EKONOMIJA
U SRIJEDU POTPISIVANJE MEMORANDUMA
Njemački investitor: Aktivirali bi aerodrom u Beranama, otvorili dvije fabrike i zaposlili oko 400 ljudi
Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je kazao da očekuje da Vlada i Opština stvore pravni osnov kako bi započeo investiciju. Ako dobije koncesiju do kraja juna, izgradnja aerodroma bi trajala godinu
Vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju aero-parka Berane, Majk Štajnmiler saopštio je “Vijestima” da očekuje da će u maju ili junu dobiti koncesiju za ovaj projekat, nakon čega bi odmah počeli radovi neophodni za aktiviranje aerodroma koji bi trajali, prema njegovoj procjeni, oko godinu.
Da bi projekat počeo neophodno je da Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) u ovogodišnji plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama, a uskoro treba da se potpiše i memorandum između izvršne vlasti, Opštine Berane i investitora u vezi ovog posla. Vlada je prošle sedmice utvrdila predlog memoranduma.
Prema najavama, projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.
Fabrike za preradu hrane i nano tehnologiju
”Čim dobijemo koncesiju za aerodrom, a nadamo se da će se to desiti u maju ili junu 2023, odmah ćemo početi prve korake za ponovno aktiviranje aerodroma. To znači da će odmah nakon dobijanja koncesije početi prvi radovi na aerodromu. Vrijeme izgradnje zavisi od toga kada možemo početi, ali očekujemo da će vrijeme izgradnje aerodroma biti oko jedne godine”, naveo je Štajnmiler.
On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.
”Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za Svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.
On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.
Zaposlili bi 300 do 400 radnika
Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.
”Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.
On smatra da su ulaganja u ovaj projekat odlična poslovna prilika, jer cijeli sjever države pruža velike mogućnosti za rast, te da je Berane kao lokacija zanimljiva geografski, klimatski, finansijski i infrastrukturno.
Od Vlade i Opštine Berane očekuje da ugovorno obezbijede da se uradi sve što je neophodno za pravni osnov za realizaciju projekta, što se, kako je kazao, uglavnom, ali ne isključivo, odnosi na koncesiju za aerodrom.
Štajnmiler je sredinom marta imao sastanak sa premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednikom Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Eldinom Dobardžićem, a tada je iz kabineta predsjednika Vlade saopšteno da su dogovoreni prvi konkretni koraci “ka realizaciji prve ozbiljnije investicije na sjeveru države koja bi uključivala otvaranje oko 100 radnih mjesta”.
Iz kabineta premijera “Vijestima” je saopšteno da je na sastanku Štajnmiler istakao da je novac za projekat obezbijeđen i da se radi na preliminarnom dizajnu koji će u narednom periodu biti predstavljen Vladi, da savremene studije iz ove oblasti pokazuju da jedan zaposleni na aerodromu prate tri-četiri zaposlena u djelatnostima koje podržavaju operacije aerodroma.
Iz kabineta premijera su kazali da postoje direktni pozitivni efekti od ovog projekta, ali i multiplikativni koji se odnose, između ostalog, na poboljšanje socio-ekonomskih uslova, razvoj povezanih djelatnosti uz prioritetni cilj – povećanje dostupnosti ovog dijela Crne Gore.
Iz ACG nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi s ovim poslom.
”Prokletstvo” malih aerodroma
Urednik portala za vazduhoplovstvo Tangosix Petar Vojinović kazao je “Vijestima” da je aerodrom Berane jedno od simptomatičnih “prokletstava” aerodroma nekadašnje velike države, koji su, kao i u Srbiji, ostali da postoje sa svojim pistama i infrastrukturom u novom vremenu.
”Država Crna Gora možda još ima šansu da aerodrom Berane uključi u, nadamo se skori, proces dodjeljivanja koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Budući koncesionar se ne treba uslovljavati trećim, za njega neperspektivnim, aerodromom ali svakako bi nivo ulaganja za ponovno stavljanje u funkciju aerodroma bio podnošljiv za neku veću međunarodnu kompaniju. Zbog čega bi neki budući koncesionar to radio? Pa iz identičnog motiva kao i država Crna Gora – ulaganje u manje razvijeniji sjever Crne Gore doprinosi široj društvenoj i poslovnoj zajednici tog područja”, smatra Vojinović.
Posao svake države i nekog budućeg koncesionara je, kako je objasnio, da uloži minimum novca i osposobljava na najosnovnijem upotrebnom nivou već postojeće male aerodrome.
Vojinović je, objašnjavajući uporednu praksu u svijetu kada su u pitanju aero-parkovi, naglasio da su neki aerodromi na zemljištu u sopstvenom vlasništvu počeli da izdaju prostor za industrijske parkove i zone koje zapravo nemaju nikakve veze sa aerodromom, ne koriste njegove usluge, već se jednostavno tamo nalaze.
”Aerodromi, poznato je, su locirani na većim površinama koje su neiskorišćene, tako su pogodne za izgradnju industrijskih ili skladišnih prostora”, zaključio je Vojinović.
Uslužuju i privatne avione na više od 400 aerodroma
Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.
”Od 2020. godine, moja kompanija je ekskluzivni partner za privatne avione na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti – što znači da imamo privilegiju da sa nama lete najvažnije diplomate i zvaničnici Vlada širom svijeta. Sjedište kompanije se nalazi u Berlinu”, naveo je on i dodao da kompanija sarađuje i sa turističkim agencijama.
”Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park” investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA2 дана ago
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA3 сата ago
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- POLITIKA4 дана ago
Prvi rezultati izbora u Budvi: Nekadašnji DF i lista Nikole Jovanovića po 9 mandata, DPS 7, PES i Demokarte 3…
- HRONIKA24 сата ago
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- POLITIKA2 дана ago
Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!
- DRUŠTVO4 дана ago
Podgoričaninu se pokvario auto usred noći na Jelovici, Beranci pritekli u pomoć: „Hvala vam od srca ljudi, na dobro da vam se vraća“