Connect with us

DRUŠTVO

SABORNI HRAM HRISTOVOG VASKRSENJA U PODGORICI

Mitropolit Joanikije o Momiru Bulatoviću: „Nije izdao Kosovo, ostao je vjeran svome narodu i svome prijatelju Slobodanu Miloševiću i to je jedna velika vrlina“

Bio je mudar i častan čovjek, čovjek koji je baštinio beskonačnu vjeru u ljudskost. Riječ je o istorijskoj ličnosti koja je donosila izuzetno teške odluke, kazali su, između ostalog, govornici na večeri posvećenoj stvaralaštvu Momira Bulatovića. Prisutnima se obratila i njegova supruga Nada

Veče posvećeno stvaralaštvu počivšeg prof. dr Momira Bulatovića (1956, Beograd – 2019, Raći) održano je pred mnogobrojnom publikom u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Kripta podgoričkog hrama bila je tijesna da primi sve one koji su došli da čuju riječ više o obimnom djelu počivšeg Bulatovića.

O životu i radu Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore (1990 – 1992), predsjednika Republike Crne Gore (1993 – 1998) i predsjednika Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije (1998 – 2000) govorio je, pored ostalih, i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

Foto: Dan

Mitropolit Joanikije je posebno istakao da je Momir Bulatović, prije svega, mislilac.

On je, prije svega, mislilac i to se i večeras moglo osjetiti iz ovoga što su o njemu govorili naši ugledni intelektualci. Malo je ko od čelnih političara poslije kralja Nikole Petrovića u Crnoj Gori zabilježio nešto vrijedno čitanja. Ali, ono što je ostavio Momir nijesmo imali i to će se sve više primjećivati.

Bio je fin, obrazovan i mio čovjek, intelektualac. Prošao je kroz teška vremena, ali nije izdao Kosovo. Ostao je vjeran Kosovu i svome narodu. Ostao je vjeran i svome prijatelju Slobodanu Miloševiću i to je jedna velika vrlina.

Kad su svi bacali kamenje ka Miloševiću, Bulatović je ostao njemu vjeran, čak i u zatočeničkim danima i učinio sve da mu olakša zatočeničke dane u Hagu. To je jedna divna ljudska zasluga koju ne treba zaboraviti i koju je naslijedio od predaka. Nije se moglo ni zamisliti da je on mogao izdati bilo koga, a kamo li svog prijatelja“, naglasio je, između ostalog, mitropolit Joanikije dodajući da smo upoznali Momira Bulatovića kao mislioca koji je nadživio svoje vrijeme.

O stvaralaštvu Bulatovića govorili su i Manojlo Vukotić, ispred Izdavačke kuće „Vukotić medija“, dr Miša Đurković, novinar i publicista Milan Stojović, kao i Nada Bulatović, supruga Momira Bulatovića, koji je bio i osnivač Socijalističke narodne partije.

Moderator programa bio je sveštenik mr Predrag Šćepanović koji je istakao da je novija istorija Crne Gore skopčana za ličnosti blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i pokojnog Momira Bulatovića.

Foto: Dan

Na večeri je bilo govora o Bulatovićevim knjigama: „Manje od igre – više od života“ (Književna zajednica Novog Sada, 1991); „Crna Gora: Ekološka država“ (Unireks, Podgorica, 1996); „Pravila ćutanja: Istiniti politički triler sa poznatim završetkom (1. izd.)“ (Narodna knjig, Beograd, 2004); „Neizgovorena odbrana: ICTY vs Slobodan Milošević“ (Zograf, Niš, 2006); „Ekonomija i demokratija: Držati glavu iznad“ (Jumedia Mont, Podgorica, 2011); „Nevidljivi lanci: Moć nepostojećeg novca“ (Laguna, Beograd, 2018), kao i „Nema predaje ni bogovima“ (posthumno, Vukotić media, Beograd, 2020).

Manojlo Manjo Vukotić, u ime izdavača, istakao je da je Momir Bulatović pripadao najtalentovanijoj generaciji mladih političara u ondašnjoj državi.

„Kada su u pitanju knjige o kojima večeras govorimo, sve je čisto i jasno već po naslovima. Ništa nije izmišljeno u „Pravilima ćutanja“ … Uvijek je iskreno branio da treba držati glavu iznad. Razgrnuo je latice razgranatog političkog života“, kazao je, između ostalog, Vukotić, dodajući da je Bulatoviću politika bila strast, a Crna Gora čitav život. On je dodao da kada je ekonomija u pitanju, da se Bulatović najviše bavio domaćom scenom.

„Čitaocu je podareno na desetine i stotine činjenica o fazama kroz koje je prolazila svjetska ekonomija. Bulatović piše jednostavno, razumljivo i jasno. Posebno ga je zabrinjavala diktatura kapitala, koja dovodi do galopirajućeg siromaštva. Bolno zaljubljen u Crnu Goru zaključuje da je ona danas izgubila pravo da vodi svoju politiku – pojasnio je, između ostalog, Vukotić dodajući da autorov stil karakteriše neobična lakoća pisanja bogata metaforama, te da svih sedam knjiga predstavljaju velelepno sazidano zdanje.

Dr Miša Đurković prisjetio se trenutaka druženja sa Momirom Bulatovićem ističući da su u pitanju fantastični doživljaji, te da je riječ o načitanom, duhovitom, ali narodskom čovjeku.

„On je doprinio da srpsko ime opstane ovdje u Crnoj Gori. Kada govorimo o Momiru Bulatoviću, govorimo o čovjeku koji je bio veoma uspješan političar, ali i kao ekonomisti, piscu i naučniku koji je svoje vrijeme posvetio izučavanju svijeta koji se munjevito mijenja. Sjajno je opisivao taj svijet u knjigama koje večeras promovišemo. Bio je mudar i častan čovjek, čovjek koji je baštinio beskonačnu vjeru u ljudskost“, kazao je, između ostalog, Đurković dodajući da je riječ o istorijskoj ličnosti koja je donosila izuzetno teške odluke.

Novinar i publicista Milan Stojović, Bulatovićev prijatelj još iz studentskih dana, prisjetio se novinarskih početaka i upoznao publiku sa „dogodovštinama“ iz redakcije.

„Momir Bulatović pripada redu rijetkih ljudi sa ovih prostora koji su obilježili političku scenu s kraja 20. i početka 21. vijeka. Jedan je od rijetkih ljudi sa vlasti koji nije profitirao od narodne muke. Kao pravi narodni tribun govorio je istinu i uvijek bio pisac sa stavom. Njegova „Pravila ćutanja“ su nezaobilazan priručnik za sve one koji se bave politikom ili tek planiraju da se bave“, pojasnio je, između ostalog, Milan Stojović.

Supruga Momira Bulatovića, Nada, kazala je da joj je suprug 2011. godine poklonio knjigu sa posvetom: „Nadi, najboljem čuvaru sjeni“.

Foto: Dan

„Opet u ljeto, osam godina kasnije, shvatila sam da je ta rečenica bila njegov amanet, pored Boškovih, da čuvam i njegove sjeni. Kao i uvijek, on je i tad vidio nekoliko koraka unaprijed. Ovo je, prije i iznad svega, veče jednog oca i jednog sina – Momira i Boška Bulatovića“, kazala je, između ostalog, Nada Bulatović.

Sav prihod od prodatih knjiga nakon predstavljanja u kripti Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, prema želji Nade i Nine Bulatović (kćerke Momira Bulatovića), namijenjen je narodnim kuhinjama Mitropolije crnogorsko-primorske.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije