EKONOMIJA
MINISTAR FINANSIJA NAJAVIO
Počinje isplata pomoći penzionerima narednih dana: Evo ko će dobiti 200 eura, a ko manje, pomoć i srazmjernim penzionerima
Damjanović je rekao da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima „vrati dug“

Penzioneri sa primanjima ispod 790 eura dobiće jednokratnu pomoć koja će biti isplaćena narednih dana, rekao je u Bojama jtura na TV Vijesti ministar finansija, Aleksandar Damjanović.
Visina primanja zavisiće od visine penzije.
Damjanović je objasnio da će do 200 eura pomoći primiti oni čija je penzija do visine prosječne zarade (360 eura).
Sto eura pomoći primiće oni čije su penzije u rasponu od 360 eura do 450 eura, a 50 eura pomoći oni čije su penzije od 450 eura do visine potrošačke korpe koja je iznosi oko 790 eura.
„Procijenili smo da je gornji limit iznos potrošačke korpe što je skoro 800 eura. Preko toga se ne može govoriti o podršci“, rekao je ministar.
Kada je riječ o korisnicima srazmjernih penzija, do sto eura pomoći dobiće oni čija je penzija u visini prosječne, a 50 eura pomoći dobiće oni čija je penzija od prosječne zarade do potrošačke korpe.
U januaru dolazi i redovno usklađivanje penzija.
„Zbog inflacije koje imamo doći će do rasta penzija, usklađavanja u nekoliko navrata. Bićemo veoma blizu a nadam se da ćemo brzo premašiti to da iznos minimalne penzije ne može biti ispod 60 odsto u odnosu na minimalnu zaradu. I da iznos prosječne penzije ne bude ispod 60 odsto prosječne zharade. To je cilj za 2023. godinu“, rekao je Damjanović.
Rekao je da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima „vrati dug“.
Važno da zarade u javnom sektoru nastave linearni rast, ne da ih povećamo samo 2023.
Ministarstvo pregovara sa mnogima zaposlenima u javnom sektoru o povećanju zarada, a Damjanović navodi da se govori o povećanjima od 15 do 20 odsto.
„Želja nam je da 2023. godine dođe do kontinuiranog linearnog povećanja zarada, ali da taj rast bude održiv i nastavi narednih godina. Jer ako bi 2023. otišli predaleko onda bismo 2024. pali“.
Razgovara se o potencijalnom rastu za naredne godine
Damjanović je rekao da raspravu o budžetu očekuje u pretposljednjoj nedjelji decembra, kao i to da će predlog podržati i dio opozicije.
„Bilo bi dobro da nađemo konsenzus oko tih stvari makar i da taj dio sačuvamo od dnevne politike“.
Kad je riječ o najavljenim naknadama za novorođenčad, Damjanović je kazao da, ukoliko se usvoji zakon do kraja godine, isplata može da počne 1. februara budući da je sedam miliona eura već obezbijeđeno za tu namjenu.
Damjanović smatra da kupovina Željezare od strane Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) nije loš posao sa aspekta vrijedne imovine, zemljišta i hala i mogućnosti da se na toj imovini nastavi ista ili slična djelatnost.
„Sa aspekta opterećenja EPCG i aktuelnog momenta to može biti problematično. Ali to je suverena odluka borda direktora, mi smo EPCG samo dali mali vjetar u leđa“, rekao je Damjanović.
Poručio je da treba da mislimo o jačanju o energetskog sektora, jer je to velika šansa.
Socijalni kartoni su rak rana, rekao je Damjanović, a taj projekt je u začetku.
„Ubijeđen sam da bi imali mnogo manje izdvajanja za socijalne davanja da imamo socijalne karte i da pomoć ide kome treba. Sve je lijepo, da dječiji dodatak prime djeca do 18 godina, lijepo je da najveći broj te djece primi dodatak ali imate i djecu koja žive u familijama sa mjesečnim zaradama od 3.000 – 4.000 eura. Zašto se ne ciljaju djeca u familijama gdje su zrade ispod prosječne, pa da ti dodaci budu puta tri, ili puta četiri“, pitao je Damjanović.
Brisel da predloži kompenzatorne mjere za projekat ekonomskih državljanstava
Damjanović će sa Evropskom komisijom razgovarati o kompenzantornim mjerama ukoliko Evropska unija i dalje bude insistirala na ukidanju projekta ekonomskog državljanstva.
„EU insistira na tome, ali dobar dio država koristi isti ili sličan model. 2021. je projekat bio vrlo netransparentan, ali je počeo neki priliv sredstava. Ove godine smo došli u situaciju da je sve veći broj aplikanata, da se novac sliva. Taj smo novac po prvi put konsolidovali, stavili u sistem i imaćemo efekat već naredne godine“, rekao je Damjanović.
Ističe da je riječ o potencijalu od nekih 300, 400, 500 miliona u narednim godinama ukoliko bi taj program ostao.
„Htio bih da čujem od naših briselskih prijatelja koje su to naše kompenzatorne mjere za Crnu Goru imajući u vidu da smo uveli sankcije protiv Rusije i imali žestoke gubitke. Sproveli smo niz drugih mjera i politika, niko nam nije kompenzirao. Ako nam ni ovdje niko neće kompenzirati…. Ako je taj model transparentan, zakonit i ako se zna koje agencije vrše provjeru i ko su ti aplikanti…“.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu


















