Connect with us

DRUŠTVO

SLUŽIO LITURGIJU U CETINJSKOM MANASTIRU

Mitropolit Joanikije: Nisam ja od nekud došao u Crnu Goru da je okupiram, rođen sam ovdje, ne šalje me nijedna država

„Ako su spremni da razgovaraju, da mi kažu za nešto da nisam u pravu, slobodno neka dođu. Ali ja ne mogu da grajem ovdje ispred Cetinjskog manastira, hoću da razgovaramo. I kome god je nešto nejasno u vezi moje službe, ja sam spreman da razgovaram. I spreman sam da odgovorim, i vidim da mogu na svako pitanje da im odgovorim“

Mitropolit Joanikije, Foto: Boris Pejović

Mene ne šalje crkva Srbije, mene ne šalje nijedna država, mene šalje Srpska pravoslavna crkva, mene priznaje moje sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske i vjerujući narod Crne Gore. Ja nisam izvanjac, ja sam rođen u Crnoj Gori, građanin ove države, kazao je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

On je, kako je saopšteno iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) sa sveštenstvom služio liturgiju u Cetinjskom manastiru.

On se, kako su dodali iz MCP, osvrnuo „na aktuelna dešavanja u Crnoj Gori povodom njegovog predstojećeg ustoličenja na Cetinju i pozvao sve na preobraženje, na šta nas priziva sam praznik Preobraženja, da se preporodimo, ispunimo Božije milosti i svjetlosti, Božije ljubavi, pravde i dobrote“.

„Ja prizivam i sebe i sve vas, i Cetinje i cijelu Crnu Goru, da se preobrazimo, da radimo o dobru pa ćemo dobro i dočekati i dobro viđeti, i dobro će se Božije, koga ima u izobilju u ovome narodu, umnožiti u nama. Daće Bog. Čovjek ima taj unutrašnji poriv da stvara, ali vrlo često ima unutrašnji poriv i da razara, da upropaštava i obesmišljava, da tone u besmisao. Nažalost toga imamo u svim vremenima. Evo danas na Cetinju biće, kako kažu, velika grupa onih koji se protive da taj okupator zvani Mitropolit Joanikije Mićović dođe na Cetinje, da se ustoliči. I jasno govore da mene ne priznaju za svoga mitropolita i da hoće da me poćeraju odavde. Dobro. Znači oni su se mene odrekli, ali ja kao pastir, kao mitropolit, kao čovjek Jevanđelja, ne mogu njih da se odričem. To su moja braća.To je narod koji mi je Bog povjerio i ja mislim da u njima ima mnogo dobra. Ali kako se od toga došlo i ko je tu sve poradio da ti ljudi tako osjećaju i misle, to je već druga tema. Mogao bih ja da kažem štošta i njima, ako bi smo htjeli da razmijenjujemo razloge i misli, ja sam uvijek tu, ali nisam rad da razmijenjujemo mržnju, pakost“, istakao je Joanikije.

On je dodao da od mržnje nemamo ništa nego mržnju, od pakosti ništa nego još mnogo više pakosti.

„Nisam spreman za to, ali ako su spremni da razgovaraju, da mi kažu za nešto da nisam u pravu, slobodno neka dođu. Ali ja ne mogu da grajem ovdje ispred Cetinjskog manastira, hoću da razgovaramo. I kome god je nešto nejasno u vezi moje službe, ja sam spreman da razgovaram. I spreman sam da odgovorim, i vidim da mogu na svako pitanje da im odgovorim, ako ćemo da razgovaramo kao ljudi, što je govorio Patrijarh Pavle. Na to smo prizvani, imamo našu narodnu etiku. Marko Miljanov koji je nosio jevanđelsku etiku govorio je šta je čovjek, biti čovjek je štititi drugoga od sebe. Zato je naš Patrijarh Pavle govorio: Budimo ljudi. A to urlikanje i manipulacije, pravo da vam kažem, nije mi to prijatno, ali ako hoće baš neko da urliče i da pravi petljavinu pa neka pravi na svoj obraz. Ja ne mogu da se njih odrečem, oni su se mene odrekli. A ja njih ne mogu. Šta bi bilo da se ja njih odrečem? To bi značilo da ih isključim iz Crkve i predam prokletstvu, a to neću. Ali ih upozoravam, da sami ne navuku prokletstvo na sebe, kao mnogo puta do sada. I toga se bojim, da će to mnogi učiniti izmanipulisani ljudi, pomračeni, zloupotrebljeni. Žao mi je djece i omladine, što se truju mladi ljudi“, poručio je Joanikije.

On je kazao da su netačne i tendenciozne tvrdnje da se Crkva zove crkva Srbije.

„Ne zove se naša Crkva crkva Srbije, nego Srpska pravoslavna crkva. To je velika manipulacija mijenjati ime, a kad se mijenja ime onda se tu neko lukavstvo sprema. Ja volim Srbiju, volim Beograd, školovao sam se u Beogradu, kao i mnogi drugi, bila mi je čast. One škole koje sam ja učio tada ih nije bilo u Crnoj Gori. Dakle, kad kažu da mi šalje crkva Srbije hoće da me vežu za politiku, a ja želim da se vežem samo za Hrista i za Crkvu. Poštujem svaku državu, volim i Srbiju i Crnu Goru, i poštujem i jednu i drugu državu. I šta sad tu više od mene neko traži?! Mene ne šalje crkva Srbije, mene ne šalje nijedna država, mene šalje Srpska pravoslavna crkva, mene priznaje moje sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske i vjerujući narod Crne Gore. Ja nisam izvanjac, ja sam rođen u Crnoj Gori, građanin ove države. Ovdje odrastao ispod planine Njegoš po kojoj sam čuvao 200 ovaca i učio Gorski vijenac napamet. Otkud sam, odakle su došli Petrovići?! Nije se Petar Drugi zvao Njeguš nego Njegoš. Ovo samo govorim da kažem odakle sam došao. Gdje je moja služba bila do sada? U Crnoj Gori. Šta sam radio? Vidi se šta sam radio. Pa i sjever je isto valjda dio Crne Gore, nije samo Katunska nahija Crna Gora. Nije samo Cetinje Crna Gora, i nikad nije htjelo da bude samo ono nego je htjelo Cetinje da se širi, i Crna Gora da se širi, da se oslobodi, da se objedini sa ostalim plemenima u okolini. Dobro nek su živi i zdravi, nikome ne želim zlo“, rekao je.

U saopštenju MCP se navodi da „što se tiče raznih manipulacija u kojima se govori da će grupa ljudi spriječiti Joanikijevu hirotoniju, vladika objašnjava da se on hirotonisao prije pune 22 godine upravo u Cetinjskom manstiru“.

„Ovdje sam praktično započeo službu. Nisam ja od nekud došao u Crnu Goru da je okupiram, otkud meni to da se prepisuje, otkud meni te mogućnosti da ja bilo koga okupiram?! Moje je da okupiram samo ljubav, ali to je ona ljubav koja se ne nameće – to je Hristova ljubav. I ovo govorim samo da ukažem na ono što jeste moja služba, i da jasno razlikujemo što jeste i što nije. Nekome u Crnoj Gori smeta SPC. Čudo jedno, nikad nisam čuo da nekome Srbinu u Crnoj Gori, a ima toliko Srba u Crnoj Gori, smeta to što se ovo zove Mitropolija crnogorska. Veže se za ovu državu – Mitropolija crnogorska. Niti jednom Srbinu iz Crne Gore, niti bilo kome odakle drugo, to dosad nije zasmetalo. Nego nam je svima čast jer znamo njenu istoriju i njenu ulogu od Svetog Save pa do dana današnjeg. Ja sam ovdje hirotonisan zakonito. Zakonito izabran za episkopa, zakonito određen već sa časom upokojenja blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija za administratora i poslat na Cetinje, zakonito izabran na Svetom arhijerejskom saboru. Neka govore braća šta god hoće, ali neka ne lažu“, rekao je Joanikije.

Naglasio je da ne može da prihvati da se u Crnoj Gori širi retorika „velikog fašističkog sluge i kurira poglavnika Anta Pavelića našega izdajnika Sekule Drljevića“, i dodao da to ne priliči Crnoj Gori.

„Oni koji barjače sa barjakom antifašizma prihvatili su ideologiju najvećeg fašiste sa ovog područja – prokletoga Sekule Drljević. Kakvi paradoksi, kakvo ludilo, kakva sramota! Isto tako jasno je svima da se pod barjakom patriotizma mnogo kralo i mnogo upropašćavalo, kao što se i pod barjakom antifašizma širila bratska mržnja i razdor, i ranije i danas. Moramo se toga osloboditi, draga braćo i sestre. Mi hrišćani smo pozvani da se molimo za ovaj svijet. Ja ću da idem tim stopama, stopama mojih prethodnika, a oni su išli stopama Hristovim. Koliko je moj prethodnik pa i njegov prethodnik, pa i prethodnik njegovih prethodnika i tako redom sve do Svetog Petra Cetinjskoga i sve do prvog vladike iz porodice Petrovića, Danila Petrovića, koliko su pretrpijeli uvreda od svoga naroda. Koliko je blata bacano na njihova imena i lica?! Koliko hula i koliko mržnje, naročito na moga prethodnika blaženopočivšega Mitropolita Amfilohija. A on je trpio kao jagnje Božije. Pravo da vam kažem u pojedinim momentima nisam mogao ni da ga razumijem, jer je bio čovjek velikih dimenzija, velikog srca, velike ljubavi, kako je mogao sve to da trpi, da nikad riječi ne progovori. Da nikad ne osudi svoje Cetinjane“, zaključio je Joanikije.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije