Connect with us

EKONOMIJA

BIVŠI MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA

Milatović: Novca za naknade za novorođenčad ima, pitanje šta je prioritet ove Vlade

Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posledice trpe i penzioneri i roditelji

Jakov Milatović

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Miloš Medenica ističe da nijesu predviđena sredstva za naknade za novorođenčad, ali da će ta davanja biti isplaćena, samo je potrebno prethodno mijenjanje zakona.

Bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, pak napominje da novca za naknade ima, te da postoje svi zakonski okviri za tu vrstu naplate, samo je pitanje šta je prioritet nove Vlade, kada su isplate iz budžetske rezerve u pitanju.

Medenica objašnjava da u budžetu Ministarstva rada i socijalnog staranja nijesu predviđena sredstva za novorođenčad, ali premijer i resorni ministar su rekli da će toga biti.

„Moramo napraviti zakonski okvir da bi to davanje koje postoji u sadašnjem Zakonu o socijalnoj zaštiti u iznosu od 109,07 eura povećali. Odluka mora da se pripremi za Vladu, a o predlogu izmjena Zakona da se izjasni i Skupština. Promjena iznosa za novorođenčad traži i promjenu zakona“, objasnio je Medenica.

Medenica je istakao da će ova Vlada sprovesti sve odluke koje su definisane Zakonom o budžetu.

Milatović je kazao da nije prethodna vlada kriva za ovu nedoumicu.

„Mi smo u prvih pet mjeseci imali prihode veće od planiranih, pa postoji novac u budžetu da bi ovo bilo isplaćno“, kaže Milatović.

Pozvao je Vladu da bez odlaganja sprovede ovu potrebnu mjeru za roditelje.

Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posljedice trpe i penzioneri i roditelji.

„Mjera za bebe je mjera demografske politike i mi smo je posmatrali šire. U zakonodavnom smislu do kraja mog mandata je urađeno sve da ta mjera bude sprovedena. Budžetska rezerva je za 2022. bila predviđena na 67 miliona eura. Ukoliko Vlada smatra da je prioritet premijer, za kojeg je već iz budžetske rezerve izdvojeno 500.000 eura, a ne bebe, ona to neće da sprovede. Ta odluka je trebala da bude sistemska od naredne godine“, naglašava Milatović.

Pojašnjava da je za prvih pet mjeseci naplaćemo 120 miliona više nego što je planirano.

„Za prvi kvartal imali smo istorijski najmanji deficit. I činjenica je da novca ima“, kaže Milatović.

Medenica je odgovorio da za potrebe premijera nije isplaćeno 500, već 100 hiljada eura, te da je budžet živa materija i da je tačno da imamo povećanje prihoda, ali na drugoj strani imamo i pad doprinosa od 40 miliona u ovom trenutku, ali i izdatke za akcize.

Medenica nije mogao precizno da kaže kada će početi primjena isplate naknada za novorođenčad. Kako je kazao to će zavisiti od dimanike skupštinskog zasijednja i od rebalansa budžeta.

„Da li će biti na jasen ili ove godine ne mogu da kažem. Mora da bude stvoren zakonski okvir da bi tu mjeru mogli da spovedemo“, kazao je Medenica.

Kristina Mihailović, izvršna direktorka Udruženja Roditelji ističe da su od formiranja nove Vlade slali dopise svim relevantim adresama da vide šta se dešava, jer je naknada za novorođenčad nešto što je najavljeno za maj.

„Prošlo je dva mjeseca i ništa se nije desilo do nedavne sjednice Odbora kada je rečeno da novca nema u budžetskoj rezervi, odakle je planirano da ta naknada bude isplaćena. Opet smo slali dopise i premijeru i ministarstvima. Mi smo shvatili da će biti mijenjan zakon, ali ne znamo šta to znači, da li primjena važiti samo ove godine ili će važiti i za ubuduće“, kazala je Mihailović.

Momo Joksimović, predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije CG osvrnuo se na problematiku penzionera i njihova mala primanja. Ističe da su penzioneri najugroženija populacija u Crnoj Gori.

„Smrtnost penzionera je ogromna i svaki četvrti suicid uradi penzioner. Žive najbjednije, posebno na sjeveru. Prosječna penzija u Petnjici je 180 eura, u Gusinju 200. Penzioneri su razočarani i odnosom i Vlade i Skupštine.

„Trideset godina ovu zemlju vode neznalice sa lošom razvojim filozofijom i sa pripravničkim stažom određuju na najvažnijim funkcijama. Na sjeveru su bili giganti, gradovi sa po više hiljada zaposlenih i imali su najveće plate i penzije a sada je opšta pustoš. Mi umiremo, minimalna penzija je 162,5 eura i to taj iznos prima samo pet penzionera, a ima ih koji primaju i manje“, smatra Joksimović.

On ističe da je glavni krivac za loš položaj penzonera DPS.

„Mi smo četiri puta podnosili zahtjev da se ta partija ukine. Lopovluk u Savezu penzionera je nevjerovatan. Predsjednik ima godišnje prihod od oko 60.000 eura. Posebna je priča o lopovluku u raspodjeli stanova za penzionere“, kazao je Joksimović.

Kako je kazao, zahtjevi penzionera su da se povećaju najmanje penzije, pa tek onda da se usklađuju penzije. Da se obustave davanja stanova penzionerima u svojinu, već na korišćenje. Smatra da je potrebno ukinuti odbore direktora, prepoloviti plate u Vladi i Skupštini.

Najavio je da će ukoliko se njihov položaj ne promijeni na bolje ubrzo blokireti i ulice i institucije.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

EKONOMIJA

Šćekić: Moguće ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama

„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić

Nove prilike za pokretanje proizvodnje (Foto: RTCG, Fejsbuk - Kolaž: Berane online )

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Energetska kriza zbog novonastalih geopolitičkih prilika i nagli skok cijene uglja na berzi i potražnja za tim energentom, povećali su mogućnosti za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama.

To je za Portal RTCG kazao izvršni direktor ove kompanije Nikola Šćekić. On je naveo da se za kupovinu uglja sada javljaju mnoge firme iz regiona, ali i iz drugih krajeva Evrope.

„Sve elektrane sada traže ovu sirovinu, tako da smo imali poziva i interesovanja čak i od nekih jakih firmi iz Ukrajine i Turske. To znači da plasman sirovine koju bi proizvodili više ne bi bio problem, mada je naš vlasnik prvenstveno u pregovorima sa Elektroprivredom Crne Gore, odnosno Termeoelektranom u Pljevljima, sa kojom od ranije postoji ugovor o otkupu uglja“, rekao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, jednom potencijalnom kupcu u Srbiji su čak poslali i uzorak uglja, kako bi mogao da ispita da li odgovara njihovim standardima.

„Sve u svemu, otvaraju se neke nove perspektive, a trend u Evropi i čitavom svijetu ide u prilog zalaganjima za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama. Prije svega, mislim na vrtoglav rast cijene uglja na berzama i otvaranje nekih ranije zatvorenih rudnika“, kazao je Šćekić.

Direktor beranskog rudnika je dodao da se nastavlja i interesovanje nekih firmi koje bi ušle u posao sa tom kompanijom, kao kupci ili partneri u poslu.

„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić.

On dodao je da je jama potpuno osposobljena, nakon prošlogodišnjeg potopa usljed nestanka struje.

„Nas deset, dvanaest radnika koji smo ostali nakon zatvaranja da održavamo jamu, uspjeli smo da je osposobimo i tehnički održimo toliko da bi od ovog trenutka, proizvodnja mogla da se pokrene u roku od samo mjesec dana. Jednostavno, sve držimo pod kontrolom“, kaže Šćekić.

U to su se, kako dodaje, mogli uvjeriti i predstavnici Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), koji su dolazili u obilazak Rudnika uglja.

„Ja im kažem, kada vide u kakvom je stanju jama, nemojte mi govoriti svaka čast, nego učinite nešto konkretno da ovaj jedini preostali industrijski kapacitet u gradu pokrenemo“, navodi Šćekić.

Jedini preživjeli privredni kolektiv iz nekadašnje industrijske zone Rudeš u Beranama, Rudnik uglja, kroz proces tranzicije promijenio je dosta vlasnika.

Beranski rudnik uglja bio je 2001. godine prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću „Gradeks HBP“, sastavljenom od kompanija „Gradeks“ iz Kule i „HBP“ iz slovačkog grada Providza. Poslije nešto više od godinu između ova dva partnera izbili su nesporazumi koji su završeni tako što su Slovaci najprije preuzeli kompletno upravljanje, da bi se potom i sami nenajavljeno povukli iz posla i otišli iz Berana.

Detalj iz jame (Foto: RTCG)

Svoj udio u privatizaciji Slovaci su tada prikazali uvezenom opremom za automatsko kopanje rude. Nakon što je završena eksploatacija u jednom od osam polja jame Petnjik, oprema je ostala pod zemljom na dubini od 200 metara. Mašine su zatrpane zemljom, i njihovo eventualno izvlačenje ne bi bilo ekonomski opravdano, iako im je vrijednost svojevremeno prikazana sa tri i po miliona eura.

Tako je proizvodnja u jami Petnjik utihnula u novembru 2002. godine. Prodaja Rudnika uglja oglašavana je nakon toga devet puta prije nego ga je kupila kompanija „Balkan enerdži“, sa velikim planovima vezanim za izgradnju termo bloka i investicijama od 120 miliona eura.

Od svega toga nije bilo ništa, a sve to uz potpunu i prećutnu saglasnost tadašnje vlade, iz koje je obično dobijan komentar tipa – „bolje bilo kakav investitor neko nikakav“.

Grčka firma „Balkan Enedži“ je malo prije kupovine rudnika u Beranama, avgusta 2007. godine, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Tada je zvanično saopšteno da je to podružnica grčkog koncerna „Restis Group“ čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis.

Početkom 2014. godine od grčkog biznismena Petrosa Statisa kupio ga je “Metalfer” iz Sremske Mitrovice.

„Metalfer“ je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhumcu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje. A onda je u aprilu 2019. godine došlo do prekida proizvodnje i priče o tome kako vlasnici iz Srbije više ne mogu da pokrivaju gubitke koje rudnik pravi. Od tada se vode pregovori da se nađe model da se rudniku pomogne da radi bez gubitaka i da se pokrene proizvodnja.

Za to je, kako objašnjavaju iz rudnika, bilo potrebno samo da im dotiraju prevoz iskopanog uglja od Berana do Termolektrane u Pljevljima.

Prošle godine u ovo vrijeme to je obećao i bivši premijer Zdravko Krivokapić koji je tada kazao da će Rudnik u Beranama raditi onoliko koliko i Termoelektrana u Pljevljima. Obećao je ponovno zapošljavanje stotinu dvadeset rudara rudara, ili četiristo zbrinutih porodica u reprolancu, u siromašnim Beranama. Samo 15 dana nakon toga, međutim, u strašnom nevremenu koje je zahvatilo sjever Crne Gore, oštećen je dalekovod kojim se napaja beranski rudnik i prekinute su sve aktivnosti na održavanju jame.

Obaćanja bivšeg premijera su zaboravljena, a u narednom periodu je vođena dugotrajna borba za spašavanje jame Petnjik, i njenog potpunog uništavanja nakon potapanja podzemnim vodama, zbog onesposobljavanja pumpnog postrojenja.

Kada je konačno i taj posao uspješno okončan i jama spašena, sve do danas su se samo vodili pregovoru u krugu vlasnika, Elektroprivrede i potencijalnih stranih partnera o njegovom aktiviranju.

Rudnik uglja za Berane ima posebnu vrijednost, jer osim što je u jednom trenutku zapošljavao 150 radnika, za njega je u reprolancu bilo vezano još 20 manjih firmi i njihovih zaposlenih.

Bilansne rezerve samo jame Petnjik su oko 16 miliona tona. Jama Petnjik beranskog Rudnika mrkog uglja otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku, u susjednom naselju Budimlja.

Nove geopolitičke okolnosti, ekonomska i energetska kriza, aktuelizovale su pitanje aktiviranja ove jame i učinile posao podzemnog kopanja uglja isplativijim nego što je to bio do prije samo nekoliko mjeseci.

Sada se već govori i o planovima koje su iskazali Poljaci, odnosno „Karbon mejning“, da se prokopa tunel od Petnjika do Budimlje i da se ugalj do separacije i praonice dovozi tim tunelom, i time uštede troškovi transporta.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Prosječna plata u maju iznosila 710 eura

Podsjetimo, prosječna plata u maju prošle godine iznosila je 530 eura

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Prosječna bruto zarada u maju u Crnoj Gori iznosila je 876 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 710 eura.

Monstat je saopštio da je prosječna neto zarada u maju, u odnosu na april, zabilježila rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u maju 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 34%.

Naime, prosječna plata u maju prošle godine iznosila je 530 eura, za razliku od 710 eura, koliko je u maju ove godine.

„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju 2022. godine u odnosu na april 2022. zabilježile rast od 0,8% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,4%“, navode iz Monstata.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Milutin Đukanović ostaje na funkciji predsjednika Odbora direktora EPCG

Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je i Predlog odluke o izboru članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić

Đukanović, Foto: EPCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora EPCG za predsjednika je imenovan Milutin Đukanović, dosadašnji predsjednik tog tijela.

U Nikšiću je održana redovna Skupština akcionara EPCG AD Nikšić. Na osnovu utvrđenog dnevnog reda Skupštine, kojoj je predsjedavao izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin, donijeto je nekoliko odluka.

„Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o usvajanju Finansijskih iskaza Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić za 2021. godinu sa Napomenama i Nacrtom mišljenja revizora BDO d.o.o. Podgorica. Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić za 2021. godinu sa Izvještajem o aktivnostima Službe za zaštitu životne sredine kao i Izvještajem o aktivnostima za oblast zaštite i zdravlja na radu i zaštite i spašavanja“, piše u saopštenju.

Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o raspodjeli dobiti Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić iskazane na dan 31.12.2021. godine, tako što je ukupna neraspoređena dobit (65.264.958,81), koju čine neto dobit iz poslovanja u 2021. godini (47.448.505,89) i neraspoređena dobit iz prethodnog perioda (17.816.452,92) raspoređena na neraspoređenu dobit (60.520.108,22) i fond rezervi (4.744.850,59).

Neće pokriti gubitak CEDIS-a od 10 miliona eura

Skupština akcionara Elektroprivrede Crne Gore odbila je na današnjoj sjednici predlog da pokrije gubitak od 10 miliona CEDIS-a . Na sjednici se najviše raspravljalo o tome šta je dovelo do tolikog gubitka te kompanije.

„Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa odbijen je Predlog odluke o odobravanju knjižnog odobrenja u korist CEDIS d.o.o. Podgorica. Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa za revizora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić za 2022. godinu izabrano je Društvo za eksternu reviziju BDO d.o.o. iz Podgorice. Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o utvrđivanju Politike naknada Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić sa Metodologijom obračuna varijabilne naknade licima sa posebnim dužnostima prema Elektroprivredi Crne Gore AD Nikšić“, rečeno je u saopštenju.

Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o razrešenju dosadašnjih članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić.

„Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o izboru članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. Novi članovi Odbora direktora su: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković, Milutin Đukanović i Emir Strujić„, navedeno je u saopštenju.

Recimo i to da se nakon ovog saopštenja oglasio SDP,  tvrdeći da je Balota podnio ostavku i da taj njegov čin znači da cijeli odbor ostaje bez mandata i da procedura izbora mora da se ponovi.

Takođe, glasovima većine prisutnih akcionara, kako se navodi, sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o usvajanju Konsolidovanih finansijskih iskaza Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić za 2021. godinu.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije