EKONOMIJA
U SRIJEDU POTPISIVANJE MEMORANDUMA
Njemački investitor: Aktivirali bi aerodrom u Beranama, otvorili dvije fabrike i zaposlili oko 400 ljudi
Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je kazao da očekuje da Vlada i Opština stvore pravni osnov kako bi započeo investiciju. Ako dobije koncesiju do kraja juna, izgradnja aerodroma bi trajala godinu

Vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju aero-parka Berane, Majk Štajnmiler saopštio je “Vijestima” da očekuje da će u maju ili junu dobiti koncesiju za ovaj projekat, nakon čega bi odmah počeli radovi neophodni za aktiviranje aerodroma koji bi trajali, prema njegovoj procjeni, oko godinu.
Da bi projekat počeo neophodno je da Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) u ovogodišnji plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama, a uskoro treba da se potpiše i memorandum između izvršne vlasti, Opštine Berane i investitora u vezi ovog posla. Vlada je prošle sedmice utvrdila predlog memoranduma.
Prema najavama, projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.
Fabrike za preradu hrane i nano tehnologiju
”Čim dobijemo koncesiju za aerodrom, a nadamo se da će se to desiti u maju ili junu 2023, odmah ćemo početi prve korake za ponovno aktiviranje aerodroma. To znači da će odmah nakon dobijanja koncesije početi prvi radovi na aerodromu. Vrijeme izgradnje zavisi od toga kada možemo početi, ali očekujemo da će vrijeme izgradnje aerodroma biti oko jedne godine”, naveo je Štajnmiler.

Aerodrom Berane, foto: Rabrenović
On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.
”Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za Svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.
On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.
Zaposlili bi 300 do 400 radnika
Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.
”Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.
On smatra da su ulaganja u ovaj projekat odlična poslovna prilika, jer cijeli sjever države pruža velike mogućnosti za rast, te da je Berane kao lokacija zanimljiva geografski, klimatski, finansijski i infrastrukturno.
Od Vlade i Opštine Berane očekuje da ugovorno obezbijede da se uradi sve što je neophodno za pravni osnov za realizaciju projekta, što se, kako je kazao, uglavnom, ali ne isključivo, odnosi na koncesiju za aerodrom.
Štajnmiler je sredinom marta imao sastanak sa premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednikom Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Eldinom Dobardžićem, a tada je iz kabineta predsjednika Vlade saopšteno da su dogovoreni prvi konkretni koraci “ka realizaciji prve ozbiljnije investicije na sjeveru države koja bi uključivala otvaranje oko 100 radnih mjesta”.

Korist od investicije imaće cijeli sjever države: Sa sastanka Štajnmilera i Abazovića, Foto: Vlada Crne Gore
Iz kabineta premijera “Vijestima” je saopšteno da je na sastanku Štajnmiler istakao da je novac za projekat obezbijeđen i da se radi na preliminarnom dizajnu koji će u narednom periodu biti predstavljen Vladi, da savremene studije iz ove oblasti pokazuju da jedan zaposleni na aerodromu prate tri-četiri zaposlena u djelatnostima koje podržavaju operacije aerodroma.
Iz kabineta premijera su kazali da postoje direktni pozitivni efekti od ovog projekta, ali i multiplikativni koji se odnose, između ostalog, na poboljšanje socio-ekonomskih uslova, razvoj povezanih djelatnosti uz prioritetni cilj – povećanje dostupnosti ovog dijela Crne Gore.
Iz ACG nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi s ovim poslom.
”Prokletstvo” malih aerodroma
Urednik portala za vazduhoplovstvo Tangosix Petar Vojinović kazao je “Vijestima” da je aerodrom Berane jedno od simptomatičnih “prokletstava” aerodroma nekadašnje velike države, koji su, kao i u Srbiji, ostali da postoje sa svojim pistama i infrastrukturom u novom vremenu.
”Država Crna Gora možda još ima šansu da aerodrom Berane uključi u, nadamo se skori, proces dodjeljivanja koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Budući koncesionar se ne treba uslovljavati trećim, za njega neperspektivnim, aerodromom ali svakako bi nivo ulaganja za ponovno stavljanje u funkciju aerodroma bio podnošljiv za neku veću međunarodnu kompaniju. Zbog čega bi neki budući koncesionar to radio? Pa iz identičnog motiva kao i država Crna Gora – ulaganje u manje razvijeniji sjever Crne Gore doprinosi široj društvenoj i poslovnoj zajednici tog područja”, smatra Vojinović.
Posao svake države i nekog budućeg koncesionara je, kako je objasnio, da uloži minimum novca i osposobljava na najosnovnijem upotrebnom nivou već postojeće male aerodrome.

Mali aerodromi sa industrijskom zonom mogu biti održivi: Vojinović, foto: Privatna arhiva
Vojinović je, objašnjavajući uporednu praksu u svijetu kada su u pitanju aero-parkovi, naglasio da su neki aerodromi na zemljištu u sopstvenom vlasništvu počeli da izdaju prostor za industrijske parkove i zone koje zapravo nemaju nikakve veze sa aerodromom, ne koriste njegove usluge, već se jednostavno tamo nalaze.
”Aerodromi, poznato je, su locirani na većim površinama koje su neiskorišćene, tako su pogodne za izgradnju industrijskih ili skladišnih prostora”, zaključio je Vojinović.
Uslužuju i privatne avione na više od 400 aerodroma
Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.
”Od 2020. godine, moja kompanija je ekskluzivni partner za privatne avione na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti – što znači da imamo privilegiju da sa nama lete najvažnije diplomate i zvaničnici Vlada širom svijeta. Sjedište kompanije se nalazi u Berlinu”, naveo je on i dodao da kompanija sarađuje i sa turističkim agencijama.
”Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park” investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…
EKONOMIJA
Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.
Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.
Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.
„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.
Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.
„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.
Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.
„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.
Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.

Sve vrste goriva u Crnoj Gori poskupiće od ponoći.
Eurodizel će poskupjeti devet centi i koštaće 1,67 eura po litru.
Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,68 eura po litru, a eurosuper 95 četiri centa manje.
Lož ulje će biti skuplje sedam centi i koštaće 1,58 eura po litru.
Naredni obračun će se obaviti 20. jula, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
EKONOMIJA1 дан ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














