTVO3 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA1 дан ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje










