Connect with us

POLITIKA

NOVOIZABRANI PREDSJEDNIK CRNE GORE

Milatović: Kao predsjednik prvo ću posjetiti Brisel, posjetiću i Srbiju

„Poruke koje sam slao tokom kampanje uoči drugog kruga dale su rezultat. Jedan dio ljudi je izašao kako bi dao doprinos da se završi era Đukanovićevog režima u Crnoj Gori, drugi da podrže viziju ljepšeg i bogatijeg života u Crnoj Gori“, istakao je Milatović

Milatović, Foto: Gov.me/S. Matić

Novoizabrani predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, kazao je da je pobjedu na izborima očekivao i da mu je drago što je ona bila ubjedljiva. On se zahvalio građanima na podršci.

Još u oktobru su, kako je kazao, donijeli poraz DPS-u u glavnom gradu.

„Pobjeda od juče bila je još ubjedljivija, i drago mi je što su moji sugrađani toliko glasali za mene. Kada za vas glasaju oni koji vas najbolje poznaju, to dosta govori o ispravnosti onog što radim“, istakao je Milatović u intervjuu za RTCG.

Kampanja je bila usmjerena da birači iz prvog kruga to isto urade u drugom.

„Poruke koje sam slao tokom kampanje uoči drugog kruga dale su rezultat. Jedan dio ljudi je izašao kako bi dao doprinos da se završi era Đukanovićevog režima u Crnoj Gori, drugi da podrže viziju ljepšeg i bogatijeg života u Crnoj Gori“, istakao je Milatović.

Poslije jučerašnje pobjede, dodaje, ne zna šta je Đukanović mogao da uradi, sem priznanja poraza.

„Sigurno da bih uradio isto. Nakon avgusta 2020. godine, zakoračila je u jednu novu eru demokratičnosti. To je proces kroz koji smo mnogo ranije trebali da prođemo“, smatra Milatović.

Na pitanje o podršci lidera ostalih partija i eventualnom dogovoru pred vanredne parlamentarne izbore, Milatović kaže:

„Mi smo imali razgovore, ali oni su bili uspmjereni na predsjedničke izbore. Moj fokus je bio na tome. Zahvaljujem se na podršci predsjedničkim kandidatima. Pokazali smo stepen ozbiljnosti i odgovornosti koji je, sigurno, uticao da dio apstinenata izađe na drugi krug izbora.“

Zapad, poručuje on, zna ko je Jakov Milatović.

„Važno mi je da i Crna Gora zna ko je Jakov Milatović i koje politike predstavlja. Sve čestitke idu u prilog tome da naši strateški partneri i susjedi gledaju dobro na promjene koje se dešavaju“, dodaje.

Milatović, kako je rekao, očekuje čestitke i od ostalih predsjednika država regiona.

„Prepoznat sam kao čovjek koji želi da stavi fokus na dobrosusjedske odnose“, istakao je.

Milatović je naglasio da Đukanović za vrijeme svog mandata nije bio predsjednik svih građana, „pa ni svih simpatizera DPS-a“.

„Prioritet mi je unutrašnje pomirenje u Crnoj Gori, Uradiću ono što je do mene, ali apelujem i na ostale političare, da prestanu sa retorikom 90-ih, da gledaju naprijed jer je to važno za buduće državne procese. Možemo se politički razlikovati, ali sam siguran da se naš cilj ne razlikuje – da Crna Gora bude pomirena zemlja i da svi građani imaju iste šanse za uspjeh u životu, a da za to jedino važno bude obrazovanje, rad i trud“, poručio je novoizabrani predsjednik.

Ocijenio je da ekonomske politike treba da budu sistemske, usmjerene na sve građane.

Na pitanje hoće li podnijeti ostavku na funkciju u Pokretu „Evropa sad“, Milatović je rekao da je „važno da zna i umije da izađe iz uskopartijskih okvira“.

„Važno je kako se ponašate kao predsjednik, to je ono što građane interesuje. Đukanović je bio simbol ne samo DPS-a, koliko lošeg upravljanja i režima koji je, negdje bio simbol organizovanog kriminala i korupcije, po evropskim izvještajima, simbol godina siromaštva i raseljavanja. To nije bilo dobro i bilo je predugo…“

Prva posjeta biće Briselu, poručio je novoizabrani predsjednik.

„Pregovore smo počeli 2012. godine, dugo su bili zamrznuti… Mislim da su stvari počele da se mijenjaju na bolje, pozdravljam ono što radi tužilaštvo na polju vladavine prava… I vjerujem da snažnije moramo da zakoračimo u tom pravcu i da kao predsjednik za prvu posjetu odaberem Brisel.“

Dodao je da će se odazvati i pozivu da posjeti Srbiju.

Milatović je ocijenio da je jučerašnja pobjeda „simbol velikog iskoraka“.

„Kada sam preuzeo odgovornost, bio sam spreman na pobjedu. Kada preuzmem neku stvar, spreman sam da je iznesem do kraja. Istorijski je promijeniti režim nakon 30 godina, a pobjeda govori sa kolikom sam fokusom i strpljenjem ušao u cijeli proces. Pokazao sam dozu zrelosti i našeg društva i trenutka u kojem su bili. Pobjedama sam stavio DPS u jednu političku prošlost i drago mi je zbog toga“, rekao je.

Što se tiče vlasti u Podgorici, Milatović je rekao da je dogovor oko gradonačelnika blizu. Konstitutivna sjednica Glavnog grada, kako je kazao, biće sazvana naredne sedmice.

„Ima dobrih kandidata. Najvažnije je da ne iznevjerimo građane, a oni će biti uskoro obaviješteni o svemu.“

U politiku je, kako je istakao, ušao čiste biografije i čistog obraza. Pomirenje Crne Gore će, ocjenjuje, zavisiti od svih nas.

„Ono što je sigurno je da na čelu države nećemo imati čovjeka koji će podgrijavati podjele“, istakao je Milatović.

Na pitanje o očekivanjima od parlementarnih izbora, Milatović je odgovorio da će sačekati odluku Ustavnog suda.

„Važno je da ti izbori budu što prije. Siguran sam da će podrška DPS-u nakon parlamentarnih izbora biti značajno manja. Od tih izbora odgovaraće i pregovori o Vladi, a ja ću kao predsjednik obaviti konsultacije i dati mandat onome ko bude imao većinu u parlamentu.“

Smatra da će Pokret Evropa sad pokazati snagu i na parlamentarnim izborima.

„Ne bih imao protiv da se svi nađu u novoj crnogorskoj vladi, ako to građani budu željeli. Imam jasan politički stav da nakon parlamentarnih izbora ne bi trebalo da dođe do saradnje sa DPS-om. U ovom trenutku je isključujem potpuno“, poručio je novoizabrani predsjednik.

Sam odnos DPS-a prema medijima, ocijenio je Milatović, nije demokratski. To je građanima jasno, poručio je.

„Sada trebaju da dođu do izražaja smislene razvojne politike, te politike koje će dodatno doprinijeti vladavini prava.“

Na pitanje o saradnji sa partijama manjinskih naroda, Milatović je istakao da bi njihove predstavnike volio da vidi i u novoj vladi.

„Ja sam čovjek koji se zalaže za što inkluzivniji način pravljenja vlade. Nije dobro što neki lideri političkih partija, prije svega, mislim na Bošnjačku stranku, nijesu pokazali dozu demokratičnosti…“, kazao je, između ostalog.

Kao veliki problem istakao je diplomatsku mrežu koja nije u potpunosti popunjena. Poručio je i da bi volio više predstavnika manjebrojnih naroda na ambasadorskim pozicijama.

„Nada je probuđena, a na nama je da je opravdamo. Građanima želim da poručim da u Crnoj Gori može biti bolje uz veliki rad i trud donosioca odluka i veliki broj ljudi koji će raditi svoj posao. Da iskorijenimo korupciju i izborimo sa organizovanim kriminalom, sigurno da možemo biti jedna lijepa zemlja za život“, smatra Milatović.

Što se tiče vlade, ističe da ona treba da ima znanje i političku volju da sprovodi reforme.

„Ekspertska vlada nema političko utemeljenje u parlamentu. Većina u parlamentu 42. vladu nije osjećala kao svoju, zato msilim da je optimalno da Crna Gora dobije politički stabilnu vladu.“

Milatović ocjenjuje da budžet, koji bude priremala buduća vlada, dodatno mora da izbalansra prihodnu i rashodnu stranu.

„Važno je staviti fokus i na ekonomsku diplomatiju, kako bi Crna Gora započela novi investicioni ciklus. Investicije su potrebne našoj maloj privedi. Mislim da je dobro vrijeme ispred Crne Gore, ali uvijek je stvar u fokusu, rad je važan, kao i zajedništvo. Zajednički cilj je punopravno članstvo u EU“, zaključio je novi predsjednik Crne Gore.

Milatović je na jučerašnjim izborima porazio kandidata DPS-a Mila Đukanovića.

Nakon pobjede, poručio je da Crnu Goru više neće dijeliti, te da je napravljen korak naprijed ka evropskoj, ljepšoj, pravednijoj Crnoj Gori.

Ekonomija, vladavina prava i evropske intergracije su, kako je istakao, prioritet Crne Gore.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije