Connect with us

EKONOMIJA

GUŽVE U FONDU

Nakon povećanja minimalne penzije, penzioneri pohrlili da podignu kredit

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore

Foto: Screenshot

Loš standard penzionera u Crnoj Gori u jednoj mjeri je poboljšan početkom ove godine kada je minimalna penzija povećana na 450 eura. To povećanje mnogi su iskoristili da podignu kredit ili se dodatno zaduže.

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je za Portal RTCG jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore.

Iz tog najstarijeg i najbrojnijeg udruženja kazali su da je prema njihovim nezvaničnim informacijama porastao broj penzionera zainteresovanih za kredite.

„Poznato nam je da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju koji se mogu odnositi na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, zimnice koji je obezbijeđen kroz socijalni program na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera na rate i slično“, kazao je Branko Vešović, predsjednik Saveza penzionera.

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) saopštili su da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju.

„Obustave se mogu odnositi kako na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, plaćanje zimnice obezbijeđene kroz socijalni program – na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera – na rate, i slično“, kazao je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić.

Podatak koliko penzionera je kreditno zaduženo nemaju ni Fond ni bankarski sektor. Iz Fonda PIO napominju da po zakonu nijesu dužni da vode statistiku o zaduženjima korisnika prava. U Centralnoj banci i u Udruženju banaka su nam takođe kazali da ne raspolažu takvim podacima.

„Kreditni registar ne raspolaže podacima koji se odnose na odobravanje kredita penzionerima, jer oni nijesu izvještajna kategorija u podacima koji se dostavljaju“, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Kako su penzioneri nakon povećanja minimalne penzije pohrlili da se zaduže u Fondu su zbog gužvi posebno organizovali rad kako bi izašli u susret svim zainteresivanima.

„Kako je nakon povećanja iznosa najniže penzije na 450 eura došlo do značajnog povećanja zahtjeva penzionera za ovjeru zabrane na penziju, Fond je organizovao rad na način da izađe u susret svim zahtjevima stranaka“, kazali su iz Fonda PIO.

Prema podacima Fonda PIO minimalnu penziju prima skoro 72 hiljade penzionera.

„Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na penziju za februar 2024. godine, isplaćenu u martu tekuće godine, najnižu penziju u iznosu od 450 eura isplaćujemo za 44.078 korisnika ovog prava po rješenju i 27.739 penzionera koji taj iznos primaju kroz razliku penzije, što ukupno čini 71.817 penzionera u Crnoj Gori“, kazao je Aligrudić.

Rast zaduženja nakon rasta primanja nije iznenađenje za bankare već svim zainteresovanima nude sve bolje uslove zaduženja.

„Povećanje primanja generalno omogućava solidniju osnovu za apliciranje kod kreditnog zaduženja. Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore je istakao da su sve banke podržale inicijativu CBCG, želeći da osnaže povjerenje svojih klijenata i potvrde svoju društvenu odgovornost, to znači povoljnije kamatne stope za nove kredite za građane“, kazao je Pejaković.

Najavljuje da će kamatne stope za novoodobrene kredite građanima biti niže od 1 do 2% u odnosu na postojeće.

„Više banaka ne insistira na prenošenje primanja i otvaranje novog računa. Rokovi otplate su vrlo konkuretni ako kažemo da su do 10 godina, a iznosi preko 10.000 eura. Godina starosti se pomjerila pa ima banaka koje daju kredite do 78 godine starosti, što u ranijem periodu nije bilo moguće. Naknada za obradu kredita za online zahtjeve iznosi 0%, a ima banaka gdje ne insistiraju na zdrastvenom kartonu“, kazao je Pejaković.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Vlada ograničila cijene brašna, šećera, ulja i soli

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova

Foto: BORIS PEJOVIC

Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da ograniči cijene pšeničnog bračna (tip 400 i 500), šećera, suncokretovog ulja i kuhinjske soli.

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.

Odlukom su ograničene maksimalne marže u iznosima do pet odsto i u veleprodaji i do sedam odsto.

„Imajući u vidu da je, kontinuiranim praćenjem stanja na tržištu i kretanja cijena, uočeno da usljed eksternih šokova i dalje postoji rast cijena proizvoda koji čine osnovne prehrambene proizvode. Odluka je rezultat usaglašavanja liste proizvoda sa Privrednom komorom, a njen cilj je da se zaštite ranjive kategorija kupaca, sa nižim primanjima, a da se pri tom očuva privredna djelatnost trgovaca u maloprodaji i veleprodaji. Poseban akcenat u odluci je stavljen na proizvode domaćih proizvođača, što dodatno osnažuje ekonomiju naše zemlje, podiže konkurentnost domaće privrede i domaće proizvode čini dostupnim i povoljnijim“, piše u saopštenju.

Odluku o ograničavanju cijene ranije je najavio potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić poslanicima: „I vama sa 3.000 eura primanja će porasti zarade, ali samo 200 eura. Pustiću suzu za vama, ali u mjesecu Limburgu! Ne interesujete me vi“

„Ne interesujete me vi sa 3.000 eura“, poručio je premijer

U prosjeku zarade rastu 25%. Onima sa nižim primanjima zarade će značajno više da rastu, kazao je premijer Milojko Spajić .

Premijerski sat održava se danas nakon što je prethodni pokušaj onemogućen od strane poslanika DPS.

„To je socijalna država o kojoj gospodin Boris Mugoša (poslanik SD) često govori. To je otjelotvorenje socijalne države. To nije priča, to je prava socijalna država koja brine o građanima sa nižim primanjima.

A za vas što imate 3.000 eura, što će vam prosječna plata porasti za 7%, odnosno 200 eura, vjerujte mi, pustiću suzu za vas. Ali u mjesecu Limburgu. Ne interesujete me vi. Ne interesujete me vi sa 3.000 eura. I vama će porasti zarade. Nećemo vas ostaviti bez ičega. Nećemo vas ostaviti bez povećanja. Imaćemo u prosjeku 1.000 eura zarade u Crnoj Gori u oktobru. To je suština priče“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Brašno skuplje za 15 odsto, a ulje za oko 25 odsto

Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto

Cijene brašna u većini crnogorskih trgovina biće narednih dana povećane za oko 15 odsto, dok se očekuje da Srbija iduće sedmice dozvoli izvoz jestivog suncokretovog ulja ali sa većim cijenama pa bi i ova osnovna namirnica poskupjela za 20 do 25 odsto, saznaju “Vijesti”.

Uredba o ograničavanju trgovačkih marži na osnovne životne namirnice brašno, ulje, šećer i so prestala je da važi 30. juna, ali većina trgovaca nije tada povećala marže i cijene, već to radi sada.

Uredbom su marže za ova četiri artikla bila ograničene na pet odsto za trgovine na veliko i do sedam odsto u trgovinama na malo. Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto.

Proizvođači ulja u Srbiji obavijestili su crnogorske trgovce da će zabrana izvoza ulja prestati krajem iduće sedmice, ali i da će nakon toga nabavne cijene biti veće za oko 20 odsto.

Crna Gora iz Srbije ne može da uvozi ulje od 25. juna, iako o tome nije donijeta nikakva zvanična odluka. Zabrana je počela da se primjenljuje nakon govora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će “malo zaustaviti izvoz ulja” zbog manjeg roda u Ukrajini i dok ne analiziraju globalnu situaciju i njihove domaće potrebe za uljem.

Do rasta cijena ulja u crnogorskoj maloprodaji za oko 25 odsto došlo bi zbog rasta nabavnih cijena, ali i vraćanja trgovačkih marži.

Zbog prestanka važenja ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor “Vijesti” kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Zbog prestanka važenje ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor „Vijesti“ kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije