Connect with us

EKONOMIJA

MINISTAR FINANSIJA NAJAVIO

Počinje isplata pomoći penzionerima narednih dana: Evo ko će dobiti 200 eura, a ko manje, pomoć i srazmjernim penzionerima

Damjanović je rekao da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima „vrati dug“

Foto: RTCG

Penzioneri sa primanjima ispod 790 eura dobiće jednokratnu pomoć koja će biti isplaćena narednih dana, rekao je u Bojama jtura na TV Vijesti ministar finansija, Aleksandar Damjanović.

Visina primanja zavisiće od visine penzije.

Damjanović je objasnio da će do 200 eura pomoći primiti oni čija je penzija do visine prosječne zarade (360 eura).

Sto eura pomoći primiće oni čije su penzije u rasponu od 360 eura do 450 eura, a 50 eura pomoći oni čije su penzije od 450 eura do visine potrošačke korpe koja je iznosi oko 790 eura.

„Procijenili smo da je gornji limit iznos potrošačke korpe što je skoro 800 eura. Preko toga se ne može govoriti o podršci“, rekao je ministar.

Kada je riječ o korisnicima srazmjernih penzija, do sto eura pomoći dobiće oni čija je penzija u visini prosječne, a 50 eura pomoći dobiće oni čija je penzija od prosječne zarade do potrošačke korpe.

U januaru dolazi i redovno usklađivanje penzija.

„Zbog inflacije koje imamo doći će do rasta penzija, usklađavanja u nekoliko navrata. Bićemo veoma blizu a nadam se da ćemo brzo premašiti to da iznos minimalne penzije ne može biti ispod 60 odsto u odnosu na minimalnu zaradu. I da iznos prosječne penzije ne bude ispod 60 odsto prosječne zharade. To je cilj za 2023. godinu“, rekao je Damjanović.

Rekao je da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima „vrati dug“.

Važno da zarade u javnom sektoru nastave linearni rast, ne da ih povećamo samo 2023.

Ministarstvo pregovara sa mnogima zaposlenima u javnom sektoru o povećanju zarada, a Damjanović navodi da se govori o povećanjima od 15 do 20 odsto.

„Želja nam je da 2023. godine dođe do kontinuiranog linearnog povećanja zarada, ali da taj rast bude održiv i nastavi narednih godina. Jer ako bi 2023. otišli predaleko onda bismo 2024. pali“.

Razgovara se o potencijalnom rastu za naredne godine

Damjanović je rekao da raspravu o budžetu očekuje u pretposljednjoj nedjelji decembra, kao i to da će predlog podržati i dio opozicije.

„Bilo bi dobro da nađemo konsenzus oko tih stvari makar i da taj dio sačuvamo od dnevne politike“.

Kad je riječ o najavljenim naknadama za novorođenčad, Damjanović je kazao da, ukoliko se usvoji zakon do kraja godine, isplata može da počne 1. februara budući da je sedam miliona eura već obezbijeđeno za tu namjenu.

Damjanović smatra da kupovina Željezare od strane Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) nije loš posao sa aspekta vrijedne imovine, zemljišta i hala i mogućnosti da se na toj imovini nastavi ista ili slična djelatnost.

„Sa aspekta opterećenja EPCG i aktuelnog momenta to može biti problematično. Ali to je suverena odluka borda direktora, mi smo EPCG samo dali mali vjetar u leđa“, rekao je Damjanović.

Poručio je da treba da mislimo o jačanju o energetskog sektora, jer je to velika šansa.

Socijalni kartoni su rak rana, rekao je Damjanović, a taj projekt je u začetku.

„Ubijeđen sam da bi imali mnogo manje izdvajanja za socijalne davanja da imamo socijalne karte i da pomoć ide kome treba. Sve je lijepo, da dječiji dodatak prime djeca do 18 godina, lijepo je da najveći broj te djece primi dodatak ali imate i djecu koja žive u familijama sa mjesečnim zaradama od 3.000 – 4.000 eura. Zašto se ne ciljaju djeca u familijama gdje su zrade ispod prosječne, pa da ti dodaci budu puta tri, ili puta četiri“, pitao je Damjanović.

Brisel da predloži kompenzatorne mjere za projekat ekonomskih državljanstava
Damjanović će sa Evropskom komisijom razgovarati o kompenzantornim mjerama ukoliko Evropska unija i dalje bude insistirala na ukidanju projekta ekonomskog državljanstva.

„EU insistira na tome, ali dobar dio država koristi isti ili sličan model. 2021. je projekat bio vrlo netransparentan, ali je počeo neki priliv sredstava. Ove godine smo došli u situaciju da je sve veći broj aplikanata, da se novac sliva. Taj smo novac po prvi put konsolidovali, stavili u sistem i imaćemo efekat već naredne godine“, rekao je Damjanović.

Ističe da je riječ o potencijalu od nekih 300, 400, 500 miliona u narednim godinama ukoliko bi taj program ostao.

„Htio bih da čujem od naših briselskih prijatelja koje su to naše kompenzatorne mjere za Crnu Goru imajući u vidu da smo uveli sankcije protiv Rusije i imali žestoke gubitke. Sproveli smo niz drugih mjera i politika, niko nam nije kompenzirao. Ako nam ni ovdje niko neće kompenzirati…. Ako je taj model transparentan, zakonit i ako se zna koje agencije vrše provjeru i ko su ti aplikanti…“.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije