Connect with us

EKONOMIJA

MINISTAR FINANSIJA NAJAVIO

Počinje isplata pomoći penzionerima narednih dana: Evo ko će dobiti 200 eura, a ko manje, pomoć i srazmjernim penzionerima

Damjanović je rekao da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima „vrati dug“

Foto: RTCG

Penzioneri sa primanjima ispod 790 eura dobiće jednokratnu pomoć koja će biti isplaćena narednih dana, rekao je u Bojama jtura na TV Vijesti ministar finansija, Aleksandar Damjanović.

Visina primanja zavisiće od visine penzije.

Damjanović je objasnio da će do 200 eura pomoći primiti oni čija je penzija do visine prosječne zarade (360 eura).

Sto eura pomoći primiće oni čije su penzije u rasponu od 360 eura do 450 eura, a 50 eura pomoći oni čije su penzije od 450 eura do visine potrošačke korpe koja je iznosi oko 790 eura.

„Procijenili smo da je gornji limit iznos potrošačke korpe što je skoro 800 eura. Preko toga se ne može govoriti o podršci“, rekao je ministar.

Kada je riječ o korisnicima srazmjernih penzija, do sto eura pomoći dobiće oni čija je penzija u visini prosječne, a 50 eura pomoći dobiće oni čija je penzija od prosječne zarade do potrošačke korpe.

U januaru dolazi i redovno usklađivanje penzija.

„Zbog inflacije koje imamo doći će do rasta penzija, usklađavanja u nekoliko navrata. Bićemo veoma blizu a nadam se da ćemo brzo premašiti to da iznos minimalne penzije ne može biti ispod 60 odsto u odnosu na minimalnu zaradu. I da iznos prosječne penzije ne bude ispod 60 odsto prosječne zharade. To je cilj za 2023. godinu“, rekao je Damjanović.

Rekao je da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima „vrati dug“.

Važno da zarade u javnom sektoru nastave linearni rast, ne da ih povećamo samo 2023.

Ministarstvo pregovara sa mnogima zaposlenima u javnom sektoru o povećanju zarada, a Damjanović navodi da se govori o povećanjima od 15 do 20 odsto.

„Želja nam je da 2023. godine dođe do kontinuiranog linearnog povećanja zarada, ali da taj rast bude održiv i nastavi narednih godina. Jer ako bi 2023. otišli predaleko onda bismo 2024. pali“.

Razgovara se o potencijalnom rastu za naredne godine

Damjanović je rekao da raspravu o budžetu očekuje u pretposljednjoj nedjelji decembra, kao i to da će predlog podržati i dio opozicije.

„Bilo bi dobro da nađemo konsenzus oko tih stvari makar i da taj dio sačuvamo od dnevne politike“.

Kad je riječ o najavljenim naknadama za novorođenčad, Damjanović je kazao da, ukoliko se usvoji zakon do kraja godine, isplata može da počne 1. februara budući da je sedam miliona eura već obezbijeđeno za tu namjenu.

Damjanović smatra da kupovina Željezare od strane Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) nije loš posao sa aspekta vrijedne imovine, zemljišta i hala i mogućnosti da se na toj imovini nastavi ista ili slična djelatnost.

„Sa aspekta opterećenja EPCG i aktuelnog momenta to može biti problematično. Ali to je suverena odluka borda direktora, mi smo EPCG samo dali mali vjetar u leđa“, rekao je Damjanović.

Poručio je da treba da mislimo o jačanju o energetskog sektora, jer je to velika šansa.

Socijalni kartoni su rak rana, rekao je Damjanović, a taj projekt je u začetku.

„Ubijeđen sam da bi imali mnogo manje izdvajanja za socijalne davanja da imamo socijalne karte i da pomoć ide kome treba. Sve je lijepo, da dječiji dodatak prime djeca do 18 godina, lijepo je da najveći broj te djece primi dodatak ali imate i djecu koja žive u familijama sa mjesečnim zaradama od 3.000 – 4.000 eura. Zašto se ne ciljaju djeca u familijama gdje su zrade ispod prosječne, pa da ti dodaci budu puta tri, ili puta četiri“, pitao je Damjanović.

Brisel da predloži kompenzatorne mjere za projekat ekonomskih državljanstava
Damjanović će sa Evropskom komisijom razgovarati o kompenzantornim mjerama ukoliko Evropska unija i dalje bude insistirala na ukidanju projekta ekonomskog državljanstva.

„EU insistira na tome, ali dobar dio država koristi isti ili sličan model. 2021. je projekat bio vrlo netransparentan, ali je počeo neki priliv sredstava. Ove godine smo došli u situaciju da je sve veći broj aplikanata, da se novac sliva. Taj smo novac po prvi put konsolidovali, stavili u sistem i imaćemo efekat već naredne godine“, rekao je Damjanović.

Ističe da je riječ o potencijalu od nekih 300, 400, 500 miliona u narednim godinama ukoliko bi taj program ostao.

„Htio bih da čujem od naših briselskih prijatelja koje su to naše kompenzatorne mjere za Crnu Goru imajući u vidu da smo uveli sankcije protiv Rusije i imali žestoke gubitke. Sproveli smo niz drugih mjera i politika, niko nam nije kompenzirao. Ako nam ni ovdje niko neće kompenzirati…. Ako je taj model transparentan, zakonit i ako se zna koje agencije vrše provjeru i ko su ti aplikanti…“.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Trgovine neće raditi 1. i 2. maja

Poručuju da za nepoštovanje slijede kazne

Foto: Berane online

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) podsjetili su sve privredne subjekte koji se bave trgovinom da ne mogu obavljati svoju djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.

„Podsjećamo sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Napominju da i tokom vjerskih, državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može se obavljati u:

apotekama;

specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme;

benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica;

pijacama;

štandovima – tezgama, vitrinama i
automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama;

prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka;

štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela;

skladištima za trgovinu na veliko.

„Ističemo da su za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad i ovim putem apelujemo na privredne subjekte da poštovanjem propisanih obaveza daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kazali su i da će pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima na raspolaganju tokom prazničnih dana biti i dežurni inspektori.

Kontakt telefoni dežurnih inspektora:

Srđan Simović 068881797, Podgorica
Milan Petrović 068872715, Podgorica
Jasmina Tuzović 068808874, Podgorica
Svetlana Veljić 067820525, Bar
Darka Radulović 068826546, Bar
Olga Bulatović 067620081, Ulcinj

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije