Connect with us

EKONOMIJA

SVA OBEĆANJA OKO AKTIVIRANJA RUDNIKA OSTALA MRTVO SLOVO NA PAPIRU

Oko 150 beranskih rudara praznik rada dočekuje na Birou rada

Nadamo se da će se nastaviti razgovori predstavnika Ministarstva kapitalnih investicija i EPCG i da će se doći do nekog rješenja za rudnik u Beranama, kaže Nikola Šćekić, izvršni direktor Rudnika mrkog uglja

Rudnik mrkog uglja u Beranama

Kako trenutno stvari stoje oko 150 rudara Rudnik mrkog uglja u Beranama i ovogodišnje prvomajske praznike dočekaće bez ikakvih čvrstih garancija da će se iznaći rješenje za ponovno aktiviranje jame „Petnjik“.

Zbog toga će i dalje vrijeme provoditi na birou rada, uz konstataciju da su, u poslednje dvije godine, sva obećanja oko ponovnog aktiviranja rudnika ostala mrtvo slovo na papiru, piše Dan u današnjem broju.

„Poslije svega dobijamo utisak da država ne prepoznaje značaj beranskog rudnika. Ništa nije bitnije urađeno da se ponovo uspostavi eksploatisanje uglja iz jame „Petnjik“. To je prava šteta za naš grad, jer već dvije godine preko sto bivših radnika rudnika je iz proizvodnje preseljeno na biro rada.

Jednostavno pokazuje se da se ništa ne radi na smanjivanju nezaposlenosti u Beranama. Koliko smo upoznati, rješenja nema, jer Vlada nije htjela da na pravi način razmotri zahtjeve rukovodstva rudnika i izdvoji sredstva za prevoz uglja od Berana do Pljevalja“, zajednička je ocjena bivših rudara u izjavi za ovaj medij.

Podsjećamo, rudnik u Beranama od grčke kompanije Balkan Enerdži prije osam godina preuzelo je preduzeće Metalfer iz Sremske Mitrovice. Tada je u rudniku, uz upošljavanje 150 radnika u tri smjene, pokrenuta proizvodnja.

Proizvodnja je ponovo prekinuta prije dvije godine, kad je samo petnaestak radnika ostavljeno da održavaju raspoloživu opremu. Kao glavni razlog za obustavu proizvodnje navedeno je da u dužem periodu gubitke rudnika u Beranama pokriva vlasnik iz Srbije.

Izvršni direktor rudnika Nikola Šćekić, je, ipak, izrazio nadu da bi moglo doći do ponovnog pokretanja eksploatacije uglja.

„U poslenje vrijeme vođeni su određeni razgovori sa predstavnicima Ministarstva kapitalnih investicija i Elektroprivrede oko iznalaženja mogućnosti za ponovno pokretanje rudnika. Nadamo se da će se ti razgovori nastaviti i da će se konačno doći do nekog odgovarajućeg rješenja. Tim prije, kad se zna da je zbog novonastale situacije došlo do rasta cijene uglja na svjetskom tržištu“, naglasio je Šćekić u izjavi za „Dan“.

On je kazao da je se jama „Petnjik“ redovno održava i da bi, uz određena dodatna ulaganja, proizvodnja mogla da počne čim se za tako nešto ukaže odgovarajuća prilika.

„Nakon potapanja zbog nestanka struje ispjeli smo da uklonimo vodu iz jame. Na taj način su stvoreni uslovi za redovno održavanje postrojenja. Sigurno da je potrebo niz dodatnih intervencija, ali sve to može da se premosti ukoliko se dođe do određenih dogovora oko eksploatacije rude“, naglasio je Šćekić.

Račun u blokadi već godinu

Iz Rudnika su podsjetili da se njihov račun mjesecima nalazi u blokadi i da to stvara dodatne probleme.

„Vlasnik iz Srbije je u poslednjih sedam godina uložio preko četiri miliona eura u rudnik. I nakon prekida proizvodnje on je obezbjeđivao sredstva za plate radnika koji rade na održavanji i za druge propratne troškove. Međutim, prije godinu dana, zbog određenih dugovanja, uslijedila je blokada računa Rudnika. Tako je radnicima koji su ostali da rade na održavanju onemogućeno da prime zarade, što je ovo preduzeće stavilo u potpuno nezavidan položaj. Smatramo da postoje mogućnosti da se račun odblokira, jer je rudnik svakao važniji i vredniji od dugovanja koje ima“, saopšteno je iz uprave Rudnika mrkog uglja.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije