Connect with us

EKONOMIJA

BIVŠI MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA

Milatović: Novca za naknade za novorođenčad ima, pitanje šta je prioritet ove Vlade

Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posledice trpe i penzioneri i roditelji

Jakov Milatović

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Miloš Medenica ističe da nijesu predviđena sredstva za naknade za novorođenčad, ali da će ta davanja biti isplaćena, samo je potrebno prethodno mijenjanje zakona.

Bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, pak napominje da novca za naknade ima, te da postoje svi zakonski okviri za tu vrstu naplate, samo je pitanje šta je prioritet nove Vlade, kada su isplate iz budžetske rezerve u pitanju.

Medenica objašnjava da u budžetu Ministarstva rada i socijalnog staranja nijesu predviđena sredstva za novorođenčad, ali premijer i resorni ministar su rekli da će toga biti.

„Moramo napraviti zakonski okvir da bi to davanje koje postoji u sadašnjem Zakonu o socijalnoj zaštiti u iznosu od 109,07 eura povećali. Odluka mora da se pripremi za Vladu, a o predlogu izmjena Zakona da se izjasni i Skupština. Promjena iznosa za novorođenčad traži i promjenu zakona“, objasnio je Medenica.

Medenica je istakao da će ova Vlada sprovesti sve odluke koje su definisane Zakonom o budžetu.

Milatović je kazao da nije prethodna vlada kriva za ovu nedoumicu.

„Mi smo u prvih pet mjeseci imali prihode veće od planiranih, pa postoji novac u budžetu da bi ovo bilo isplaćno“, kaže Milatović.

Pozvao je Vladu da bez odlaganja sprovede ovu potrebnu mjeru za roditelje.

Milatović smatra da u ovoj Vladi nema dovoljno znanja da se neke stvari sprovedu do kraja i posljedice trpe i penzioneri i roditelji.

„Mjera za bebe je mjera demografske politike i mi smo je posmatrali šire. U zakonodavnom smislu do kraja mog mandata je urađeno sve da ta mjera bude sprovedena. Budžetska rezerva je za 2022. bila predviđena na 67 miliona eura. Ukoliko Vlada smatra da je prioritet premijer, za kojeg je već iz budžetske rezerve izdvojeno 500.000 eura, a ne bebe, ona to neće da sprovede. Ta odluka je trebala da bude sistemska od naredne godine“, naglašava Milatović.

Pojašnjava da je za prvih pet mjeseci naplaćemo 120 miliona više nego što je planirano.

„Za prvi kvartal imali smo istorijski najmanji deficit. I činjenica je da novca ima“, kaže Milatović.

Medenica je odgovorio da za potrebe premijera nije isplaćeno 500, već 100 hiljada eura, te da je budžet živa materija i da je tačno da imamo povećanje prihoda, ali na drugoj strani imamo i pad doprinosa od 40 miliona u ovom trenutku, ali i izdatke za akcize.

Medenica nije mogao precizno da kaže kada će početi primjena isplate naknada za novorođenčad. Kako je kazao to će zavisiti od dimanike skupštinskog zasijednja i od rebalansa budžeta.

„Da li će biti na jasen ili ove godine ne mogu da kažem. Mora da bude stvoren zakonski okvir da bi tu mjeru mogli da spovedemo“, kazao je Medenica.

Kristina Mihailović, izvršna direktorka Udruženja Roditelji ističe da su od formiranja nove Vlade slali dopise svim relevantim adresama da vide šta se dešava, jer je naknada za novorođenčad nešto što je najavljeno za maj.

„Prošlo je dva mjeseca i ništa se nije desilo do nedavne sjednice Odbora kada je rečeno da novca nema u budžetskoj rezervi, odakle je planirano da ta naknada bude isplaćena. Opet smo slali dopise i premijeru i ministarstvima. Mi smo shvatili da će biti mijenjan zakon, ali ne znamo šta to znači, da li primjena važiti samo ove godine ili će važiti i za ubuduće“, kazala je Mihailović.

Momo Joksimović, predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije CG osvrnuo se na problematiku penzionera i njihova mala primanja. Ističe da su penzioneri najugroženija populacija u Crnoj Gori.

„Smrtnost penzionera je ogromna i svaki četvrti suicid uradi penzioner. Žive najbjednije, posebno na sjeveru. Prosječna penzija u Petnjici je 180 eura, u Gusinju 200. Penzioneri su razočarani i odnosom i Vlade i Skupštine.

„Trideset godina ovu zemlju vode neznalice sa lošom razvojim filozofijom i sa pripravničkim stažom određuju na najvažnijim funkcijama. Na sjeveru su bili giganti, gradovi sa po više hiljada zaposlenih i imali su najveće plate i penzije a sada je opšta pustoš. Mi umiremo, minimalna penzija je 162,5 eura i to taj iznos prima samo pet penzionera, a ima ih koji primaju i manje“, smatra Joksimović.

On ističe da je glavni krivac za loš položaj penzonera DPS.

„Mi smo četiri puta podnosili zahtjev da se ta partija ukine. Lopovluk u Savezu penzionera je nevjerovatan. Predsjednik ima godišnje prihod od oko 60.000 eura. Posebna je priča o lopovluku u raspodjeli stanova za penzionere“, kazao je Joksimović.

Kako je kazao, zahtjevi penzionera su da se povećaju najmanje penzije, pa tek onda da se usklađuju penzije. Da se obustave davanja stanova penzionerima u svojinu, već na korišćenje. Smatra da je potrebno ukinuti odbore direktora, prepoloviti plate u Vladi i Skupštini.

Najavio je da će ukoliko se njihov položaj ne promijeni na bolje ubrzo blokireti i ulice i institucije.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije