Connect with us

EKONOMIJA

ASP:

Na štetu države ugovarani krediti sa Abu Dabi Fondom, Vektra garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme

„Postavlja se pitanje, zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio kadar DPS-a Petar Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega u potpunosti naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja.
Firma „Vektra Jakić“ je u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koji se u javnosti smatra jednim od biznismena sa bliskim konekcijama sa bivšom vlašću DPS-a. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret svih poreskih obveznika“

Bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović (DPS), Foto: Savo Prelević

Pljevaljska „Vektra Jakić“ je za kredit od tri miliona dolara iz Abu Dabi Fonda za razvoj garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme peletare u Pljevljima, a ne njenom tržišnom vrijednošću, dok uopšte nije uspostavljena hipoteka nad samom fabrikom, kojoj je odobren kredit, pokazuje dokumentacija u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

„To otvara pitanje zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio kadar Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega u potpunosti naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja. Uobičajeno je da se za veće kredite traže upisi hipoteka na nekretninama.

Firma „Vektra Jakić“ je u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koji se u javnosti smatra jednim od biznismena sa bliskim konekcijama sa bivšom vlašću DPS-a. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret svih poreskih obveznika, dok afera Abu Dabi već mjesecima zaokuplja domaću javnost“, saopšteno je iz ASP.

Prema ugovoru o kreditu između „Vektre Jakić“ i Ministarstva poljoprivrede i održivog razvoja iz oktobra 2015. godine, koji je u posjedu ASP-a, pljevaljskoj firmi je odobreno tri miliona dolara, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,5 odsto, naknadu od 0,5 odsto godišnje, rok otplate od 16 i po godina, a uz grejs period od tri i po godine.

„Iako se platni promet u zemlji realizuje u eurima, jer tako zakon nalaže, u ugovoru o kreditu se navodi da će korisnik kredita Ministarstvu poljoprivrede na račun otvoren u Prvoj banci vraćati rate kredita u dolarima. Račun u Prvoj banci je tadašnje Ministarstvo otvorilo mimo trezora i to je u suprotnosti sa imperativnim zakonskim normama.

U odvojenom ugovoru o zalozi pokretnih stvari između „Vekre Jakić“ i Ministarstva poljoprivrede, pljevaljska firma je kao kolateral, odnosno obezbjeđenje kredita, založila tehničku i industrijsku opremu za peletaru „Vektra Jakić“, čija je knjigovodstvena vrijednost po specifikaciji prikazana u iznosu od 5,1 miliona eura, a zaloga se odnosila i na buduću opremu koja bi se stekla.

Dakle, zaloga je ustanovljena na osnovu knjigovodstvene, a ne tržišne vrijednosti opreme u trenutku zaključenja ugovora, a koji bi obuhvatio i amortizacioni period u odnosu na dužinu trajanja kredita, ugovorenog na čak 16 i po godina. Knjigovodstvena vrijednost je ono što je upisano u poslovnim knjigama i njena stvarna, tj tržišna vrijednost može biti potpuno drugačija, što znači da je tržišna vrijednost opreme u peletari u trenutku zaključenja ugovora bila nepoznata“, stoji u saopštenju.

Kako navode, nejasno je zašto nije ustanovljena hipoteka kao sredstvo obezbjeđenja na samoj fabrici peletari.

„U biznis planu vrijednost ovog građevinskog objekta je prikazana od 2,7 miliona eura. Kredit je trebalo da pokrene proizvodnju peleta, dok je u peletari prikazano 14 zaposlenih. U javnosti je više puta navođeno da su krediti nenamjenski trošeni, ali nema detaljnijih informacija za koje nemanjenske svrhe, kao ni podataka kolika je do sada šteta za državu, ne samo po osnovu dosadašnjeg vraćanja rata i povezanih troškova, već ni štete po osnovu izostanka zaposlenja.

Te 2015. godine ukupni biznis Dragana Brkovića, koji je tokom mračnog perioda crnogorske privatizacije, pod nizom netransparentnih i nepoznatih okolnosti, došao do vlasništva pojedinih vrijednih crnogorskih kompanija, bio je ozbiljno narušen, ali to tadašnju vladu nije spriječilo da mu dodijeli kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj. Istragu o ukupnom kreditnom poslu sa Abu Dabi, iz kojeg je za više korisnika kredita povučeno nepunih 30 miliona američkih dolara, preduzima Specijalno državno tužilaštvo“, zaključuju iz ASP.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije