Connect with us

EKONOMIJA

SVA OBEĆANJA OKO AKTIVIRANJA RUDNIKA OSTALA MRTVO SLOVO NA PAPIRU

Oko 150 beranskih rudara praznik rada dočekuje na Birou rada

Nadamo se da će se nastaviti razgovori predstavnika Ministarstva kapitalnih investicija i EPCG i da će se doći do nekog rješenja za rudnik u Beranama, kaže Nikola Šćekić, izvršni direktor Rudnika mrkog uglja

Rudnik mrkog uglja u Beranama

Kako trenutno stvari stoje oko 150 rudara Rudnik mrkog uglja u Beranama i ovogodišnje prvomajske praznike dočekaće bez ikakvih čvrstih garancija da će se iznaći rješenje za ponovno aktiviranje jame „Petnjik“.

Zbog toga će i dalje vrijeme provoditi na birou rada, uz konstataciju da su, u poslednje dvije godine, sva obećanja oko ponovnog aktiviranja rudnika ostala mrtvo slovo na papiru, piše Dan u današnjem broju.

„Poslije svega dobijamo utisak da država ne prepoznaje značaj beranskog rudnika. Ništa nije bitnije urađeno da se ponovo uspostavi eksploatisanje uglja iz jame „Petnjik“. To je prava šteta za naš grad, jer već dvije godine preko sto bivših radnika rudnika je iz proizvodnje preseljeno na biro rada.

Jednostavno pokazuje se da se ništa ne radi na smanjivanju nezaposlenosti u Beranama. Koliko smo upoznati, rješenja nema, jer Vlada nije htjela da na pravi način razmotri zahtjeve rukovodstva rudnika i izdvoji sredstva za prevoz uglja od Berana do Pljevalja“, zajednička je ocjena bivših rudara u izjavi za ovaj medij.

Podsjećamo, rudnik u Beranama od grčke kompanije Balkan Enerdži prije osam godina preuzelo je preduzeće Metalfer iz Sremske Mitrovice. Tada je u rudniku, uz upošljavanje 150 radnika u tri smjene, pokrenuta proizvodnja.

Proizvodnja je ponovo prekinuta prije dvije godine, kad je samo petnaestak radnika ostavljeno da održavaju raspoloživu opremu. Kao glavni razlog za obustavu proizvodnje navedeno je da u dužem periodu gubitke rudnika u Beranama pokriva vlasnik iz Srbije.

Izvršni direktor rudnika Nikola Šćekić, je, ipak, izrazio nadu da bi moglo doći do ponovnog pokretanja eksploatacije uglja.

„U poslenje vrijeme vođeni su određeni razgovori sa predstavnicima Ministarstva kapitalnih investicija i Elektroprivrede oko iznalaženja mogućnosti za ponovno pokretanje rudnika. Nadamo se da će se ti razgovori nastaviti i da će se konačno doći do nekog odgovarajućeg rješenja. Tim prije, kad se zna da je zbog novonastale situacije došlo do rasta cijene uglja na svjetskom tržištu“, naglasio je Šćekić u izjavi za „Dan“.

On je kazao da je se jama „Petnjik“ redovno održava i da bi, uz određena dodatna ulaganja, proizvodnja mogla da počne čim se za tako nešto ukaže odgovarajuća prilika.

„Nakon potapanja zbog nestanka struje ispjeli smo da uklonimo vodu iz jame. Na taj način su stvoreni uslovi za redovno održavanje postrojenja. Sigurno da je potrebo niz dodatnih intervencija, ali sve to može da se premosti ukoliko se dođe do određenih dogovora oko eksploatacije rude“, naglasio je Šćekić.

Račun u blokadi već godinu

Iz Rudnika su podsjetili da se njihov račun mjesecima nalazi u blokadi i da to stvara dodatne probleme.

„Vlasnik iz Srbije je u poslednjih sedam godina uložio preko četiri miliona eura u rudnik. I nakon prekida proizvodnje on je obezbjeđivao sredstva za plate radnika koji rade na održavanji i za druge propratne troškove. Međutim, prije godinu dana, zbog određenih dugovanja, uslijedila je blokada računa Rudnika. Tako je radnicima koji su ostali da rade na održavanju onemogućeno da prime zarade, što je ovo preduzeće stavilo u potpuno nezavidan položaj. Smatramo da postoje mogućnosti da se račun odblokira, jer je rudnik svakao važniji i vredniji od dugovanja koje ima“, saopšteno je iz uprave Rudnika mrkog uglja.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije