EKONOMIJA
MINISTAR FINANSIJA NAJAVIO
Počinje isplata pomoći penzionerima narednih dana: Evo ko će dobiti 200 eura, a ko manje, pomoć i srazmjernim penzionerima
Damjanović je rekao da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima „vrati dug“
Penzioneri sa primanjima ispod 790 eura dobiće jednokratnu pomoć koja će biti isplaćena narednih dana, rekao je u Bojama jtura na TV Vijesti ministar finansija, Aleksandar Damjanović.
Visina primanja zavisiće od visine penzije.
Damjanović je objasnio da će do 200 eura pomoći primiti oni čija je penzija do visine prosječne zarade (360 eura).
Sto eura pomoći primiće oni čije su penzije u rasponu od 360 eura do 450 eura, a 50 eura pomoći oni čije su penzije od 450 eura do visine potrošačke korpe koja je iznosi oko 790 eura.
„Procijenili smo da je gornji limit iznos potrošačke korpe što je skoro 800 eura. Preko toga se ne može govoriti o podršci“, rekao je ministar.
Kada je riječ o korisnicima srazmjernih penzija, do sto eura pomoći dobiće oni čija je penzija u visini prosječne, a 50 eura pomoći dobiće oni čija je penzija od prosječne zarade do potrošačke korpe.
U januaru dolazi i redovno usklađivanje penzija.
„Zbog inflacije koje imamo doći će do rasta penzija, usklađavanja u nekoliko navrata. Bićemo veoma blizu a nadam se da ćemo brzo premašiti to da iznos minimalne penzije ne može biti ispod 60 odsto u odnosu na minimalnu zaradu. I da iznos prosječne penzije ne bude ispod 60 odsto prosječne zharade. To je cilj za 2023. godinu“, rekao je Damjanović.
Rekao je da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima „vrati dug“.
Važno da zarade u javnom sektoru nastave linearni rast, ne da ih povećamo samo 2023.
Ministarstvo pregovara sa mnogima zaposlenima u javnom sektoru o povećanju zarada, a Damjanović navodi da se govori o povećanjima od 15 do 20 odsto.
„Želja nam je da 2023. godine dođe do kontinuiranog linearnog povećanja zarada, ali da taj rast bude održiv i nastavi narednih godina. Jer ako bi 2023. otišli predaleko onda bismo 2024. pali“.
Razgovara se o potencijalnom rastu za naredne godine
Damjanović je rekao da raspravu o budžetu očekuje u pretposljednjoj nedjelji decembra, kao i to da će predlog podržati i dio opozicije.
„Bilo bi dobro da nađemo konsenzus oko tih stvari makar i da taj dio sačuvamo od dnevne politike“.
Kad je riječ o najavljenim naknadama za novorođenčad, Damjanović je kazao da, ukoliko se usvoji zakon do kraja godine, isplata može da počne 1. februara budući da je sedam miliona eura već obezbijeđeno za tu namjenu.
Damjanović smatra da kupovina Željezare od strane Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) nije loš posao sa aspekta vrijedne imovine, zemljišta i hala i mogućnosti da se na toj imovini nastavi ista ili slična djelatnost.
„Sa aspekta opterećenja EPCG i aktuelnog momenta to može biti problematično. Ali to je suverena odluka borda direktora, mi smo EPCG samo dali mali vjetar u leđa“, rekao je Damjanović.
Poručio je da treba da mislimo o jačanju o energetskog sektora, jer je to velika šansa.
Socijalni kartoni su rak rana, rekao je Damjanović, a taj projekt je u začetku.
„Ubijeđen sam da bi imali mnogo manje izdvajanja za socijalne davanja da imamo socijalne karte i da pomoć ide kome treba. Sve je lijepo, da dječiji dodatak prime djeca do 18 godina, lijepo je da najveći broj te djece primi dodatak ali imate i djecu koja žive u familijama sa mjesečnim zaradama od 3.000 – 4.000 eura. Zašto se ne ciljaju djeca u familijama gdje su zrade ispod prosječne, pa da ti dodaci budu puta tri, ili puta četiri“, pitao je Damjanović.
Brisel da predloži kompenzatorne mjere za projekat ekonomskih državljanstava
Damjanović će sa Evropskom komisijom razgovarati o kompenzantornim mjerama ukoliko Evropska unija i dalje bude insistirala na ukidanju projekta ekonomskog državljanstva.
„EU insistira na tome, ali dobar dio država koristi isti ili sličan model. 2021. je projekat bio vrlo netransparentan, ali je počeo neki priliv sredstava. Ove godine smo došli u situaciju da je sve veći broj aplikanata, da se novac sliva. Taj smo novac po prvi put konsolidovali, stavili u sistem i imaćemo efekat već naredne godine“, rekao je Damjanović.
Ističe da je riječ o potencijalu od nekih 300, 400, 500 miliona u narednim godinama ukoliko bi taj program ostao.
„Htio bih da čujem od naših briselskih prijatelja koje su to naše kompenzatorne mjere za Crnu Goru imajući u vidu da smo uveli sankcije protiv Rusije i imali žestoke gubitke. Sproveli smo niz drugih mjera i politika, niko nam nije kompenzirao. Ako nam ni ovdje niko neće kompenzirati…. Ako je taj model transparentan, zakonit i ako se zna koje agencije vrše provjeru i ko su ti aplikanti…“.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA3 дана ago
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA16 сати ago
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA8 сати ago
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA2 дана ago
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET13 сати ago
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO1 дан ago
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama