Connect with us

DRUŠTVO

SABORNI HRAM HRISTOVOG VASKRSENJA U PODGORICI

Mitropolit Joanikije o Momiru Bulatoviću: „Nije izdao Kosovo, ostao je vjeran svome narodu i svome prijatelju Slobodanu Miloševiću i to je jedna velika vrlina“

Bio je mudar i častan čovjek, čovjek koji je baštinio beskonačnu vjeru u ljudskost. Riječ je o istorijskoj ličnosti koja je donosila izuzetno teške odluke, kazali su, između ostalog, govornici na večeri posvećenoj stvaralaštvu Momira Bulatovića. Prisutnima se obratila i njegova supruga Nada

Veče posvećeno stvaralaštvu počivšeg prof. dr Momira Bulatovića (1956, Beograd – 2019, Raći) održano je pred mnogobrojnom publikom u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Kripta podgoričkog hrama bila je tijesna da primi sve one koji su došli da čuju riječ više o obimnom djelu počivšeg Bulatovića.

O životu i radu Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore (1990 – 1992), predsjednika Republike Crne Gore (1993 – 1998) i predsjednika Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije (1998 – 2000) govorio je, pored ostalih, i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

Foto: Dan

Mitropolit Joanikije je posebno istakao da je Momir Bulatović, prije svega, mislilac.

On je, prije svega, mislilac i to se i večeras moglo osjetiti iz ovoga što su o njemu govorili naši ugledni intelektualci. Malo je ko od čelnih političara poslije kralja Nikole Petrovića u Crnoj Gori zabilježio nešto vrijedno čitanja. Ali, ono što je ostavio Momir nijesmo imali i to će se sve više primjećivati.

Bio je fin, obrazovan i mio čovjek, intelektualac. Prošao je kroz teška vremena, ali nije izdao Kosovo. Ostao je vjeran Kosovu i svome narodu. Ostao je vjeran i svome prijatelju Slobodanu Miloševiću i to je jedna velika vrlina.

Kad su svi bacali kamenje ka Miloševiću, Bulatović je ostao njemu vjeran, čak i u zatočeničkim danima i učinio sve da mu olakša zatočeničke dane u Hagu. To je jedna divna ljudska zasluga koju ne treba zaboraviti i koju je naslijedio od predaka. Nije se moglo ni zamisliti da je on mogao izdati bilo koga, a kamo li svog prijatelja“, naglasio je, između ostalog, mitropolit Joanikije dodajući da smo upoznali Momira Bulatovića kao mislioca koji je nadživio svoje vrijeme.

O stvaralaštvu Bulatovića govorili su i Manojlo Vukotić, ispred Izdavačke kuće „Vukotić medija“, dr Miša Đurković, novinar i publicista Milan Stojović, kao i Nada Bulatović, supruga Momira Bulatovića, koji je bio i osnivač Socijalističke narodne partije.

Moderator programa bio je sveštenik mr Predrag Šćepanović koji je istakao da je novija istorija Crne Gore skopčana za ličnosti blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i pokojnog Momira Bulatovića.

Foto: Dan

Na večeri je bilo govora o Bulatovićevim knjigama: „Manje od igre – više od života“ (Književna zajednica Novog Sada, 1991); „Crna Gora: Ekološka država“ (Unireks, Podgorica, 1996); „Pravila ćutanja: Istiniti politički triler sa poznatim završetkom (1. izd.)“ (Narodna knjig, Beograd, 2004); „Neizgovorena odbrana: ICTY vs Slobodan Milošević“ (Zograf, Niš, 2006); „Ekonomija i demokratija: Držati glavu iznad“ (Jumedia Mont, Podgorica, 2011); „Nevidljivi lanci: Moć nepostojećeg novca“ (Laguna, Beograd, 2018), kao i „Nema predaje ni bogovima“ (posthumno, Vukotić media, Beograd, 2020).

Manojlo Manjo Vukotić, u ime izdavača, istakao je da je Momir Bulatović pripadao najtalentovanijoj generaciji mladih političara u ondašnjoj državi.

„Kada su u pitanju knjige o kojima večeras govorimo, sve je čisto i jasno već po naslovima. Ništa nije izmišljeno u „Pravilima ćutanja“ … Uvijek je iskreno branio da treba držati glavu iznad. Razgrnuo je latice razgranatog političkog života“, kazao je, između ostalog, Vukotić, dodajući da je Bulatoviću politika bila strast, a Crna Gora čitav život. On je dodao da kada je ekonomija u pitanju, da se Bulatović najviše bavio domaćom scenom.

„Čitaocu je podareno na desetine i stotine činjenica o fazama kroz koje je prolazila svjetska ekonomija. Bulatović piše jednostavno, razumljivo i jasno. Posebno ga je zabrinjavala diktatura kapitala, koja dovodi do galopirajućeg siromaštva. Bolno zaljubljen u Crnu Goru zaključuje da je ona danas izgubila pravo da vodi svoju politiku – pojasnio je, između ostalog, Vukotić dodajući da autorov stil karakteriše neobična lakoća pisanja bogata metaforama, te da svih sedam knjiga predstavljaju velelepno sazidano zdanje.

Dr Miša Đurković prisjetio se trenutaka druženja sa Momirom Bulatovićem ističući da su u pitanju fantastični doživljaji, te da je riječ o načitanom, duhovitom, ali narodskom čovjeku.

„On je doprinio da srpsko ime opstane ovdje u Crnoj Gori. Kada govorimo o Momiru Bulatoviću, govorimo o čovjeku koji je bio veoma uspješan političar, ali i kao ekonomisti, piscu i naučniku koji je svoje vrijeme posvetio izučavanju svijeta koji se munjevito mijenja. Sjajno je opisivao taj svijet u knjigama koje večeras promovišemo. Bio je mudar i častan čovjek, čovjek koji je baštinio beskonačnu vjeru u ljudskost“, kazao je, između ostalog, Đurković dodajući da je riječ o istorijskoj ličnosti koja je donosila izuzetno teške odluke.

Novinar i publicista Milan Stojović, Bulatovićev prijatelj još iz studentskih dana, prisjetio se novinarskih početaka i upoznao publiku sa „dogodovštinama“ iz redakcije.

„Momir Bulatović pripada redu rijetkih ljudi sa ovih prostora koji su obilježili političku scenu s kraja 20. i početka 21. vijeka. Jedan je od rijetkih ljudi sa vlasti koji nije profitirao od narodne muke. Kao pravi narodni tribun govorio je istinu i uvijek bio pisac sa stavom. Njegova „Pravila ćutanja“ su nezaobilazan priručnik za sve one koji se bave politikom ili tek planiraju da se bave“, pojasnio je, između ostalog, Milan Stojović.

Supruga Momira Bulatovića, Nada, kazala je da joj je suprug 2011. godine poklonio knjigu sa posvetom: „Nadi, najboljem čuvaru sjeni“.

Foto: Dan

„Opet u ljeto, osam godina kasnije, shvatila sam da je ta rečenica bila njegov amanet, pored Boškovih, da čuvam i njegove sjeni. Kao i uvijek, on je i tad vidio nekoliko koraka unaprijed. Ovo je, prije i iznad svega, veče jednog oca i jednog sina – Momira i Boška Bulatovića“, kazala je, između ostalog, Nada Bulatović.

Sav prihod od prodatih knjiga nakon predstavljanja u kripti Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, prema želji Nade i Nine Bulatović (kćerke Momira Bulatovića), namijenjen je narodnim kuhinjama Mitropolije crnogorsko-primorske.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije