Connect with us

EKONOMIJA

GUŽVE U FONDU

Nakon povećanja minimalne penzije, penzioneri pohrlili da podignu kredit

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore

Foto: Screenshot

Loš standard penzionera u Crnoj Gori u jednoj mjeri je poboljšan početkom ove godine kada je minimalna penzija povećana na 450 eura. To povećanje mnogi su iskoristili da podignu kredit ili se dodatno zaduže.

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je za Portal RTCG jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore.

Iz tog najstarijeg i najbrojnijeg udruženja kazali su da je prema njihovim nezvaničnim informacijama porastao broj penzionera zainteresovanih za kredite.

„Poznato nam je da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju koji se mogu odnositi na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, zimnice koji je obezbijeđen kroz socijalni program na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera na rate i slično“, kazao je Branko Vešović, predsjednik Saveza penzionera.

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) saopštili su da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju.

„Obustave se mogu odnositi kako na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, plaćanje zimnice obezbijeđene kroz socijalni program – na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera – na rate, i slično“, kazao je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić.

Podatak koliko penzionera je kreditno zaduženo nemaju ni Fond ni bankarski sektor. Iz Fonda PIO napominju da po zakonu nijesu dužni da vode statistiku o zaduženjima korisnika prava. U Centralnoj banci i u Udruženju banaka su nam takođe kazali da ne raspolažu takvim podacima.

„Kreditni registar ne raspolaže podacima koji se odnose na odobravanje kredita penzionerima, jer oni nijesu izvještajna kategorija u podacima koji se dostavljaju“, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Kako su penzioneri nakon povećanja minimalne penzije pohrlili da se zaduže u Fondu su zbog gužvi posebno organizovali rad kako bi izašli u susret svim zainteresivanima.

„Kako je nakon povećanja iznosa najniže penzije na 450 eura došlo do značajnog povećanja zahtjeva penzionera za ovjeru zabrane na penziju, Fond je organizovao rad na način da izađe u susret svim zahtjevima stranaka“, kazali su iz Fonda PIO.

Prema podacima Fonda PIO minimalnu penziju prima skoro 72 hiljade penzionera.

„Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na penziju za februar 2024. godine, isplaćenu u martu tekuće godine, najnižu penziju u iznosu od 450 eura isplaćujemo za 44.078 korisnika ovog prava po rješenju i 27.739 penzionera koji taj iznos primaju kroz razliku penzije, što ukupno čini 71.817 penzionera u Crnoj Gori“, kazao je Aligrudić.

Rast zaduženja nakon rasta primanja nije iznenađenje za bankare već svim zainteresovanima nude sve bolje uslove zaduženja.

„Povećanje primanja generalno omogućava solidniju osnovu za apliciranje kod kreditnog zaduženja. Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore je istakao da su sve banke podržale inicijativu CBCG, želeći da osnaže povjerenje svojih klijenata i potvrde svoju društvenu odgovornost, to znači povoljnije kamatne stope za nove kredite za građane“, kazao je Pejaković.

Najavljuje da će kamatne stope za novoodobrene kredite građanima biti niže od 1 do 2% u odnosu na postojeće.

„Više banaka ne insistira na prenošenje primanja i otvaranje novog računa. Rokovi otplate su vrlo konkuretni ako kažemo da su do 10 godina, a iznosi preko 10.000 eura. Godina starosti se pomjerila pa ima banaka koje daju kredite do 78 godine starosti, što u ranijem periodu nije bilo moguće. Naknada za obradu kredita za online zahtjeve iznosi 0%, a ima banaka gdje ne insistiraju na zdrastvenom kartonu“, kazao je Pejaković.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije