Connect with us

DRUŠTVO

SABORNI HRAM HRISTOVOG VASKRSENJA U PODGORICI

Mitropolit Joanikije o Momiru Bulatoviću: „Nije izdao Kosovo, ostao je vjeran svome narodu i svome prijatelju Slobodanu Miloševiću i to je jedna velika vrlina“

Bio je mudar i častan čovjek, čovjek koji je baštinio beskonačnu vjeru u ljudskost. Riječ je o istorijskoj ličnosti koja je donosila izuzetno teške odluke, kazali su, između ostalog, govornici na večeri posvećenoj stvaralaštvu Momira Bulatovića. Prisutnima se obratila i njegova supruga Nada

Veče posvećeno stvaralaštvu počivšeg prof. dr Momira Bulatovića (1956, Beograd – 2019, Raći) održano je pred mnogobrojnom publikom u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Kripta podgoričkog hrama bila je tijesna da primi sve one koji su došli da čuju riječ više o obimnom djelu počivšeg Bulatovića.

O životu i radu Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore (1990 – 1992), predsjednika Republike Crne Gore (1993 – 1998) i predsjednika Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije (1998 – 2000) govorio je, pored ostalih, i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

Foto: Dan

Mitropolit Joanikije je posebno istakao da je Momir Bulatović, prije svega, mislilac.

On je, prije svega, mislilac i to se i večeras moglo osjetiti iz ovoga što su o njemu govorili naši ugledni intelektualci. Malo je ko od čelnih političara poslije kralja Nikole Petrovića u Crnoj Gori zabilježio nešto vrijedno čitanja. Ali, ono što je ostavio Momir nijesmo imali i to će se sve više primjećivati.

Bio je fin, obrazovan i mio čovjek, intelektualac. Prošao je kroz teška vremena, ali nije izdao Kosovo. Ostao je vjeran Kosovu i svome narodu. Ostao je vjeran i svome prijatelju Slobodanu Miloševiću i to je jedna velika vrlina.

Kad su svi bacali kamenje ka Miloševiću, Bulatović je ostao njemu vjeran, čak i u zatočeničkim danima i učinio sve da mu olakša zatočeničke dane u Hagu. To je jedna divna ljudska zasluga koju ne treba zaboraviti i koju je naslijedio od predaka. Nije se moglo ni zamisliti da je on mogao izdati bilo koga, a kamo li svog prijatelja“, naglasio je, između ostalog, mitropolit Joanikije dodajući da smo upoznali Momira Bulatovića kao mislioca koji je nadživio svoje vrijeme.

O stvaralaštvu Bulatovića govorili su i Manojlo Vukotić, ispred Izdavačke kuće „Vukotić medija“, dr Miša Đurković, novinar i publicista Milan Stojović, kao i Nada Bulatović, supruga Momira Bulatovića, koji je bio i osnivač Socijalističke narodne partije.

Moderator programa bio je sveštenik mr Predrag Šćepanović koji je istakao da je novija istorija Crne Gore skopčana za ličnosti blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i pokojnog Momira Bulatovića.

Foto: Dan

Na večeri je bilo govora o Bulatovićevim knjigama: „Manje od igre – više od života“ (Književna zajednica Novog Sada, 1991); „Crna Gora: Ekološka država“ (Unireks, Podgorica, 1996); „Pravila ćutanja: Istiniti politički triler sa poznatim završetkom (1. izd.)“ (Narodna knjig, Beograd, 2004); „Neizgovorena odbrana: ICTY vs Slobodan Milošević“ (Zograf, Niš, 2006); „Ekonomija i demokratija: Držati glavu iznad“ (Jumedia Mont, Podgorica, 2011); „Nevidljivi lanci: Moć nepostojećeg novca“ (Laguna, Beograd, 2018), kao i „Nema predaje ni bogovima“ (posthumno, Vukotić media, Beograd, 2020).

Manojlo Manjo Vukotić, u ime izdavača, istakao je da je Momir Bulatović pripadao najtalentovanijoj generaciji mladih političara u ondašnjoj državi.

„Kada su u pitanju knjige o kojima večeras govorimo, sve je čisto i jasno već po naslovima. Ništa nije izmišljeno u „Pravilima ćutanja“ … Uvijek je iskreno branio da treba držati glavu iznad. Razgrnuo je latice razgranatog političkog života“, kazao je, između ostalog, Vukotić, dodajući da je Bulatoviću politika bila strast, a Crna Gora čitav život. On je dodao da kada je ekonomija u pitanju, da se Bulatović najviše bavio domaćom scenom.

„Čitaocu je podareno na desetine i stotine činjenica o fazama kroz koje je prolazila svjetska ekonomija. Bulatović piše jednostavno, razumljivo i jasno. Posebno ga je zabrinjavala diktatura kapitala, koja dovodi do galopirajućeg siromaštva. Bolno zaljubljen u Crnu Goru zaključuje da je ona danas izgubila pravo da vodi svoju politiku – pojasnio je, između ostalog, Vukotić dodajući da autorov stil karakteriše neobična lakoća pisanja bogata metaforama, te da svih sedam knjiga predstavljaju velelepno sazidano zdanje.

Dr Miša Đurković prisjetio se trenutaka druženja sa Momirom Bulatovićem ističući da su u pitanju fantastični doživljaji, te da je riječ o načitanom, duhovitom, ali narodskom čovjeku.

„On je doprinio da srpsko ime opstane ovdje u Crnoj Gori. Kada govorimo o Momiru Bulatoviću, govorimo o čovjeku koji je bio veoma uspješan političar, ali i kao ekonomisti, piscu i naučniku koji je svoje vrijeme posvetio izučavanju svijeta koji se munjevito mijenja. Sjajno je opisivao taj svijet u knjigama koje večeras promovišemo. Bio je mudar i častan čovjek, čovjek koji je baštinio beskonačnu vjeru u ljudskost“, kazao je, između ostalog, Đurković dodajući da je riječ o istorijskoj ličnosti koja je donosila izuzetno teške odluke.

Novinar i publicista Milan Stojović, Bulatovićev prijatelj još iz studentskih dana, prisjetio se novinarskih početaka i upoznao publiku sa „dogodovštinama“ iz redakcije.

„Momir Bulatović pripada redu rijetkih ljudi sa ovih prostora koji su obilježili političku scenu s kraja 20. i početka 21. vijeka. Jedan je od rijetkih ljudi sa vlasti koji nije profitirao od narodne muke. Kao pravi narodni tribun govorio je istinu i uvijek bio pisac sa stavom. Njegova „Pravila ćutanja“ su nezaobilazan priručnik za sve one koji se bave politikom ili tek planiraju da se bave“, pojasnio je, između ostalog, Milan Stojović.

Supruga Momira Bulatovića, Nada, kazala je da joj je suprug 2011. godine poklonio knjigu sa posvetom: „Nadi, najboljem čuvaru sjeni“.

Foto: Dan

„Opet u ljeto, osam godina kasnije, shvatila sam da je ta rečenica bila njegov amanet, pored Boškovih, da čuvam i njegove sjeni. Kao i uvijek, on je i tad vidio nekoliko koraka unaprijed. Ovo je, prije i iznad svega, veče jednog oca i jednog sina – Momira i Boška Bulatovića“, kazala je, između ostalog, Nada Bulatović.

Sav prihod od prodatih knjiga nakon predstavljanja u kripti Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, prema želji Nade i Nine Bulatović (kćerke Momira Bulatovića), namijenjen je narodnim kuhinjama Mitropolije crnogorsko-primorske.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Šef beranske policije: Šćepanović naredio dodatni oprez u Beranama jer postoji rizik od terorizma

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane, Željko Babović

Policija u Beranama

Odgovarajući na pitanja odbornika u beranskom parlamentu, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane Željko Babović saopštio je da je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naredio dodatan oprez u tom gradu, jer postoji rizik od terorizma, piše RTCG. On je ovo izjavio u odgovoru na pitanja odbornika Vidoja Rmuša i Martina Kljajića, koje je interesovalo zašto policija u Beranama šeta naoružana puškama.

„To je nalog direktora Uprave policije, zato što postoje obavještajni podaci zbog krize na Bliskom istoku, da može doći do eskalacije radikalnih sukoba i moramo biti spremni. Ne možemo čekati da neko puca tu u centru grada ili vrši neki teroristički akt, da mi pođemo u policiju i uzmemo pušku“, istakao je on.

Najviše pažnje na sjednici posvećeno je informaciji o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti.

„Dogodilo se jedno teško ubistvo, izvršeno 70 krivičnih djela, 64 puta narušen je javni red i mir“, kaže Babović, i dodaje da ovaj povećani broj narušavanja nije odraz lošeg stanja javnog reda i mira, nego povećanog profesionalizma policijskih službenika.

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Željko Babović.

Da li je tačno da je samo kod jednog lica tokom pretresa pronađeno 17 pušaka, zanimalo je odbornika Vidoja Rmuša.

„Ako imate dovoljno novca, mogli ste da se naoružate kao Rambo. I, bogami, me strah da ćete jedan dan vi prvo imati problem s Rambovima, a ne mi“, kaže Rmuš.

„Niko, dok sam ja načelnik, neće moći da dobije dozvolu, a da je operativno interesantno lice“, kaže Babović.

Policija je, rekao je, rasvijetlila slučaj bušenja guma na autima dva sveštenika eparhije Budimljansko-nikšićke.

„To bušenje guma je izvršilo lice S.M., 26 godina, sa kojim su sveštenici imali problem i koga su prijavil“, istakao je.

Da li se nešto radi po pitanju pustošenja šuma na sjeveru, interesuje odbornika Martina Kljajića.

Procjenjuje se da je Crna Gora u minuloj godini oštećena 100 miliona eura pustošenjem šuma, kaže Babović. Tri predmeta formirana su u Beranama, jedan u Rožajama.

Zato načelnik Babović poručuje.

„Ja ću ići, obećavam vam, na hapšenje u Upravi za šume u Beranama. Biće procesuiranja. Nećemo samo Upravu za šume, nego i ostale lokalne organe, jer oni ljudi koji misle da su došli na određene pozicije i da mogu da prave kombinacije, grdno su se prevarili“, istakao je on.

Uz zapošljavanje novih službenika u Odjeljenju bezbjednosti, i dalje nedostaje kadar cijeni načelnik.

„Ja bih najviše volio da imam u Berane, kao što je nekad bilo, 180 policajaca, a ja nemam. Ja imam 34 policajca manjka i 17 inspektora manjka“, kaže on.

Uz usvojenu informaciju o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti, na maratonskoj sjednici Skupštine opštine Berane prihvaćeni su finansijski izvještaji o radu brojnih lokalnih institucija i preduzeća.

Piše: Marija Barjaktarović (RTCG)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne

Isti prijeteći mejl stigao je i osnovnim školama u Podgorici, Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori

OŠ "Radomir Mitrović" u Beranama (arhiva)

Zbog dojave o bombi, jutros je evakuisan veliki broj osnovnih škola u Beranama i u Crnoj Gori, saopšteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.

Zbog dojave o postavljenoj bombi evakuisana je Osnovna škola “Radomir Mitrović” u Beranama, potvrdio je dopisnici RTCG Mariji Barjaktarević, direktor Aleksandar Vujović. Dojavu su, kaže, dobili mejlom u 7 i 25, policijske ekipe provjeravaju objekat. Nastave danas neće biti.

Kako nam je saopštio mejl je poslat na adrese još sedam škola u Beranama: OŠ “Vuk Karadžić”, “Vukašin Radunović”, u Donjoj Ržanici, Lubnicama, na Polici, kao i osnovnim školama “ Vladislav Rajko Korać” u Štitarima i “Vukajlo Kukalj” u Šekularu.

Portal RTCG je najprije dobio informaciju o dojavi o bombi u OŠ „Pavle Rovinski“ u Podgorici. Nakon toga su iz policije saznali da je cirkularni mejl stigao osnovnim školama u Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori. Dojave o postavljenim bombama stigle su u cetinjske osnovne škole „Njegoš“ i „Lovćanski partizanski odred“, javlja reporterka RTCG Milena Stanojević. Đaci i nastavnici su evakuisani i u toku je pretraga objekata.

Policija je na terenu i provjerava navode.

Uviđaj u toku…

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Aco Đukanović: Tužim državu treći put, ovaj predmet će se pamtiti kao Limenka

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović

Foto: Boris Pejović

„Ovo će biti treći put da tužim državu. Ne znam ko je sudio predmet Limenka, ali kao što se on danas pominje svaki dan, tako će se za nekoliko godina pominjati i ovaj predmet kada budem tužio državu tako mi Boga i Svetoga Vasilija Ostroškog“, kazao je okrivljeni Aco Đukanović na kontroli optužnice u Osnovnom sudu u Nikšiću, gdje mu se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović.

U opširnom izlaganju posebno se zadržala na pitanju obezbjeđenja njenog brata, Milo Đukanović, osporavajući navode iz izvještaja državnih organa.

Kazala je da je Milo Đukanović od 1991. godine, kada je prvi put stupio na funkciju premijera, pa sve do 2023. godine, bez prekida bio štićena ličnost, uz obezbjeđenje koje je, kako je navela, bilo organizovano na više nivoa – vidljivo i prikriveno.

Prema njenim riječima, to obezbjeđenje uključivalo je kolone sa tri do četiri vozila, kao i pripadnike koji su djelovali diskretno, ali su bili stalno prisutni, naoružani dugim cijevima, uz pancire i kompletnu prateću opremu koja ide uz zaštitu najviših državnih funkcionera.

Navela je da su bezbjednosne procjene ukazivale na visok stepen ugroženosti, ističući da je njen brat imao čak sedam elemenata koji su ukazivali na potencijalnu prijetnju po njegov život, zbog čega je takav nivo obezbjeđenja bio kontinuiran i pojačan.

„U porodičnoj kući sam mnogo puta zaticala metke i kutije municije i sklanjala ih jer su djeca bila mala“, kazala je ona, dodajući da su pripadnici obezbjeđenja boravili ne samo u dvorištu, već i u samoj kući.Istakla je i da su se pripadnici obezbjeđenja nalazili u objektima u neposrednoj blizini kuće, uključujući i zgrade i prostor oko gimnazije koja se nalazi u blizini, gdje je, kako je navela, viđala naoružane ljude sa dugim cijevima.

„Koliko ih je bilo po dvorištu i po kući, o tome da i ne govorim“, rekla je.

Dodala je da su takve okolnosti bile svakodnevne i da je, kako tvrdi, svima bilo jasno da se radi o štićenoj ličnosti sa visokim nivoom bezbjednosnih mjera.

„Toliko o tome da Milo Đukanović nije imao zaštitu“, kazala je ona.Ona je na osnovu toga dovela u pitanje tačnost izvještaja Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, ocjenjujući ih „potpuno obezvrijeđenim“ i navodeći da sadrže „ortodoksne neistine“, posebno u dijelu koji se odnosi na prisustvo oružja i municije u porodičnoj kući.

U nastavku izlaganja, Ana Đukanović je kazala da optužnica ne sadrži elemente propisane Zakonik o krivičnom postupku, navodeći da u njoj nema obrazloženja stanja stvari, dokaza kojima se činjenice utvrđuju, niti odnosa tužilaštva prema odbrani okrivljenog.

„Ništa od toga nema u optužnici“, rekla je ona, dodajući da tužiteljka kao strana u postupku mora poštovati ista pravila kao i odbrana i okrivljeni.

Posebno se osvrnula na pitanje umišljaja, ističući da je u optužnici, kako je kazala, samo prepisana zakonska formulacija bez konkretnog obrazloženja.

„Umišljaj je ključni element krivične odgovornosti, a tužiteljka se njime suštinski nije bavila“, navela je.

Ukazala je i na balistički nalaz, prema kojem municija potiče iz 1980-ih godina, iz vremena njihovog pokojnog oca, naglašavajući da tužilaštvo taj nalaz nije adekvatno analiziralo niti ga blagovremeno dostavilo odbrani.

Đukanović je u obraćanju sudu naveo da je službenik Centra bezbjednosti Nikšić Velibor Koprivica „17 godina držao predmet“ koji se odnosi na raniju prijavu krađe iz njegove kuće, te da je tek sada, kako tvrdi, taj predmet iskorišćen u ovom postupku.

Kazao je i da je druga provala u njegovu kuću bila prije šest i po godina, ali da ni tada, kako tvrdi, nije bilo konkretnih radnji.

„Tužilaštvo u Nikšiću za 28 dana podiže optužnicu, a za 17 godina ništa nije urađeno“, rekao je on.Istakao je da mu je zaprijećena kazna od šest godina zatvora, „da mu se djeca pate“, te da smatra nezakonitim korišćenje određenih informacija koje, kako tvrdi, nijesu dostavljene ni sudu ni odbrani, a korišćene su protiv njega.

Branilac okrivljenog Slobodan Stašević predložio je da se u spise predmeta uvrste zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje stana i pomoćnih objekata u Nikšiću, naredba za pretres stana u Podgorici, kao i krivična prijava predata Specijalnom državnom tužilaštvu.

Takođe je predložio da se izvrši uvid u dokaze koje tužilaštvo nije priložilo, a nalaze se u spisima, i to izvještaj o DNK vještačenju i izvještaj o daktiloskopskom vještačenju, kao i da se saslušaju svjedoci na okolnosti porijekla municije u kući: Zoran Radević, Radosav Lješković, Željko Vukčević, Veselin Pešić, Milan Kovačević i Mihajlo Vuksanović.

Predložio je i da se pribavi kompletna dokumentacija, te da se naloži policiji u Nikšiću da, u skladu sa aktom od 20. marta, dostavi sudu i tužilaštvu cjelokupan materijal kojim raspolaže u vezi sa predmetom iz 31. avgusta 2009. godine, kao i da se vlasniku vrate četiri ukradena pištolja, tri dozvole i jedna potvrda izdata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova kojom se potvrđuje da je dobio na poklon četvrti revolver.

Sud je potom donio rješenje kojim se odbija predlog odbrane da se optuženom ukine mjera zabrane napuštanja stana, cijeneći da i dalje postoje razlozi za njeno trajanje, uz napomenu da će se svaka dva mjeseca vršiti kontrola izrečenih mjera.

Postupajući sudija Mirko Kojović kazao je da će odluka o kontroli optužnice biti dostavljena u zakonskom roku.

Aco Đukanović je novinarima nakon suđenja na pitanje novinarke hoće li danas davati izjave medijima prvo pitao odakle je, a kad je ona odgovorila „Vijesti“ on kazao „40 godina me ništa niste pitali, nemate ni moralno pravo za to, a svaki dan ste pisali o meni“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije