DRUŠTVO
KAMEN SPOTICANJA I MANJINSKE VLADE
Da li će biti potpisan Temeljni ugovor sa SPC? SDP krenuo u kampanju protiv potpisivanja
Kako piše „Dan“, ukoliko informacija o Temeljnom ugovoru u četvrtak „prođe“ na Vladi moglo bi se pristupiti završnim razgovorima sa Srpskom pravoslavnom crkvom što bi dovelo do postizanja konačnog dogovora, koji se u tom slučaju očekuje najkasnije do polovine jula

Vlada Crne Gore trebalo bi, prema pisanju Dana koji se poziva na nezvanične dobro obaviještene izvore, da na sjednici u četvrtak, 23. juna, usvoji informaciju o Temeljnom ugovoru koji treba da bude potpisan sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Navode i da će se danas ta informacija naći na Komisiji za ekonomsku politiku i finansije, odnosno KEP-u.
Informaciju o Temeljnom ugovoru pripremilo je Ministarstvo pravde, a ministrima će je predstaviti ministar Marko Kovač. Prema saznanjima ovog medija, odmah nakon što informacija o Temeljnom ugovoru „prođe“ Vladu, pristupiće se završnim razgovorima sa Srpskom pravoslavnom crkvom i konačnom dogovoru. Njihovi izvori tvrde da bi do kraja juna trebalo da se završi usaglašavanje teksta, a onda bi bio dogovaran termin za potpisivanje Temeljnog ugovora.
Ugovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve potpisaće crnogorski premijer Dritan Abazović i patrijarh srpski Porfirije.
Inače, Abazović je juče rekao da će pitanje potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom biti ubrzo okončano.
„Cilj Vlade je obezbjeđivanje što šireg konsenzusa o Temeljnom ugovoru. Ko god može da pomogne da se unaprijedi tekst Temeljnog ugovora, dobrodošao je. To pitanje ćemo vrlo brzo završiti, na način koji predviđaju Ustav i zakoni, i nadamo se da će Temeljni ugovor biti prihvaćen u širem konsenzusu. Treba da idemo dalje, čekaju nas druge obaveze“, rekao je Abazović.
Na drugoj strani, kako piše „Dan“, ostaje otvoreno pitanje šta će uraditi ministri iz Socijaldemokratske partije, koji su u posljednje vrijeme krenuli u pravu kampanju protiv Srspke pravoslavne crkve, a naročito ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, kojeg u kuloarima već nazivaju „ministrom crkvenih poslova i odbrane od srpske agresije na Crnu Goru“.
No, kuloari su jedno, a zbilja nešto sasvim drugo i sasvim je jasno da je Temeljni ugovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve definitivno kamen spoticanja i nove manjinske vlade, što je pokazala i polemika na nedavnoj sjednici između premijera Dritana Abazovića i ministara iz SDP-a.
I dok Raško Konjević smatra da pitanje Temeljnog ugovora nije trebalo da se nađe na dnevnom redu, pogotovo ne po hitnom postupku, Krivokapić je uobičajeno o Srpskoj pravoslavnoj crkvi govorio kao „Crkvi Srbije“, koja je u Crnoj Gori nelegalno i da zato ne može ni da postoji Temeljni ugovor.
Ugovor već usklađen?
Prema informacijama Dana, Temeljni ugovor između Crne Gore i SPC već je usklađen i samo treba da prođe formalnosti na Vladi Crne Gore. Njihovi izvori smatraju da bi do potpisivanja ugovora moglo doći i za dvije nedjelje. Ima i onih koji misle da ga tek treba uskladiti, ali da to neće biti problematično.
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kako navode iz Dana, nisu mogli naći sagovornika koji bi želio da priča o ovoj temi, ali ističu da svi očekuju da do potpisivanja Temeljnog ugovora dođe vrlo brzo.
Ranko Krivokapić i SDP se protive potpisivanju Temeljnog ugovora
Krivokapić je ocijenio da informacija o Temeljnom ugovoru ni metodološki nije informacija i dodao da ne postoji uzajamno priznanje između države i crkve.
On je kazao da naziv Temeljni ugovor postoji samo za državne subjekte, a „Crkva Srbije jeste državni subjekt, i to nelegalni u tom smislu, državnom smislu, i ne može imati Temeljni ugovor“.
„Država je međunarodni subjekt i ona registruje crkvu i priznaje crkvu“, naveo je Krivokapić.
Na to je reagovao potpredsednik Vlade i ministar Vladimir Joković, zamolivši da se govori „Crkva Srbije“.
„Govoriti „Crkva Srbije“ je igranje sa Crkvom“, kazao je Joković odgovarajući Krivokapiću.
Očekuje se da će i na narednoj sjednici Vlade polemika između SDP-a i ostatka Vlade nastaviti.
Abazović: Da se dogovorimo ili da se razilazimo
Abazović, koji je do sada više puta izjavljivao da je pitanje Temeljnog ugovora za njega gotova stvar, ali da se to pitanje previše politizuje, ponovio je da je ovaj dokument identičan sa ugovorima koje Crna Gora ima sa drugim vjerskim zajednicama i da ne može da bude iznad Ustava i zakona.
„Problem ne postoji ni u jednom segmentu. Ugovor koji treba da se potpiše identičan je ugovorima sa drugim vjerskim zajednicama i ne može da bude iznad Ustava i zakona“, kazao je Abazović.
Istakao je da je taj ugovor legitimisanje međusobnih obaveza i prava.
„Ovdje nema nikakvih obećanja, ja se bojim da obećanja postoje sa drugih strana da se to nikada neće završiti. Hoću jednu stvar da vam kažem: ono što ovaj čovek kaže ili potpiše, on će uložiti i zadnji atom da se to i sprovede u djelo. Ako to podrazumijeva da nemamo više saradnju, vrijeme je da se pozdravljamo“, poručio je Abazović na sjednici, prenio je portal RTCG.
On je naglasio da Temeljni ugovor sa SPC za njega nije problematično pitanje.
„Ako zbog toga treba da se razdvojimo ja sam tu, i to treba da učinimo javnim i glasnim“, rekao je Abazović i dodao da želi da se odluke donose i da se rješavaju otvorena pitanja.
DRUŠTVO
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.
Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…
Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.
U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.
„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
HRONIKA7 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA1 дан ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO1 дан ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA2 дана ranijeEksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe









