EKONOMIJA
U SRIJEDU POTPISIVANJE MEMORANDUMA
Njemački investitor: Aktivirali bi aerodrom u Beranama, otvorili dvije fabrike i zaposlili oko 400 ljudi
Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je kazao da očekuje da Vlada i Opština stvore pravni osnov kako bi započeo investiciju. Ako dobije koncesiju do kraja juna, izgradnja aerodroma bi trajala godinu
Vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju aero-parka Berane, Majk Štajnmiler saopštio je “Vijestima” da očekuje da će u maju ili junu dobiti koncesiju za ovaj projekat, nakon čega bi odmah počeli radovi neophodni za aktiviranje aerodroma koji bi trajali, prema njegovoj procjeni, oko godinu.
Da bi projekat počeo neophodno je da Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) u ovogodišnji plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama, a uskoro treba da se potpiše i memorandum između izvršne vlasti, Opštine Berane i investitora u vezi ovog posla. Vlada je prošle sedmice utvrdila predlog memoranduma.
Prema najavama, projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.
Fabrike za preradu hrane i nano tehnologiju
”Čim dobijemo koncesiju za aerodrom, a nadamo se da će se to desiti u maju ili junu 2023, odmah ćemo početi prve korake za ponovno aktiviranje aerodroma. To znači da će odmah nakon dobijanja koncesije početi prvi radovi na aerodromu. Vrijeme izgradnje zavisi od toga kada možemo početi, ali očekujemo da će vrijeme izgradnje aerodroma biti oko jedne godine”, naveo je Štajnmiler.
Aerodrom Berane, foto: Rabrenović
On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.
”Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za Svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.
On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.
Zaposlili bi 300 do 400 radnika
Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.
”Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.
On smatra da su ulaganja u ovaj projekat odlična poslovna prilika, jer cijeli sjever države pruža velike mogućnosti za rast, te da je Berane kao lokacija zanimljiva geografski, klimatski, finansijski i infrastrukturno.
Od Vlade i Opštine Berane očekuje da ugovorno obezbijede da se uradi sve što je neophodno za pravni osnov za realizaciju projekta, što se, kako je kazao, uglavnom, ali ne isključivo, odnosi na koncesiju za aerodrom.
Štajnmiler je sredinom marta imao sastanak sa premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednikom Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Eldinom Dobardžićem, a tada je iz kabineta predsjednika Vlade saopšteno da su dogovoreni prvi konkretni koraci “ka realizaciji prve ozbiljnije investicije na sjeveru države koja bi uključivala otvaranje oko 100 radnih mjesta”.
Korist od investicije imaće cijeli sjever države: Sa sastanka Štajnmilera i Abazovića, Foto: Vlada Crne Gore
Iz kabineta premijera “Vijestima” je saopšteno da je na sastanku Štajnmiler istakao da je novac za projekat obezbijeđen i da se radi na preliminarnom dizajnu koji će u narednom periodu biti predstavljen Vladi, da savremene studije iz ove oblasti pokazuju da jedan zaposleni na aerodromu prate tri-četiri zaposlena u djelatnostima koje podržavaju operacije aerodroma.
Iz kabineta premijera su kazali da postoje direktni pozitivni efekti od ovog projekta, ali i multiplikativni koji se odnose, između ostalog, na poboljšanje socio-ekonomskih uslova, razvoj povezanih djelatnosti uz prioritetni cilj – povećanje dostupnosti ovog dijela Crne Gore.
Iz ACG nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi s ovim poslom.
”Prokletstvo” malih aerodroma
Urednik portala za vazduhoplovstvo Tangosix Petar Vojinović kazao je “Vijestima” da je aerodrom Berane jedno od simptomatičnih “prokletstava” aerodroma nekadašnje velike države, koji su, kao i u Srbiji, ostali da postoje sa svojim pistama i infrastrukturom u novom vremenu.
”Država Crna Gora možda još ima šansu da aerodrom Berane uključi u, nadamo se skori, proces dodjeljivanja koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Budući koncesionar se ne treba uslovljavati trećim, za njega neperspektivnim, aerodromom ali svakako bi nivo ulaganja za ponovno stavljanje u funkciju aerodroma bio podnošljiv za neku veću međunarodnu kompaniju. Zbog čega bi neki budući koncesionar to radio? Pa iz identičnog motiva kao i država Crna Gora – ulaganje u manje razvijeniji sjever Crne Gore doprinosi široj društvenoj i poslovnoj zajednici tog područja”, smatra Vojinović.
Posao svake države i nekog budućeg koncesionara je, kako je objasnio, da uloži minimum novca i osposobljava na najosnovnijem upotrebnom nivou već postojeće male aerodrome.
Mali aerodromi sa industrijskom zonom mogu biti održivi: Vojinović, foto: Privatna arhiva
Vojinović je, objašnjavajući uporednu praksu u svijetu kada su u pitanju aero-parkovi, naglasio da su neki aerodromi na zemljištu u sopstvenom vlasništvu počeli da izdaju prostor za industrijske parkove i zone koje zapravo nemaju nikakve veze sa aerodromom, ne koriste njegove usluge, već se jednostavno tamo nalaze.
”Aerodromi, poznato je, su locirani na većim površinama koje su neiskorišćene, tako su pogodne za izgradnju industrijskih ili skladišnih prostora”, zaključio je Vojinović.
Uslužuju i privatne avione na više od 400 aerodroma
Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.
”Od 2020. godine, moja kompanija je ekskluzivni partner za privatne avione na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti – što znači da imamo privilegiju da sa nama lete najvažnije diplomate i zvaničnici Vlada širom svijeta. Sjedište kompanije se nalazi u Berlinu”, naveo je on i dodao da kompanija sarađuje i sa turističkim agencijama.
”Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park” investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)
Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda
Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
Vesna Medenica tužila državu: Tvrdi da je patila zbog zabrane napuštanja Kolašina, nije mogla ni na more, ni na svadbu
Beranac Mijajlo Marsenić ispisao istoriju u Berlinu: Njegov tim osvojio Kup Njemačke nakon 12 godina
Ukinut pritvor direktoru "Carina" Čedu Popoviću
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne
Trostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
Uhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
Policija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
Đukanović: "Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana"
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA1 дан ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA14 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
