EKONOMIJA
U SRIJEDU POTPISIVANJE MEMORANDUMA
Njemački investitor: Aktivirali bi aerodrom u Beranama, otvorili dvije fabrike i zaposlili oko 400 ljudi
Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je kazao da očekuje da Vlada i Opština stvore pravni osnov kako bi započeo investiciju. Ako dobije koncesiju do kraja juna, izgradnja aerodroma bi trajala godinu
Vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju aero-parka Berane, Majk Štajnmiler saopštio je “Vijestima” da očekuje da će u maju ili junu dobiti koncesiju za ovaj projekat, nakon čega bi odmah počeli radovi neophodni za aktiviranje aerodroma koji bi trajali, prema njegovoj procjeni, oko godinu.
Da bi projekat počeo neophodno je da Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) u ovogodišnji plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama, a uskoro treba da se potpiše i memorandum između izvršne vlasti, Opštine Berane i investitora u vezi ovog posla. Vlada je prošle sedmice utvrdila predlog memoranduma.
Prema najavama, projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.
Fabrike za preradu hrane i nano tehnologiju
”Čim dobijemo koncesiju za aerodrom, a nadamo se da će se to desiti u maju ili junu 2023, odmah ćemo početi prve korake za ponovno aktiviranje aerodroma. To znači da će odmah nakon dobijanja koncesije početi prvi radovi na aerodromu. Vrijeme izgradnje zavisi od toga kada možemo početi, ali očekujemo da će vrijeme izgradnje aerodroma biti oko jedne godine”, naveo je Štajnmiler.
Aerodrom Berane, foto: Rabrenović
On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.
”Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za Svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.
On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.
Zaposlili bi 300 do 400 radnika
Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.
”Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.
On smatra da su ulaganja u ovaj projekat odlična poslovna prilika, jer cijeli sjever države pruža velike mogućnosti za rast, te da je Berane kao lokacija zanimljiva geografski, klimatski, finansijski i infrastrukturno.
Od Vlade i Opštine Berane očekuje da ugovorno obezbijede da se uradi sve što je neophodno za pravni osnov za realizaciju projekta, što se, kako je kazao, uglavnom, ali ne isključivo, odnosi na koncesiju za aerodrom.
Štajnmiler je sredinom marta imao sastanak sa premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednikom Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Eldinom Dobardžićem, a tada je iz kabineta predsjednika Vlade saopšteno da su dogovoreni prvi konkretni koraci “ka realizaciji prve ozbiljnije investicije na sjeveru države koja bi uključivala otvaranje oko 100 radnih mjesta”.
Korist od investicije imaće cijeli sjever države: Sa sastanka Štajnmilera i Abazovića, Foto: Vlada Crne Gore
Iz kabineta premijera “Vijestima” je saopšteno da je na sastanku Štajnmiler istakao da je novac za projekat obezbijeđen i da se radi na preliminarnom dizajnu koji će u narednom periodu biti predstavljen Vladi, da savremene studije iz ove oblasti pokazuju da jedan zaposleni na aerodromu prate tri-četiri zaposlena u djelatnostima koje podržavaju operacije aerodroma.
Iz kabineta premijera su kazali da postoje direktni pozitivni efekti od ovog projekta, ali i multiplikativni koji se odnose, između ostalog, na poboljšanje socio-ekonomskih uslova, razvoj povezanih djelatnosti uz prioritetni cilj – povećanje dostupnosti ovog dijela Crne Gore.
Iz ACG nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi s ovim poslom.
”Prokletstvo” malih aerodroma
Urednik portala za vazduhoplovstvo Tangosix Petar Vojinović kazao je “Vijestima” da je aerodrom Berane jedno od simptomatičnih “prokletstava” aerodroma nekadašnje velike države, koji su, kao i u Srbiji, ostali da postoje sa svojim pistama i infrastrukturom u novom vremenu.
”Država Crna Gora možda još ima šansu da aerodrom Berane uključi u, nadamo se skori, proces dodjeljivanja koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Budući koncesionar se ne treba uslovljavati trećim, za njega neperspektivnim, aerodromom ali svakako bi nivo ulaganja za ponovno stavljanje u funkciju aerodroma bio podnošljiv za neku veću međunarodnu kompaniju. Zbog čega bi neki budući koncesionar to radio? Pa iz identičnog motiva kao i država Crna Gora – ulaganje u manje razvijeniji sjever Crne Gore doprinosi široj društvenoj i poslovnoj zajednici tog područja”, smatra Vojinović.
Posao svake države i nekog budućeg koncesionara je, kako je objasnio, da uloži minimum novca i osposobljava na najosnovnijem upotrebnom nivou već postojeće male aerodrome.
Mali aerodromi sa industrijskom zonom mogu biti održivi: Vojinović, foto: Privatna arhiva
Vojinović je, objašnjavajući uporednu praksu u svijetu kada su u pitanju aero-parkovi, naglasio da su neki aerodromi na zemljištu u sopstvenom vlasništvu počeli da izdaju prostor za industrijske parkove i zone koje zapravo nemaju nikakve veze sa aerodromom, ne koriste njegove usluge, već se jednostavno tamo nalaze.
”Aerodromi, poznato je, su locirani na većim površinama koje su neiskorišćene, tako su pogodne za izgradnju industrijskih ili skladišnih prostora”, zaključio je Vojinović.
Uslužuju i privatne avione na više od 400 aerodroma
Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.
”Od 2020. godine, moja kompanija je ekskluzivni partner za privatne avione na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti – što znači da imamo privilegiju da sa nama lete najvažnije diplomate i zvaničnici Vlada širom svijeta. Sjedište kompanije se nalazi u Berlinu”, naveo je on i dodao da kompanija sarađuje i sa turističkim agencijama.
”Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park” investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…
EKONOMIJA
Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja
Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.
On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.
– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.
U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.
– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.
Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.
– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.
Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.
– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.
Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.
– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.
Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.
– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.
Izjednačiti siromašne i bogate
Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.
EKONOMIJA
Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine
Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.
Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.
Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora
EKONOMIJA
Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura
Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.
Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.
Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.
Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.
„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.
Uhapšen policajac zbog dostavljanja fotografija Milošu Medenici
Uhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
Uhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
Majka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
Beranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio "nepoznatog lopova"?
Beranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio "nepoznatog lopova"?
Uhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
PES: Nećemo podržati smjenu Mandića
Uhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
Majka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA4 дана ranijeBijelo Polje: Nepoznata osoba ušla u kuću i legla u krevet
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA18 сати ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
DRUŠTVO20 сати ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
