Connect with us

EKONOMIJA

U SRIJEDU POTPISIVANJE MEMORANDUMA

Njemački investitor: Aktivirali bi aerodrom u Beranama, otvorili dvije fabrike i zaposlili oko 400 ljudi

Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je kazao da očekuje da Vlada i Opština stvore pravni osnov kako bi započeo investiciju. Ako dobije koncesiju do kraja juna, izgradnja aerodroma bi trajala godinu

Aerodrom u Beranama i Štajnmiler (foto: RTCG)

Vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju aero-parka Berane, Majk Štajnmiler saopštio je “Vijestima” da očekuje da će u maju ili junu dobiti koncesiju za ovaj projekat, nakon čega bi odmah počeli radovi neophodni za aktiviranje aerodroma koji bi trajali, prema njegovoj procjeni, oko godinu.

Da bi projekat počeo neophodno je da Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) u ovogodišnji plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama, a uskoro treba da se potpiše i memorandum između izvršne vlasti, Opštine Berane i investitora u vezi ovog posla. Vlada je prošle sedmice utvrdila predlog memoranduma.

Prema najavama, projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.

Fabrike za preradu hrane i nano tehnologiju

”Čim dobijemo koncesiju za aerodrom, a nadamo se da će se to desiti u maju ili junu 2023, odmah ćemo početi prve korake za ponovno aktiviranje aerodroma. To znači da će odmah nakon dobijanja koncesije početi prvi radovi na aerodromu. Vrijeme izgradnje zavisi od toga kada možemo početi, ali očekujemo da će vrijeme izgradnje aerodroma biti oko jedne godine”, naveo je Štajnmiler.

Aerodrom Berane, foto: Rabrenović

On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.

”Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za Svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.

On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.

Zaposlili bi 300 do 400 radnika

Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.

”Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.

On smatra da su ulaganja u ovaj projekat odlična poslovna prilika, jer cijeli sjever države pruža velike mogućnosti za rast, te da je Berane kao lokacija zanimljiva geografski, klimatski, finansijski i infrastrukturno.

Od Vlade i Opštine Berane očekuje da ugovorno obezbijede da se uradi sve što je neophodno za pravni osnov za realizaciju projekta, što se, kako je kazao, uglavnom, ali ne isključivo, odnosi na koncesiju za aerodrom.

Štajnmiler je sredinom marta imao sastanak sa premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednikom Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Eldinom Dobardžićem, a tada je iz kabineta predsjednika Vlade saopšteno da su dogovoreni prvi konkretni koraci “ka realizaciji prve ozbiljnije investicije na sjeveru države koja bi uključivala otvaranje oko 100 radnih mjesta”.

Korist od investicije imaće cijeli sjever države: Sa sastanka Štajnmilera i Abazovića, Foto: Vlada Crne Gore

Iz kabineta premijera “Vijestima” je saopšteno da je na sastanku Štajnmiler istakao da je novac za projekat obezbijeđen i da se radi na preliminarnom dizajnu koji će u narednom periodu biti predstavljen Vladi, da savremene studije iz ove oblasti pokazuju da jedan zaposleni na aerodromu prate tri-četiri zaposlena u djelatnostima koje podržavaju operacije aerodroma.

Iz kabineta premijera su kazali da postoje direktni pozitivni efekti od ovog projekta, ali i multiplikativni koji se odnose, između ostalog, na poboljšanje socio-ekonomskih uslova, razvoj povezanih djelatnosti uz prioritetni cilj – povećanje dostupnosti ovog dijela Crne Gore.

Iz ACG nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi s ovim poslom.

”Prokletstvo” malih aerodroma

Urednik portala za vazduhoplovstvo Tangosix Petar Vojinović kazao je “Vijestima” da je aerodrom Berane jedno od simptomatičnih “prokletstava” aerodroma nekadašnje velike države, koji su, kao i u Srbiji, ostali da postoje sa svojim pistama i infrastrukturom u novom vremenu.

”Država Crna Gora možda još ima šansu da aerodrom Berane uključi u, nadamo se skori, proces dodjeljivanja koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Budući koncesionar se ne treba uslovljavati trećim, za njega neperspektivnim, aerodromom ali svakako bi nivo ulaganja za ponovno stavljanje u funkciju aerodroma bio podnošljiv za neku veću međunarodnu kompaniju. Zbog čega bi neki budući koncesionar to radio? Pa iz identičnog motiva kao i država Crna Gora – ulaganje u manje razvijeniji sjever Crne Gore doprinosi široj društvenoj i poslovnoj zajednici tog područja”, smatra Vojinović.

Posao svake države i nekog budućeg koncesionara je, kako je objasnio, da uloži minimum novca i osposobljava na najosnovnijem upotrebnom nivou već postojeće male aerodrome.

Mali aerodromi sa industrijskom zonom mogu biti održivi: Vojinović, foto: Privatna arhiva

Vojinović je, objašnjavajući uporednu praksu u svijetu kada su u pitanju aero-parkovi, naglasio da su neki aerodromi na zemljištu u sopstvenom vlasništvu počeli da izdaju prostor za industrijske parkove i zone koje zapravo nemaju nikakve veze sa aerodromom, ne koriste njegove usluge, već se jednostavno tamo nalaze.

”Aerodromi, poznato je, su locirani na većim površinama koje su neiskorišćene, tako su pogodne za izgradnju industrijskih ili skladišnih prostora”, zaključio je Vojinović.

Uslužuju i privatne avione na više od 400 aerodroma

Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.

”Od 2020. godine, moja kompanija je ekskluzivni partner za privatne avione na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti – što znači da imamo privilegiju da sa nama lete najvažnije diplomate i zvaničnici Vlada širom svijeta. Sjedište kompanije se nalazi u Berlinu”, naveo je on i dodao da kompanija sarađuje i sa turističkim agencijama.

”Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park” investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije